Turistička regija Kvarner i u ovoj je prilično turbulentnoj i izazovnoj turističkoj godini potvrdila da ima čime konkurirati na tržištu, te je do kraja kolovoza ostvaren isti fizički turistički promet kao i rekordne lanjske godine. Pritom je u samoj špici bilo »rupa«, dok se osjetio rast u predsezoni.

Regija je ove godine postala kandidat za Europsku prijestolnicu gastronomije u 2026. godini, usvojen je i novi Plan razvoja turizma PGŽ do 2030. godine. O tome kako ocjenjuje dosadašnji tijek sezone, kakav razvoj turizma regija treba u budućnosti i koje su planirane aktivnosti za turističku 2024. godinu razgovarali smo s Irenom Peršić Živadinov, direktoricom Turističke zajednice Kvarnera.

Kako ocjenjujete dosadašnji dio ove po svemu specifične turističke godine. Činjenica je da je situacija na tržištu drukčija nego lani, pa je tijekom špice bilo i dosta disonantnih tonova s obzirom na »rupe« koje su se javljale, cijene… U špici, ne treba zaboraviti, nije nas »mazilo« ni vrijeme… Možemo li, međutim, reći da smo se vratili u »normalnu« tržišnu utakmicu?

– Rekla bih da jesmo, iako Kvarner se još i lani vratio broju noćenja iz rekordne 2019. godine, dok smo ove godine u prvih osam mjeseci u komercijalnom smještaju imali ostvaren jednak broj noćenja kao i u 2022. i 2019. godini. S obzirom na to da je prošla godina bila prva prava turistička godina nakon pandemije, i očekivali smo da će ove godine uslijediti oscilacije u kretanju turističkog prometa uslijed povratka konkurencije, rasta inflacije i ostalih činitelja koji su obilježili ovu turističku godinu.

Izazovi su veliki te s obzirom na sve navedeno veseli da smo ostvarili jako dobre rezultate u predsezoni, koja jača iz godine u godinu, dok je glavni dio turističke sezone ostao na razini već izvrsnih prethodnih godina. Tu treba naglasiti da su nam, kada govorimo o cjelogodišnjem poslovanju destinacije i održivom razvoju, dobri rezultati u predsezoni i posezoni puno važniji od eventualnog povećanja u kolovozu, kada ionako vlada već jako veliko opterećenje na destinaciju.

Upravo je smjer u kojem želimo ići put održivog razvoja turizma, što podrazumijeva da u vršnim ljetnim mjesecima ne dolazi do još većeg pritiska na destinaciju i njezinu infrastrukturu.

Stvaramo kvalitetnu ponudu

Koliko se povećanje turističkog prometa ustvari vidi van same špice?

– Ovogodišnja predsezona bila je najbolja dosad te je s više od milijun dolazaka i gotovo 4,5 milijuna noćenja ostvareno šest posto više noćenja nego 2022. godine, tri posto više nego 2019. godine, a čak 41 posto više nego 2016. godine. Ono što tu treba istaknuti jest da iako je porastao broj kreveta, još veći je bio rast noćenja.

Primjerice, kampovi su u prvih šest mjeseci ostvarili sedam posto više noćenja nego u istom razdoblju 2022. godine, 18 posto više nego 2019. godine, a 55 posto više nego 2016. godine. S time da su smještajni kapaciteti u kampovima od lipnja 2016. godine povećani za 15 posto, pa navedeno povećanje noćenja znači i bolju popunjenost kapaciteta, konkretno za kampove 35 posto više u odnosu na 2016. godinu.

Isto tako, privatni smještaj je u prvih šest mjeseci ostvario četiri posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, 14 posto više nego 2019. godine te čak 76 posto više nego 2016. godine. Smještajni kapaciteti su od lipnja 2016. godine povećani za 25 posto, iz čega proizlazi da je privatni smještaj u ovogodišnjoj predsezoni popunjen 50 posto više negoli je bio u predsezoni 2016. godine.

Kako komentirate pitanje cijena oko kojeg su se ovog ljeta najviše lomila koplja, koje zaključke možemo izvući? Na Kvarneru je, primjerice, u srpnju kod lošijeg smještaja došlo do korekcije cijena, te se i taj dio počeo puniti. S druge strane, u cijeloj toj priči često zaboravljamo koliko je naš gost u novčaniku imao lani, a koliko zbog inflacije ima ove godine…

– Cijene, odnosno životni troškovi porasli su svugdje, pa kako ih mi osjetimo, tako ih osjete i naši gosti. Sama situacija s visokim cijenama smještaja najviše se osjetila u srpnju, kada se zbog toga ponovo javio »last minute« buking, što znači da su gosti pratili cijene smještaja do posljednjeg časa, i tu je onda došlo do situacije da se pronašla povoljnija ponuda, otkazale su se postojeće rezervacije bez dodatnih troškova i rezervirao drugi smještaj.

