Sezona, čiji smo glavni dio upravo okončali, sigurno ide u red izazovnijih iz nekoliko razloga. Prije svega to je uvođenje eura i ulazak u Schengenski prostor što je svakako olakšalo putovanja, dok je uvođenje eura izazvalo i određeni rast cijena.

Uz porast cijena u zoni ugostiteljstva i djelomično trgovine, bili smo suočeni s recesijom u našim najznačajnijim emitivnim tržištima – Njemačkoj i Austriji, a kada tu još dodamo i negativnu medijsku kampanju vezanu za Hrvatsku i njezinu percepciju kao skupe destinacije, možemo reći da je stvarno sezona bila izazovna.

Pratimo kretanja na tržištu i imamo planove razvoja za buduće turističke godine, koliko god je nezahvalno davati prognoze za 2024. godinu, moramo učiniti sve kako bismo dodatno podigli našu kvalitetu i sadržajnost, i dočekali goste najrazličitijih prohtjeva s onim u čemu bi, osim u našoj jedinstvenoj prirodi, mogli istinski uživati. Razmišljanja su to iskusnog turističkog stratega Dalibora Cvitkovića, direktora Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.

Sredina rujna u kojem smo vodili razgovor u sjedištu te važne malološinjske institucije, bila je u velikoj mjeri odraz njegovih razmišljanja, svakako i konkretnih radnji na permanentnom poboljšanju ponude jednog od najprivlačnijih mediteranskih otoka. Riva je bila puna turista, sve su terase bile otvorene, baš kao što su se i na mnogim mjestima nudili izleti po lijepom arhipelagu ovog dijela Kvarnera. Doda li se svemu i sunčano vrijeme s poprilično visokim temperaturama, uistinu se može zaključiti da nema straha za njihovu turističku budućnost.

Turista sredinom rujna nije nedostajalo, Foto: Sergej Drechsler

Produženje sezone

– Kada spominjete temperature svjesni smo klimatskih promjena i njihovog utjecaja na turistička kretanja. Trenutno smo u zajedničkom projektu Adriatic Europe s kolegama iz Venecije te koristimo njihova iskustva vezano za klimatske promjene i povećanje razine mora.

Potpisnici smo i Glasgowske deklaracije (sporazuma o klimatskim akcijama u turizmu, kojem je cilj smanjenje emisija do 2030. godine) te imamo SECAP plan s mjerama i aktivnostima u raznim područjima, od turizma, poljoprivrede, ribarstva, bioraznolikosti, prirodnih ekosustava, zdravstva i vodoopskrbe.

Vezano za klimatske promjene, dolazimo i do produženja sezone na cjelogodišnji turizam gdje nam je cilj uz razvoj proizvoda outdoor i wellbeing u jesensko-zimskom periodu (listopad- travanj) ostvarivati 10-15 % ljetnog turističkog prometa što bi bilo 2.000 – 2.500 gostiju dnevno u tom periodu. Tu posebice mislim na goste iz Velike Britanije i Skandinavije, a za to nam treba rekonstrukcija malološinjske zračne luke i bolje funkcioniranje riječke zračne luke.

Ovdje govorimo o gostima koji bi koristili duži boravak u hotelima od nekoliko tjedana i mjeseci te radimo na poboljšanju kvalitete medicinskih usluga i dostupnosti otoka za hitne intervencije (helikopterska služba i brze brodice pomorske medicinske službe), a prvi smo u Hrvatskoj koji koristimo i usluge telemedicine, naglašava Cvitković.

Ono što je u prometnom smislu dobro i što će vam svi na Lošinju, kao i na Cresu potvrditi – trajektne su Jadrolinijine veze.

– Istina, njima samo pohvale. Odlično rade svoj posao, promptno reagiraju uvođenjem dodatnih veza dođe li do gužvi, ne staju ni kad su izraženije vremenske nepogode, dodao je Cvitković.

