Nakon godina rasprava, pokušaja razumijevanja, bezbroj znanstvenih i stručnih radova, kao i strategija razvoja, sa sigurnošću možemo reći da je pojam održivosti postao sastavnih dio kratkoročnih aktivnosti i dugoročnih planova naših destinacija.

Možda najvažniji proces kojem svjedočimo u posljednjih desetak godina u turističkim destinacijama u Istri i šire jest prilagođavanje mentalitetu održivosti. Kako u Vrsaru upravljaju turističkom ponudom i kako su implementirali održivost u svoje planove i aktivnosti, saznali smo od direktorice Turističke zajednice općine Vrsar dr. sc. Klare Trošt Lesić.

Strategija kao preduvjet

Strategija razvoja turizma Općine Vrsar-Orsera do 2032. godine usvojena je u ožujku 2023. godine. Strategiju je izradilo društvo Hotelsko i destinacijsko savjetovanje (HDC) s ciljem da se da dugoročna perspektiva. Strategije usvojene na kraći period nekad ne omogućavaju razvoj značajnih i zahtjevnijih projekata i investicija, a s druge strane bilo je važno da je strategija donesena na duži period od mandata direktorice/direktora.

Time se osigurava sustavan i dosljedan razvoj destinacije bez obzira na promjenu vodeće osobe koja je odgovorna za njezinu provedbu. Daljnji turistički razvoj Vrsara naglasak će staviti na sljedeće turističke proizvode: sunce i more; aktivni turizam, sport i priroda; kultura; gourmet; nautika. Zajednički nazivnik turističkih proizvoda jest doživljajni i održivi turizam.

Vizija mjesta do 2032. godine prikazuje Vrsar kao skladnu i slikovitu destinacija koju odlikuje visoka razina kvalitete života i raznolikost turističke ponude. Bogata prirodna i kulturna baština Vrsara interpretirana je na suvremen, nenametljiv i održiv način kako bi se posjetiteljima omogućilo opuštanje, umjetničko nadahnuće i aktivno istraživanje. Ipak, potrebno je naglasiti važnu ulogu i odgovornost turističke zajednice u moderiranju procesa održivog upravljanja destinacijom i provođenju strategije, jer i najbolji dokument čije se planirane aktivnosti ne provode, beskoristan je.

Kulturni krajolik Vrsara

Prirodni i kulturni krajolik ovog turističkog mjesta godinama služi kao izvor umjetničke inspiracije. Direktorica TZO-a Vrsar Klara Trošt Lesić kaže kako se u destinaciji tijekom godine održavaju brojna kulturna i umjetnička događanja koja se uklapaju u image Vrsara kao mjesta u kojem se valorizira i predstavlja suvremena umjetnost.

U vrsarskom slučaju, a vezano za kulturu, naglasak će idućih godina biti na valorizaciji i predstavljanju: suvremene umjetnosti, interpretacijskih centra, izvedbenih umjetnosti, kulturno-povijesne baštine kao što su arheološka nalazišta, vrsarski kamen i kamenolomi, te poznate vrsarske poslastice – Vrsarskih amareta. Također, nastavit ćemo s već uhodanim kulturnim manifestacijama poput »Casanova toura« te »Starog samanja pod Kaštelom«.

Koliko su vrsaranski amareti važni TZ-u Vrsar, dokazuje nagrada INTERNATURAL Slow Food Awardsa osvojena početkom 2023. godine. TZO Vrsar osvojio je tu nagradu zbog vrednovanja lokalne tradicije, spašavanja od zaborava i valoriziranja recepta za Vrsaranske amarete, njihovu promociju i uvrštavanje u turistički doživljaj mjesta. U suradnji s Etnografskim muzejom iz Pazina provedeno je terensko istraživanje o ovoj tradicijskoj slastici s ciljem dokumentiranja nematerijalne kulture, izrađen je vizualni identitet sa željom da se Vrsaranski amareti zaštite kao nematerijalna kulturna baština.

Vrsarski kamen

Osim nasadima lijeske, Vrsar i njegova okolica obiluju kamenom, o čemu svjedoče brojna povijesna nalazišta kamena, tragovi njegove eksploatacije i djelatnosti klesarstva. Kroz povijest je na području današnje općine Vrsar bilo aktivno šest kamenoloma.

Riječ je o izrazito čvrstom i otpornom vapnencu svijetlosive boje koji je vrlo otporan na utjecaj mora, odnosno salinitet, pa se zbog toga koristio kao građevinski kamen. Danas niti jedan kamenolom nije aktivan, međutim ne možemo zanemariti činjenicu da kamen ima važnu ulogu u oblikovanju vrsarskog kulturnoga krajolika. Od 1991. godine u Vrsaru se održava Međunarodna studentska kiparska škola Montraker, koja svoj naziv duguje istoimenom, danas napuštenom kamenolomu Montraker.

Ova kiparsko-klesarska škola pruža jedinstven uvid u obradu kamena, pri čemu kameni blokovi dobivaju novu formu, a skulpture kao autorska ostvarenja ostaju u Vrsaru te oplemenjuju javni prostor. Namjera Turističke zajednice općine Vrsar je u idućem periodu u suradnji s partnerima, dodatno valorizirati prostor kamenoloma Montraker, raditi na strateškom razvoju škole, kao i turističke ponude koja povezuje umjetnost i turizam.