Činjenica je da visoko kategorizirani smještaj može opravdati više cijene, no onaj manje kvalitetan ne može, i to gosti vide. Inače, na Kvarneru imamo oko 5.000 novih kreveta u privatnom smještaju, i dobro je da su to sve kreveti u objektima visoke kategorije, koji su privukli goste iz smještaja s manje zvjezdica. Općenito na Kvarneru imamo sve više objekata s pet zvjezdica, što malih obiteljskih hotela, što kuća i vila za odmor, glampinga i slično, a na čemu smo na kraju krajeva i radili godinama.

Dakle, stvaramo kvalitetnu ponudu i motive dolaska tijekom cijele turističke godine. I ove godine možemo reći da zaključak ostaje uvijek isti i ponavlja se iz godine u godinu – smještaj visoke kategorije ostaje najtraženiji i prvi se puni, bez obzira na cijenu, što znači da su gosti bez obzira na sve i dalje voljni platiti za kvalitetu te očekuju garanciju kvalitete.

Koliki je konkretno rast popunjenosti smještaja kvalitete u odnosu na onaj s manje zvjezdica? Spomenuli ste da nam se mijenja i struktura smještaja u korist četiri i pet zvjezdica.

– Objekti s pet zvjezdica definitivno imaju najbolju popunjenost! Od početka ove godine smještaj s pet zvjezdica bilježi 42 posto više noćenja u odnosu na 2019. godinu, dok su primjerice u 2022. godini ti visokokategorizirani objekti u odnosu na one s tri zvjezdice bili za gotovo 50 posto bolje popunjeni. Tu posebno treba naglasiti da je razlika u popunjenosti najuočljivija van glavne sezone, kada su objekti s pet zvjezdica dvostruko bolje popunjeni od onih s tri zvjezdice. Gost danas jednostavno traži kvalitetu. Svakodnevno vidimo da se kvaliteta i cijeni i plaća, te nekakva prosječnost ne prolazi na tržištu pa se trebamo na neki način izdvojiti.

Mi na Kvarneru već godinama ulažemo u podizanje kvalitete jer je to smjer u kojem želimo ići, i samim time to prati i struktura smještaja. Od početka 2019. godine broj kreveta u smještajima s pet zvjezdica porastao je za 58 posto, četiri zvjezdice za 14 posto, a tri zvjezdice za tri posto, a u dvije zvjezdice smanjen je za šest posto.

Samim time danas imamo 35 posto kreveta u smještaju visoke kategorije, dakle s četiri i pet zvjezdica. Isto tako, trenutačno je pet posto objekata u procesu dodjele kategorije i očekujemo da će se većina tih kapaciteta moći pribrojiti visokoj kategoriji. Što znači da je na Kvarneru sve više objekata s pet zvjezdica, a primjerice, odlična je vijest da se trenutačno više od polovice kvarnerskih hotelskih kapaciteta nalazu u visokoj kategoriji.

Zaštita autentičnosti destinacije

Kako Kvarner ove godine stoji po pitanju samih tržišta? Nijemaca je u kolovozu bilo nešto manje, no lani je, primjerice, zabilježen nevjerojatan rast. Kakva preslagivanja su se tu dogodila? Vraćaju li se polako i daleka tržišta?

– Gosti iz Njemačke lani su zaista imali impresivan rast, te je zabilježen porast od 13 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu, što u njihovom slučaju znači čak 600.000 noćenja više. Ovogodišnja predsezona bila je još bolja, imali smo tri posto više njemačkih noćenja nego lani i deset posto više nego 2019. godine. Ove godine je tijekom špice sezone zaista bilo manje Nijemaca nego lani, ali i dva posto više nego 2019. godine.

Vjerujem da je tome pridonio i, za nas nepovoljan, raspored školskih praznika, jer najveći pad imamo baš u dobnim skupinama djece i odraslih do 45 godina. Ipak, Njemačka nam i dalje predvodi top 3 najvažnija tržišta, među kojima su nam još i Slovenija i Austrija. Mađarska i Italija se pak izmjenjuju na četvrtom i petom mjestu, ovisno o mjesecima, s time da je trenutačno Mađarska pozicionirana ispred Italije, što ne čudi jer su ostvarili 20 posto više noćenja nego lani, a Talijani su na prošlogodišnjim brojkama.