Sadržajnost ponude se ogleda i u sve naglašenijim mogućnostima bavljenja »hike« i »bike« aktivnostima. One su posebno naglašene izvan najtoplijih mjeseci, tako da se permanentno radi na očuvanju prohodnosti pojedinih pravaca, kao i otvaranju koridora. Sasvim sigurno ponudi će, na jednoj drugoj strani te sportske lepeze, pridonijeti i skori početak izgradnje terena za golf, za koji su dobivene sve potrebne dozvole, u Punta Križi.

– Lošinj je po svim elementima jedna od najsadržajnijih destinacija u Hrvatskoj. U svakom smislu, od prirodnih ljepota i bioraznolikosti, klime, smještajnih kapaciteta, kulturne ponude i sportskih sadržaja svatko će tu pronaći neku zanimljivost za sebe. Već znate, podignuta je smještajna kvaliteta hotela, uz ulaganja u hotelski sektor značajna su ulaganja i u naše kampove te obiteljski smještaj, a s prosječne tri zvjezdice ima sve više kapaciteta s četiri i pet zvjezdica.

Značajno smo popravili i gastronomsku ponudu gdje uz restorane s Michelinovom zvjezdicom i tanjurom imamo čak 14 ugostiteljskih objekata u prestižnom gastronomskom vodiču Gault&Millau, idemo smjerom stvaranja destinacije koja se u ukupnosti svoje ponude trudi približiti jedinstvenoj ljepoti prirode. To je smjer kojim idemo i uvjereni smo da će on itekako dati rezultata u godinama što dolaze. Nije sve u statistici dolazaka i noćenja, riječ je o sveukupnom zadovoljstvu svih dionika turizma i stanovnika Malog Lošinja koji se njima ne bave, pojašnjava naa Cvitković.

»To do in Cres & Lošinj«

I u pravu je. Turizam je kategorija koja se u Malom Lošinju, kao i na cjelokupnom arhipelagu doslovno živi. Uočava se to u koje se god doba godine stigne, već u Mergu. A kad smo već kod otoka Cresa, razvija se još jedna zanimljiva ponuda, integralna za oba otoka. Naziv joj je »To do in Cres & Lošinj« radi se o internet stranici s ponudom doživljaja na oba otoka i mogućnosti direktne kupovine istih što je novi iskorak u prodaji..

– Turizam je i Osor sa svojim povijesnim i arheološkim nalazima, turizam je dakako i Muzej Apoksiomena, turizam je naprosto priča ispunjena posebnostima kojih nama nikako ne manjka. Treba raditi na tome da se sve zajedno složi u jedinstven proizvod u kojem će svatko od naših gostiju pronaći najbolje za sebe.

I zato da se na kraju našeg razgovora vratim na početak – da, bila je ovo sezona promjena, koje su možda bez prijeke potrebe, u nekim segmentima, u javnosti bile i prenaglašene, ali bez obzira na sve, vjerujem da smo mi na najboljem putu da dodatnim podizanjem kvalitete i autohtone sadržajnosti zakoračimo u još viši razred.

Na ekonomska kretanja, od kojih također ovisimo, u nama najvažnijim emitivnim državama kao što je to Njemačka, ne možemo utjecati. A i ona će se reflektirati na naše rezultate 2024. godine. Ono u što vjerujem i u što sam siguran, Lošinj će učiniti baš sve da s naše strane sve bude najbolje moguće, baš kao što vjerujem da će u konačnici i rezultati biti baš takvi, zaključio je naš razgovor Cvitković.

Na nama je pak bio povratak. Kad si na otoku, uvijek loviš trajekte. Srećom, ni u tome na Lošinju nema problema – kasniš li u Merag, u Porozinu sigurno stižeš. Ili obrnuto. Ono što je ipak puno teže – napustiti to jedinstveno područje koje obuzima sva čula: uživa oko, ali i opojni mirisi aromatičnog bilja kojim su obrasli ti jedinstveni otoci još su i zavodljiviji. A kad posjeduješ tako nešto, dodaš li iskusne i educirane ljude u turizmu, uistnu se ne treba bojati za 2024. ili bilo koju godine što za njom slijedi.