Projekt Europske kulturalne mreže učenja

ECLN: Obrazovanje u sferi umjetničke prakse

Svjetlana Hribar

Bit projekta je povezivanje umjetnika s formalnom i neformalnom naobrazbom, kako bi se razmjenom ideja, međusobnim podučavanjem i suradnjom unaprijedili kulturni projekti



RIJEKA U dvorani Filodrammatica, u organizaciji Prostora Plus, priređena je jučer mini-konferencija na kojoj su javno predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u 2013. godini u 11 europskih zemalja, s temom kulturnog obrazovanja.


Projekt je predstavila Denise Stanley (s londonskog Gradskog univerziteta), uz nju je o značaju kreativnog rada govorio Richard Parkes (udruga »Rinova«, London), a moderator konferencije je bio Andrej Mirčev.


Na trodnevnom boravku u Rijeci, a nazočni na ovoj konferenciji, bili su predstavnici različitih udruga iz Slovačke, Estonije, Grčke, Danske, Slovenije, Španjolske, Italije, Poljske i Nizozemske. 




   Projekt Europske kulturalne mreže učenja/European Cultural Learning Network (ECLN) istražuje obrazovanje u sferi umjetničke prakse. Kulturno obrazovanje, naime, obuhvaća široki raspon umjetničkih i kulturnih praksi kojima se bave umjetnici i kreativci, a koje se prenose putem tri različite metodologije: samoobrazovanje/ informalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, formalno obrazovanje. 



Irenu Kregar Šegota iz Odjela za kulturu grada Rijeke zanimalo je na koji način gradovi utječu na razvoj kreativnih industrija na svom području. Od Richarda Parkesa dobili smo primjer kulturnog kvarta u Londonu, smještenog u bivšoj tvornici čokolade, koji je zahvaljujući kreativnosti svojih sudionika postao toliko uspješan, da je gradonačelnik Londona poželio imati po jednu »tvornicu čokolade« u još deset gradskih kvartova. Napravljeni su planovi, izdvojena sredstva, da bi u konačnici sve propalo. Novac nije garancija kreativnosti – zaključio je Parkes.



   – Bit projekta je povezivanje umjetnika s formalnom i neformalnom naobrazbom, kako bi razmjenom ideja, međusobnim podučavanjem i suradnjom unaprijedili kulturne projekte. Istraživanja su pokazala da su upravo umjetnici u velikom postotku akademski obrazovani ljudi, ali među uspješnima i nagrađivanima je i desetak posto umjetnika s niskim ili neformalnim obrazovanjem. Francuska je jedina zemlja u kojoj – zahvaljujući uspješnosti i kreativnosti – i oni bez formalne edukacije mogu verificirati svoja znanja, rekla je Denise Stanley, napominjući da od 2012. godine ECNL pledira za koncept priznavanja znanja i vještina stečenih praksom. 


   Richard Parkes je iznio kratku povijest spoznaje značaja kreativnih industrija, napominjući da se do prije dvadesetak godina o tome nije ni razmišljalo. Danas znamo da jedna od najbrže rastućih industrija u Velikoj Britaniji počiva upravo u području kreacije i kulture, koja ne samo što prihoduje i zapošljava, nego i izvozi! Europska komisija tek je 2010. godine počela koristiti izraz »kulturne industrije«, a vrlo brzo su ih svrstali u prioritete. 


   Grupa ljudi u sklopu ECLN mreže već niz godina na volonterskoj osnovi radi na povezivanju umjetnika. Do 2010. godine svi smo bili iz zapadne Europe, a onda smo se proširili na Sloveniju, Hrvatsku, Estoniju. Ovo je naš četvrti susret. Doći u Hrvatsku, točnije u Rijeku, ovdje sresti ljude koji se s mnogo entuzijazma a malo novaca bore za ideju koju promiče naša mreža – za mene je vrlo inspirativno, rekao je Richard Parkes.