Što se tiče dalekih tržišta, gostiju iz Amerike i Australije imamo gotovo isti broj kao prije pandemije. Gostiju iz azijskih zemalja tijekom 2020. i 2021. godine praktički nije bilo, dok se lani tržište pokrenulo, a ove godine je situacija još bolja pa vjerujemo da će se pozitivan trend nastaviti.

Ove godine usvojen je Plan razvoja turizma PGŽ do 2030. godine. U kojem ćemo smjeru u narednim godinama razvijati turizam, na što se stavlja naglasak?

– Svakako stavljamo naglasak na održivi razvoj turizma. A on podrazumijeva zaštitu prirodne i kulturne autentičnosti destinacije, ulaganje u kvalitetu ponude, a ne kvantitetu, dakle ne želimo masovni turizam, već treba voditi računa o prihvatnom kapacitetu destinacije.

Dakle, želimo nastaviti s podizanjem kvalitete, samim time podrazumijeva se i veća potrošnja po gostu. Jedan od bitnih ciljeva nam je i poticanje energetske učinkovitosti smještajnih objekata, kao i posljedično poticanje ideja i projekta koji su pogodni za sufinanciranje iz fondova EU-a. Primjerice, u tijeku je i izrada Akcijskog plana razvoja turizma, koji je važan za nastavak brendiranja ponude i proizvoda te kao podloga za prijavu na nove projekte EU-a.

U fokusu nam i dalje ostaje zdravstvena sigurnost destinacije, a kao i uvijek tu je daljnja prilagodba novim trendovima potražnje i ponašanjima gostiju, kao što su »last minute« putovanja, domaća i regionalna putovanja, aktivnosti na otvorenom, trend starenja stanovništva, što za sobom povlači povećanu potražnju za zdravstveno-turističkim uslugama, ponuda za digitalne nomade, ekološki osviještene goste… Tu je i poticanje novih tehnologija u turizmu, kao što su beskontaktno plaćanje, virtualna stvarnost, umjetna inteligencija…

Do 2030. godine zapravo se nastavlja sa svim aktivnostima i smjernicama razvoja koje su bile definirane i Strategijom razvoja do 2021., i putem koje smo na razini destinacije stvorili preduvjete za nastavak ulaganja u kvalitetu te autohtoni doživljaj i očuvanje tradicije Kvarnera, daljnji razvoj održivog turizma, koji istovremeno uvažava potrebe gostiju, ali i lokalnog stanovništva, te vrlo važno jačanje pred i posezone.

A višegodišnja analiza pokazuje nam da smo u posljednjih deset godina napravili zaista velike pomake u ponudi, i to se odmah odrazilo na rast turističkog prometa u pred i posezoni – i to ukupno za 90 posto!

Svakako da nastavljamo i s radom na promicanju za destinaciju važnih specifičnih oblika turizma, zdravstvenog, eno i gastro, outdoora, nautičkog, ekološkog, kulturnog i ruralnog, jer finalni cilj nam je da Kvarner postane turistički održiva destinacija.

Foto: Mateo Levak

Europska regija gastronomije

Kvarner je ove godine i službeno postao kandidat za titulu Europske prijestolnice gastronomije u 2026. godini, izdano je posebno izdanje vodiča Gault&Millau za Kvarner… Koliko sve te promotivne aktivnosti pomažu u daljnjem pozicioniranju regije kao gastronomske destinacije?

– Osvajanje titule Europske regije gastronomije bit će kruna jednog dugotrajnog i kontinuiranog razvoja proizvoda gastronomije. Titula sama po sebi predstavlja veliki iskorak na međunarodno tržište, međunarodno brendiranje i razvoj lokalne zajednice u pogledu održivosti i daljnjeg isticanja gastronomije kao motiva dolaska gostiju.

Svakako igra i jako veliku ulogu za daljnje pozicioniranje regije kao gastronomske destinacije, a što je na kraju krajeva i dio smjernica koje proizlaze iz strateških dokumenata, kako nacionalnih tako i regionalnih, posebice Akcijskog plana razvoja gastronomije PGŽ-a.

Ova titula će, naime, biti jasan znak koji gostima s ponosom ističe jednu od najvećih prednosti regije, a to je izvrsna lokalna raznovrsna hrana i autohtona vina. Jer ne treba zaboraviti da je Kvarner među gostima već prepoznat kao gastronomska destinacija, te je prema TOMAS istraživanju već sada u vrhu Hrvatske kao destinacija na koju se putuje i zbog njezine gastronomske ponude.

