Tko još nije čuo za izreku “zdrav k’o dren”? Dren, drijen, drijenak ili na riječkom području drenjula, biljka je čija su blagotvorna i korisna svojstva poznavali naši stari i koju vrijedi sačuvati od zaborava.

Baš zato smo se u četvrtoj reportaži iz serije “Otrgnuto zaboravu” zaputili na Drenovu kako bismo saznali više o ovom stabalcu ili listopadnom grmu. Ondje su nas dočekali Vesna Lukanović, predsjednica Udruge Dren te drugi članovi udruge koji od zaborava spašavaju jedan grm, ili niže stablo, po kojem je njihov kvart dobio ime – dren.

A znate li zašto dren vrijedi spasiti od zaborava?

Jer nam i današanja znanost otkriva da se radi o pravom supervoću, kako na javnim predavanjima tumače dr. sc. Željka Peršurić i dr. sc. Lara Saftić Martinović s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

One su udružile snage s Udrugom Dren kako bi se bolje istražila riječka drenjula te kako bi nas sve podsjetile na njegove pozitivne učinke. Od davnina su ljudi poznavali ljekovita svojstva drena te ga koristili kao sastojak u mnogobrojnim tradicionalnim medicinskim pripravcima – poput octa od drena koji su koristili u oblozima kako bi se riješili glavobolje i groznice ili kako bi uklonili modrice.

Ocat su pili i kako bi održali vitku liniju, a rakija u kojoj se moče plodovi drena pomaže kod proljeva, baš kao i čaj od drijenka koji se priprema od usitnjene kore drena ili od suhog cvijeta, ili pak suhih listova ovog supervoća.

Plod drena bobice su crvene boje, poznate po kiselo-trpkom okusu, pa se rijetko jedu svježe, no obrađene se koriste u izradi džemova, sokova, likera, kolača…

Vitamin C i antioksidansi

Peršurić i Saftić Martinović provele su istraživanje na plodovima drena prikupljenima na riječkom području i pronašle su da crveni plodovi sadrže visoku koncentraciju fenola koji imaju snažno antioksidacijsko djelovanje, odnosno dren je bogat spojevima koji se bore protiv oksidacijskog stresa i tako štite naše zdravlje.

Dren je bogat i vitaminom C, različitim fitokemikalijama, kao i kalcijem, a plod također sadrži različite biljne pigmente, antocijane, koji osim što drenu daju crvenu boju, imaju široki spektar farmakoloških aktivnosti – djeluju protuupalno i također antioksidativno.

Dr. sc. Lara Saftić Martinović i dr. sc. Željka Peršurić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci (foto: Arhiva Udruge Dren)

Dio korisnih spojeva gubi se tijekom termičke obrade, ali proizvodi od drena i dalje su vrlo zdravi. Primjerice, ako u pekmez od šljiva dodamo dren, znatno će mu porasti udio polifenola, odnosno tvari koje antioksidativno djeluju i pridonose boljitku organizma.

Osim toga, drvo drenovine jako je tvrdo, teško i žilavo te se koristi za izradu drški za alate te pokućstvo, otud i druga izreka s drenom u glavnoj ulozi – onaj tko može nešto “istisnuti iz suhe drenovine”, sposoban je učiniti nemoguće.

No, ovog istraživanja, a i mnogih drugih projekata, kojih je zaista velik broj, ne bi bilo bez vrijednih ruku ljudi iz Udruge Dren koji su krajem 2011. godine odlučili formalizirati svoje napore i registrirati se kao udruga.

Uz predsjednicu Vesnu Lukanović, osnivači su njen suprug Željko Lukanović, Ada Bertić, Christian Grailach, Draško i Božana Maršanić, Dinko Mavrinac, Davorka i Damir Medved te Lidija Šuperina, a predsjednica nam je više rekla o njihovim projektima i idejama kojih je bilo, i kojih još uvijek ima, koš i još.

Članovi Udruge Dren: Vesna Lukanović, predsjednica, Željko Lukanović, gošća Dragica Fadljević, ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu u Gradu Rijeci, te Mirjana Vladika, Christian Grailach, Božana Maršanić i Draško Maršanić

– Kad se osvrnemo na rad kroz proteklih devet godina, možemo biti zadovoljni zato što je osnovni cilj bio brendirati Drenovu te drenjuli vratiti značaj koji je uvijek imala u našem kraju. Ostvarili smo mnoge domaće i međunarodne suradnje, ali sve je započelo sadnjom 90 sadnica drenjule u centru Drenove 2012. godine.

Znali smo da je naselje dobilo ime po drenu, no nismo ga nigdje vidjeli. Posadili smo 25 stabala i 65 grmova drena, prijavivši se na riječki program lokalnog partnerstva Grada Rijeke, a pri tome nam je najviše pomogla i lokalna zajednica, što mi je posebno drago i što ističem.

Pomogli su nam pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Drenova, članovi pjevačkog zbora DVD Drenova, ravnatelj, nastavnici i učenici OŠ “Fran Franković”, Inicijativni odbor za osnivanje Zavičajnog muzeja Drenova, Klub umirovljenika Drenova te komunalna društva Čistoća i Kozala, kaže Lukanović.

Bilo kuda, dren svuda

Plodovi drena sazrijevaju početkom jeseni, u kolovozu i rujnu te je poznat po dugovječnosti – doživi i do 200 godina. Najbolje raste na vapnenoj podlozi, na suhim i toplim staništima, na vrlo plitkom tlu.

