Na kraju još jedne turističke sezone istarski europarlamentarac Valter Flego (IDS) iskazuje umjeren optimizam. Naime, pita se jesu li rekordne financijske brojke rezultat isto tako rekordne posjećenosti ili posljedica inflacije od oko 12 posto te ističe da je sad »nakon sezone važno prionuti poslu, a ne spavati na lovorikama«.

– Gradimo li rekordne turističke rezultate kroz kvantitetu, umjesto kroz kvalitetu? Hrvatska ima najviše smještajnih kapaciteta po glavi stanovnika u EU-u. Prekomjerna apartmanizacija nije način na koji se turizam razvija.

U cijeloj zemlji svjedočimo izgradnji objekata za kratkoročni turistički najam, a paradoksalno je da upravo takva gradnja uništava turizam. To je masovni neodrživi turizam, onaj od kojega se moramo odmaknuti. Turistički lideri jučer bili su oni s masovnim turizmom, ali danas to više nitko ne želi.

Vrijeme je za kvalitetu, a ne masovnost. Zato prioritet vlasnika svih smještajnih jedinica, manjih ili većih, mora biti podizanje kvalitete. Nakon takvih ulaganja dolazit će nam gosti koji su spremni više izdvojiti za boravak na našem prostoru. Jasno, javni sektor treba pomoći vlasnicima da to realiziraju.

Zato mi je drago da postoji i mogućnost subvencioniranja takvih investicija iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a vjerujem da će i županije i gradovi naći sredstva kako bi pomogli privatnim vlasnicima u podizanju kvalitete smještaja. Istra to radi već godinama, ističe Flego te nastavlja:

– Kvaliteta diktira uspješnost destinacije. A ta se kvaliteta ogleda u održivosti turističke destinacije, u zelenoj i digitalnoj tranziciji, i to košta! Zato je ključ za razvoj takvog održivog turizma u Hrvatskoj u iskorištavanju svega što EU nudi – prije svega putem fondova EU-a. Ne pričam o hipotetskim novcima, pričam o konkretnim europskim novcima!

Međutim, znamo da Europa ne poklanja te novce na lijepe oči. Moraju postojati i natječaji koje raspisuje Ministarstvo turizma, a potom i prijava projekata svih turističkih dionika. To je prioritet za narednih nekoliko godina. Projekti moraju biti u skladu s ciljevima EU-a – čist okoliš, poljoprivredna gospodarstva, autohtona enogastronomska ponuda, ekoturizam.

Foto: Philippe Buissin

Win-win situacija

Programi financiranja su mnogobrojni – Mehanizam za oporavak i otpornost, Europski fond za regionalni razvoj, Program LIFE, Horizon Europe, Digital Europe program, REACT-EU program i brojni drugi.

Turistička je održivost imperativ svih destinacija koje žele dugoročno prihoditi od ove djelatnosti, a Hrvatska zna na koji se način turistički dalje profilirati. Naša snaga nije u ‘all inclusive’ ponudama, kao primjerice Turske, već smo otvorena destinacija, i potreban nam je cjelovit pristup turizmu.

Istra je prva županija u RH koja je već 2014. to prepoznala i izradila Zeleni plan Istre, a njezin bivši župan Flego ističe da »moramo cijelu destinaciju uključiti u turistički doživljaj«, te dodaje primjere poput ekološki proizvedene hrane s lokalnog tržišta.

– To je win-win situacija – imamo zadovoljne lokalne proizvođače i poljoprivrednike, kao i zadovoljne goste kojima je dodana vrijednost destinacije upravo upoznavanje s lokalnom kulturom i gastronomijom. Istarska županija u svom master planu ima održivost i podizanje kvalitete kao glavni cilj, a sredstvo dostizanja tog cilja je između ostalog integracija aktualnih događaja, života i kulture u turistički proizvod.

Još jedan aktualni turistički problem, s kojim se susreću turisti koji nas posjećuju, ali i domaćini tijekom ljetnih mjeseci, nesnosne su gužve na cestama.

– Ulaskom u Schengen omogućeno nam je da riješimo mnoge naše probleme, prije svega gužvu na graničnim prijelazima. Ali da bismo imali u potpunosti funkcionalan Schengen – primjer Istre – potrebno je izgraditi novu cestovnu infrastrukturu između Hrvatske i Slovenije te riješiti problem »uskog grla« i jedne trake uz granicu u koju se »hoće-neće« slijeva tisuće auta, kamiona, prikolica.

Iako su gužve daleko manje nego prije, one su i dalje tu i na nama je da taj problem riješimo. Unija nam je dala Schengen – zonu slobodnog kretanja, ali čarobni štapić za njegovu potpunu uspješnost i funkcionalnost nalazi se u rukama Vlade RH, i to Istra još uvijek čeka.