Jasno je da međunarodne oznake kvalitete i titule uvijek pridonose ugledu i privlačnosti turističke destinacije te ćemo zahvaljujući tituli imati zaista velik promotivni doseg, posebno kod profila »gastrogostiju«. No ono što još treba istaknuti je i činjenica da titula nema samo promotivnu ulogu, već dobivamo i određenu vrstu »potpore« i pristup mreži stranih stručnjaka iz više od 45 zemalja, koji aktivno rade na zaštiti i promicanju kulturološke i gastronomske raznolikosti, a imat ćemo i priliku sudjelovati u brojnim natjecanjima, kao što je Young Chefs Awards, te stručnim događanjima.

Koliko je u stvaranju prepoznatljivosti na gastrosceni bitna suradnja sa samim ugostiteljima, kako se u tom smislu Kvarner želi dalje pozicionirati i što su »uska« grla u razvoju gastronomije u regiji? Naime, spomenuli ste i Akcijski plan razvoja gastronomije.

– Suradnja i sinergija tu su najvažniji i ono što svakako treba naglasiti je da ćemo u sklopu projekta nastaviti sa suradnjom i povezivanjem s našim domaćim sektorom u segmentu enogastronomije, i to od lokalnih proizvođača do restorana, hotela, kušaonica, obrazovnih institucija i centara kompetencija, posebice onih koji nude programe vezane uz enogastronomiju.

Ukratko, sve ono što smo već pokrenuli u sklopu naših projekata Kvarner Gourmet & Food te Kvarner Wines. Ta naša dugogodišnja suradnja sada će ujedno biti zaokružena titulom Europske regije gastronomije i na taj način nastavljamo s daljnjim razvojem gastronomije i potvrdom istinskog identiteta regije na europskoj razini.

Inače, sam Akcijski plan nam daje jasne smjernice u kojem smjeru želimo razvijati turističku gastro i eno ponudu, a ono što možemo identificirati kao »usko« grlo je nedostatak kadrova, a što je obilježje čitavog domaćeg, ali i inozemnog turizma. Isto tako znamo da treba poticati lokalnu proizvodnju i lokalne proizvođače, njihovo udruživanje, s time da taj dio ponovo opterećuje rast troškova, a koji je ponovo trend na svjetskoj razini.

Je li u planu izrada i drugih akcijskih planova?

– Da, trenutačno je u pripremi Akcijski plan razvoja turizma.

Ulaganja u aviopromet

Vezano za daljnji turistički razvoj regije, jedno od pitanja, a kojim će se pozabaviti i novi Zakon o turizmu, jest rast kapaciteta. Ne samo na Kvarneru već i u drugim regijama najviše raste privatni smještaj, ali i takozvani nekomercijalni. Gdje je u toj priči Kvarner? Koliko smo kreveta dobili u odnosu na lani, a koliko u odnosu na 2019. godinu i prema vašem mišljenju kako dalje?

– U odnosu na lani broj kreveta je porastao za tri posto, trenutačno imamo 205.000 registriranih kreveta u komercijalnom smještaju, u odnosu na lani to je 5.000 kreveta više, uglavnom u privatnom smještaju visoke kategorije. U nekomercijalnom smještaju imamo 171.000 kreveta, od kojih je 107.000 kreveta u vikendicama, dok je 2016. bilo registrirano 75.000 kreveta u vikendicama, a 2019. oko 90.000.

U nekomercijalnom smještaju je 30 posto manje prijavljenih u odnosu na 2019. godinu, a ti ljudi su tu pa taj dio predstavlja veliko opterećenje na samu destinaciju. To treba rješavati na nivou države, jer situacija je svugdje ista.

Koliki udio na Kvarneru imaju aviogosti i koliko se ulaže u aviopromet? Vidi se da Zračna luka Rijeka ove godine ima nešto manje putnika nego lani.

– U aviopromet, odnosno u oglašavanje s avioprijevoznicima ulažemo iznimno velika sredstva, u posljednjih desetak godina uložili smo putem udruženog oglašavanja više od deset milijuna eura. Taj novac udružujemo s lokalnim turističkim zajednicama, njihovim jedinicama lokalne samouprave i gospodarstvom te Primorsko-goranskom županijom i Hrvatskom turističkom zajednicom i ugovarale su se i provodile kampanje s avio kompanijama kao što su EasyJet, Ryanair, Transavia, Condor, Eurowings, Air Baltic, Croatia Airlines te Air Serbia.