»Trenutno se u Vrsaru nalazi 168 skulptura koje su rezultat rada studenata i profesora kiparske škole. Posljednjih godina skulpture imaju, osim umjetničke vrijednosti, i onu utilitarnu, odnosno osim estetike doprinose i svojom funkcijom u prostoru. Neke od skulptura koriste se kao bitve za vezivanje brodova na rivi ili pak kao klupe. Proveden je postupak inventarizacije i popisa svih skulptura tako da imamo informacije o svim autorima, mentorima, godini stvaranja skulptura, kao i tema.

Tijekom prve polovice 2023. godine proveden je proces tematske interpretacije vrsarskog kamena te su po tematskim cjelinama u skladu s metodologijom interpretacije baštine definirane poruke. Sljedeći korak je definirati alate i medije prezentacije vrsarskog kamena, odnosno na koji će se način interpretirati postojeće informacije u svrhu razvoja novih turističkih proizvoda – hoće li to biti vođene ture, izložba, igrificirani sadržaj ili nešto slično.«

Suradnje i inovativni projekti

Osim razvoja kulturnog programa koji se temelji na lokalnoj kulturnoj baštini, u TZO-u Vrsar potiču suradnju sa susjednim destinacijama i razvoju inovativnih projekata kao poluge održivosti.

Tako su u prekrasnom krajoliku Limskoga zaljeva kraj kolovoza i početak rujna ove godine bili obilježeni nizom zanimljivih događanja u novom zajedničkom programu susjednih destinacija. Ovom suradnjom TZO Kanfanar i TZO Vrsar nastojali su dodatno valorizirati zaštićeno područje Limskoga zaljeva.

Sa željom obogaćivanja turističke ponude na području Limskoga zaljeva, u sklopu Ljeta na Limu održani su koncerti, interpretativne vožnje brodom, romantični piknik na brodu i kinoprojekcije na otvorenom. Naglasak je bio na događanjima koja nisu štetna za okoliš, primjerice s kino projekcijama dokumentarnih filmova čime se utječe na svijest i potrebu očuvanja.

Klara Trošt Lesić kaže da se »ovom suradnjom koja je financirana sredstvima Hrvatske turističke zajednice nastojalo osvijestiti potrebu očuvanja prirodnih resursa, dodatno valorizirati zaštićeno područje Limskog zaljeva vodeći se načelima održivog razvoja, pazeći na specifičnosti lokacije«.

Mjesec dana ranije, tijekom srpnja 2023. na rivi u Vrsaru održana je izložba »Skriveni fotograd by Hoyka« zagrebačkog fotografa Damira Hoyke. Projekt je primjer inovativnog turističkog proizvoda kojemu je u središtu doživljaj posjetitelja. »Ideja fotografiranja skrivenih detalja u mjestu jednostavna je i zbog toga toliko efektna.

Naime, s jedne strane naglašavaju se detalji koje u svakodnevici ne primjećujemo, a s druge strane posjetiteljima se omogućuje da prilikom potrage tih detalja bolje upoznaju naše mjesto. Dodatna vrijednost projekta je u stvaranju doživljaja za pamćenje, pri čemu se gostima istovremeno pruža zabava, edukacija te doživljaj lijepoga.

Također, omogućava im se svojevrsni eskapizam, jer destinaciju promatraju doslovce drugim očima, kroz fotoobjektiv vrsnog fotografa kakav je Hoyka«, kaže Klara Trošt Lesić. Veza između umjetnosti i turizma u Vrsaru primjer je održivog turizma u kojem se cijeni rad umjetnika, utječe na doživljaj gosta te valorizira destinacija.

Izazov pretjerane festivalizacije

Upravljanje turističkom ponudom u skladu s načelima održivog razvoja uobičajena je praksa u Vrsaru, ali javljaju se novi izazovi s kojima se suočavaju turističke zajednice, kako nam kazuje dr. sc. Klara Trošt Lesić, uz pojašnjenje problematike pretjerane festivalizacije:

»O izazovima pretjerane festivalizacije pisalo se u više navrata, iz povijesne, etnografske i kulturne perspektive. Za tako malu državu kao što je Hrvatska organizira se nevjerojatno velik broj festivala. Samo u Istri se godišnje održi više od 2.000 događanja, od kojih većina tijekom srpnja i kolovoza, pa tako svako mjesto ima svoje gourmet događanje, svaka skupina ima svoj festival – mladi, stari, djeca, obitelji… gdje je tomu kraj?

Vrlo jednostavno, kraj je u odluci da se organiziraju održiva događanja koja imaju poveznicu s kulturnim krajolikom lokacije na kojoj se održavaju, u skladu s vrijednostima lokalne zajednice te da imaju njihovu podršku. Pretjeranom festivalizacijom stvaramo ponudu koja je površna i neodrživa s većim fokusom na potrebu da se posjetitelja iznenadi, a sve manjim fokusom na sadržaj, koji na taj način s vremenom gubi na kvaliteti i poveznice s kulturnim identitetom postaju sve slabije.

Novosti su potrebne, no ukoliko želimo da događanja budu održiva, ona moraju biti u skladu s kulturnim okruženjem«, objašnjava Klara Trošt Lesić.

Ostala događanja spadaju u kategoriju programa animacije na odabranim (najfrekventnijim) punktovima u destinaciji i čine vrlo značajan element ponude destinacije. Na turističke zajednice stvara se pritisak da organiziraju bogate programe koji će biti po mjeri gosta, ali i lokalnog stanovništva, da događanja budu inovativna i da privuku što veći broj posjetitelja u destinaciju. I tu se ulazi u začarani krug festivalizacije kulture, gdje se svaka posebnost u destinaciji koristi kao izgovor, odnosno tema novog događanja.