Tisuće naših radnika, učenika, studenata putuje svakim danom u susjedne zemlje i oni uz granicu znaju što znači čekanje i kolona. Prije nekoliko dana probili smo drugu cijev i spojili Istru s Rijekom, sad je vrijeme da te dvije regije brzom cestom spojimo sa Slovenijom i time ćemo imati u potpunosti uspješan i funkcionalan Schengen.

Vlada i nadležna ministarstva trebaju iskoristiti sve što sam u Bruxellesu napravio. Tu konkretno mislim na potrebu za hitnim ulaganjima i spajanjima hrvatskih željeznica na europsku željezničku mrežu, spajanje hrvatskih autocesta na mrežu slovenskih autocesta, zatim modernizaciju luka, kao i veća ulaganja u alternativne oblike prometa poput »car sharinga«, kako bismo dodatno rasteretili cestovni promet. Nakon prihvaćenih prometnih amandmana konkretnih cestovnih i željezničkih dionica, nema više izgovora zašto neka cesta ili pruga nisu izgrađene.

Odgovornost je s naše strane, na vladi i ministarstvu da hitno pripreme projekte kako bi se to izgradilo. Na taj bismo način mogli imati više gostiju u pred i post sezoni, što je tema o kojoj godinama slušamo, a realnost je da smo i dalje u najvećem dijelu destinacija sunca i mora, naglasio je Flego.

Održivo, zeleno, digitalno

Flego je putem svog Odbora za turizam i liberalne Renew Europe grupacije još 2020. zatražio od Komisije posebnu stavku za turizam u proračunu EU-a, kako bi prvi put u povijesti novac bio direktno na raspolaganju državama članicama za pomoć ovom sektoru u i izvan Unije. Također, Flego i kolege zastupnici tražili su i koordinirano upravljanje turizmom na europskoj razini te su 2021. putem jedine usvojene rezolucije o turizmu u ovom mandatu oživjeli ideju o osnivanju Europske agencije za turizam.

– Iako posebna stavka, nažalost, još uvijek ne postoji, turizam je nakon globalne pandemije puno ozbiljnije shvaćen. Danas je putem programa EU-a moguće financirati velik broj projekata u turizmu, što je donedavno bilo nezamislivo. Revidiranjem Europske industrijske strategije osigurali smo da Komisija prošle godine u prosincu objavi tzv. Pathway, odnosno smjernice za pomoć oporavku turističkog sektora, što je donijelo velikih 15 programa putem kojih je moguće financirati projekte u turizmu. Vrijednost cijelog programa je 1.422,2 milijarde eura. To je sveobuhvatna potpora turizmu na razini EU-a, ističe Flego.

Plan donosi smjer razvoja europskog turizma. To je održivi, zeleni, digitalni turizam, koji vodi do dugoročno otpornog turističkog ekosustava.

– Želi li Hrvatska i dalje biti jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija, te smjernice nemaju alternativu, nema lakšeg načina. Moramo se prilagoditi potrebama na tržištu, jer ono što gosti traže danas, jako se razlikuje od onoga što su tražili prije tri sezone. Žele ekološki smještaj, lokalne zdrave namirnice, putovanja izvan sezone ili u manje posjećene destinacije.

Zajednički plan industrije i civilnog društva za turizam odgovor je na te zahtjeve. Moramo ubrzano provoditi digitalnu i zelenu tranziciju i pratiti europske smjernice, pametno investirati, poboljšati kvalitetu i obogatiti sadržaj te educirati turističke djelatnike, pojasnio je Flego.

Posljednje Flegove aktivnosti oko turizma uključuju prošlotjedno traženje u odboru osnivanja Europske agencije za turizam, kao i posebnog Povjerenika za turizam u idućem mandatu.

– Bilo koji sektor koji na razini EU-a ostvaruje četiri posto ukupnog europskog BDP-a i zapošljava više od 12 milijuna ljudi, zaslužuje svoju zasebnu agenciju, kao i odgovornu osobu u vidu povjerenika. U Hrvatskoj imamo ministarstvo i ministra, nadam se da ćemo u idućem mandatu imati europsku turističku agenciju i povjerenika.

Sve to skupa neće biti dovoljno ako u Hrvatskoj nemamo jasan smjer u kojem se želimo razvijati. Zato je ključna sinergija svih sudionika u hrvatskom turizmu priprema konkretnih projekata i realizacija istih, uz očuvanje prirodnih resursa. Samo održivi turizam, koji se razvija jednako za domaćeg i stranog gosta, može biti i uspješan turizam, kojem konkuriramo na zahtjevnom globalnom tržištu sadašnjosti i budućnosti, zaključio je Flego.