Prve sadnice drena zasađene su na Drenovi u listopadu 2012. / Foto arhiva NL

Dren podnosi puno sunca te je otporan i na niske zimske temperature i do -30 stupnjeva Celzija, ali mu štete kasni proljetni mrazovi. Sadnice drena otporne su na većinu biljnih bolesti i štetočina te se dren može uzgajati bez upotrebe kemijskih sredstava. Jedan je od prvih cvatućih drvenastih grmova te ga možemo nazvati vjesnikom proljeća.

Dren, osim na Drenovi, raste i u Kostreni, Hreljinu te šumama riječke okolice, a ima ga i u Munama te na Cresu. Prošle godine zasađeno je i deset stabala drena na Kampusu, ispred zgrade sveučilišnih odjela.

No, opća rasprostranjenost drena puno je šira pa se tako može reći da je dren tradicionalno rastao u srednjoj i južnoj Europi, Maloj Aziji, Krimu i Kavkazu, a mi pitamo Vesnu Lukanović da nam više kaže o njihovoj međunarodnoj suradnji.

Stabla mladog drena

– U Drvaru tradicionalno obilježavaju Dane drvarske drenjine, jer je u jednoj verziji dren drvo po kojem je Drvar dobio ime. Oni rade dren na sirovo te marmeladu od drena, a do nas su došli preko naše internetske stranice.

Bili su jako zainteresirani za suradnju s nama, a preko njih smo došli i do kontakata s austrijskim ljubiteljima drena iz regije Pielachtal. S njima smo se, i uz “drenoljupce” iz crnogorskog Nikšića, okupili na Drenovi kako bismo razmijenili iskustva u načinima revitalizacije i iskorištavanja drena.

Posebno su nam bila zanimljiva iskustva Austrijanaca koji su svoje bavljenje drenom podigli na višu razinu te su izgradili cijelu ekološko-turističku transverzalu u pokrajinama Pielachtal odnosno Mostviertel, kaže Lukanović.

Udruga Dren aktivna je i u sklopu EPK – suradnja s početka teksta, sa znanstvenicama Peršurić i Saftić Martinović, realizirana je u sklopu projekta “U potrazi za supervoćem našega kraja – zaboravljena drenjula” putem programskog pravca 27 susjedstava, Rijeka 2020.

Vesna Lukanović, predsjednica Udruge Dren

– To je također jedan od načina da populariziramo drenjulu. Mnogi, posebice mlađi stanovnici Drenove, ovu biljku ne raspoznaju te ne znaju mnogo o njenim zdravstvenim i nutritivnim vrijednostima, a stariji ljudi, pogotovo domaći, znaju gdje ona još uvijek raste i kako se nekad koristila.

Oni poznaju i stare recepte te razne načine prerade drenjule, pa je taj programski pravac dobar način da se znanje prenese sa starijih generacija na nove, ali i da se uključe znanstvenici i istraživači jer samo tako možemo kvalitetno raditi. Važnost rada s mladima Lukanović pokazuje i kroz suradnju s vrtićima.

– Udružili smo se i s Dječjim vrtićem Viškovo te Zlatna ribica u Kostreni i s njima već nekoliko godina kuham marmeladu od drena.

Nadam se da ćemo uskoro uspjeti ostvariti suradnju i s našim drenovskim vrtićem jer je dobro od malena učiti djecu stvarima koje će im biti korisne, a veliku ulogu naravno imaju i doživljaji. Ako okus i miris drena doživite u djetinjstvu, ostat će vam kao pozitivno iskustvo za cijeli život, kaže Lukanović.

Katastar drena

U Udruzi Dren ponosni su i na katastar drena, koji su napravili Christian Grailach i Draško Maršanić tijekom proljeća 2012. godine i koji je dostupan u aplikaciji Google karte. Njih dvojica su neumorno obišla šumoviti dio Drenove, od Velog vrha do Lubanja, te položaj stabla ili grma drenjule odredili pomoću ručnog GPS uređaja za satelitsko određivanje koordinata te svaka očitana točka ima i odgovarajuću fotografiju istog rednog broja, na kojoj se vidi obilježeno stablo ili grm drenjule.

Predavanje o drenu supervoću u palači Moise u Cresu sredinom srpnja (Foto: Jelena Ščedrov Dlačić)

Tako uređene podatke, potom je Damir Medved postavio na Google maps i sada su dostupni široj javnosti putem web stranice udruge. Za njihov volonterski rad, sva trojica nagrađena su priznanjem “Volonteri 2012.godine” koje svake godine dodjeljuje Volonterski centar Smart iz Rijeke,

Za sam kraj smo prešli na nešto laganije, gastronomske teme. Roladu od drena koju smo probali, moramo posebno pohvaliti.

– Relativno je zahtjevno raditi sokove i kolače od drena, ali uz vježbu se može puno postići. Dok smo proteklih mjeseci, kao i svi, bili u kućama zbog pandemije, suprug i ja spremali smo marmeladu od drenjule, koja se može miješati i sa šljivom, dunjom, breskvom i drugim voćem, jer dren ima dosta jak okus pa je dobro malo kombinirati, kaže Lukanović.

Rolada s marmeladom od drena ukrašena zrelim bobicama

Pekmez od drena

Sastojci: 2 kg zrelog ploda drena, 500 g šećera

Priprema: Oprati plodove drena i staviti ih u veći lonac. Plodove grijati u loncu na niskoj temperaturi dok ne omekšaju. Protisnuti omekšale plodove te u dobiveni sok dodati šećer. Miješati dok ne budete zadovoljni gustoćom smjese.

Domaći proizvodi od zrelih plodova drena

U tople staklenke uliti vrući pekmez, pokriti ih krpom i dekom i pustiti da odstoje. Idući dan pokrijte staklenke celofanom namočenim u rakiju i zatvorite poklopcima.