Samo u prošloj godini oglašavanje s avioprijevoznicima koje smo udružili s našim partnerima iznosilo je više od 20 posto ukupnog godišnjeg budžeta TZ Kvarnera. Dakle, riječ je o daleko najvećem ulaganju u neki proizvod, a za rezultate i razloge manjeg broja putnika u zračnoj luci treba pitati Upravu zračne luke. Ono što je nama važno je podatak da je u 2022. godini 86 posto putnika na Zračnu luku Rijeka stiglo upravo s avioprijevoznicima s kojima smo odradili zajedničku kampanju oglašavanja.

A kada govorimo o kampanjama koje provodimo u domeni avioprometa, uz razne oblike digitalnih kampanja, putnih (tzv. »inflight«) magazina, newslettera, promotivnih filmova koji se vrte na videoekranima u zrakoplovima ili posebno brendiranih čaša, novost ove godine je i da smo na letovima Croatia Airlinesa od 1. kolovoza započeli s provođenjem projekta »Okusi Kvarnera«, a riječ je o posluživanju posebno osmišljenih obroka koji se temelje na kulinarskoj raznolikosti kvarnerskog područja. Riječ je o zajedničkoj promociji TZ Kvarnera, Hrvatske turističke zajednice i Croatia Airlinesa koja traje do 30. studenog ove godine. Tu treba i naglasiti da Croatia Airlines ima cjelogodišnju liniju Rijeka – München.

Ono što je velika prednost Kvarnera je da se gotovo 90 posto naših gostiju nalazi u okruženju od 500 km udaljenosti, što omogućuje cjelogodišnji rad naših smještajnih kapaciteta, mogućnost dolaska vlastitim automobilima, ali i da nam se vraćaju više puta godišnje. To znači da se gotovo svi raspoloživi kapaciteti, koji se pune tijekom glavne sezone, pune upravo individualcima koji postižu više cijene nego da se smještaj prodaje velikim touroperatorima koji uglavnom zakupljuju chartere ili mjesta na avionima te tako pune kapacitete.

Tako da aviopromet čini tek dva posto u ukupnim dolascima na Kvarner. Naime, treba znati da touroperator da bi koristio aviolinije treba imati na raspolaganju smještajne kapacitete ne samo u pred i posezoni nego i tijekom glavne turističke sezone, što se kvarnerskim turističkim djelatnicima u konačnici pokazalo kao slabije isplativo jer tu istu sobu mogu prodati individualcima po znatno višim cijenama. A tijekom špice sezone vrsta smještaja koju ti touroperatori traže već je rasprodana po većim cijenama.

Kakve su najave za posezonu, odnosno ostatak turističke godine?

– Prema riječima naših partnera i najava s nama važnih emitivnih tržišta očekujemo dobru posezonu, a s obzirom na predsezonu koja je bila bolja i od prošle, ali i 2019. godine, te da po svemu sudeći slijedi i solidna posezona, za očekivati je da će rezultati na kraju godine biti jednaki prošlogodišnjim. A ako posezona bude bolja od prošlogodišnje, možda i nadmašimo te prošlogodišnje rezultate.

Špica sezone je za nama, no već kreću pripreme turističke 2024. godine. Na čemu će biti naglasci u radu TZ Kvarnera? Planirate li eventualno jačati promotivne aktivnosti na nekim novim tržištima?

– Još jači naglasak stavit ćemo i na nastavak razvoja županije kao održive turističke destinacije, što je i fokus Plana razvoja turizma na Kvarneru do 2030. Nastavljamo s razvojem naših brendova, dio turističkih sajmova je već potvrđen i zakupljen, a promotivne aktivnosti bit će usmjerene na naša tradicionalna tržišta iz okruženja, dakle, to su Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija, Češka, Poljska, Mađarska, Nizozemska, te na domaće tržište. Uz promociju na ovim tržištima u 2024. ćemo pojačano ići i s aktivnostima na tržištu Velike Britanije i Skandinavije.

Kao i dosad marketinške aktivnosti i kampanje nastavljamo provoditi u skladu s trendovima tekuće godine, što znači da pratimo kretanja i paralelno prilagođavamo aktivnosti. Naravno, i iduće godine nastavljamo s provođenjem udruženog oglašavanja i zajedničkih kampanja s hotelima, kampovima, agencijama i ostalim nositeljima ponude u destinaciji, kao i s potporama događanjima.

Inače, tijekom ove godine pripremali su se novi europski projekti iz domene kulture te su prijavljeni na novo Programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, tako da sljedeće godine očekujemo informacije o rezultatima i početku provođenja novih projekata. Kao što znamo, iduće godine na snagu stupa i novi Zakon o turizmu, koji također donosi određen broj noviteta i zadaća sustavu turističkih zajednica.