Nekadašnji automobilistički as, automehaničar i restaurator starodobnih vozila iz Buzeta
povezane vijesti
- Što to rade s piramidom? Egipat naredio reviziju obnove nakon što je video izazvao bijes javnosti
- Rimski luk i gradski bedem: Kada će najstarija riječka kulturna dobra biti dostupna javnosti?
- U Rijeci traje filigranski posao restauracije petsto godina stare drvene skulpture “Oplakivanje Krista”. Donedavno se nije znalo da postoji
Punih sedamsto sati rada, nekadašnji automobilistički as, automehaničar i restaurator starodobnih vozila, Buzećanin Silvano Vivoda, u sedmom je desetljeću života uložio u restauriranje raritetnog oldtajmera, Fiata 850 sport 1970. godište i time zaokružio svoju karijeru restauratora. Ovo mu je šesti, ujedno zadnji restaurirani oldtajmer. Takav auto imati prije pedesetak godina, to je, kazao nam je, kao danas posjedovati Ferrari.
– Nabavio sam ga već karoserijski pripremljenog i ofarbanog, međutim sve je ostalo, od motora, mjenjača, trapa, doslovce bilo u rasulu. Dijelove sam manje-više nabavljao u Italiji, ima originalnih i zamjenskih. Nastojao sam ga što vjernije restaurirati. U izvornom je stanju, u postotku gledano, negdje oko 70 posto, možda čak i više. Svjetla ili neki dijelovi koji se tiču upravljačkog sistema, elektroinstalacija, kočnog sistema, manje-više sve su originalni.
Ono što nije original, interijer je u crvenoj umjetnoj koži. Trebalo je desetak tisuća eura, uključujući koliko sam za njega dao kada sam ga kupovao, da bih ga doveo u vozno stanje, ali to je samo cijena materijala, bez mog rada, kazao nam je Silvano Vivoda. Na sajmu u Italiji za njega je nabavio i figuricu psa s pomičnom glavom, original iz 1965. godine, ukras kakvog su nekada znali stavljati u vozila.
Figurica psa s pomičnom glavom, original iz 1965. godine
Zadnji poduhvat
Zadnji mu je to restauratorski poduhvat. Energije još uvijek ima, no nakon što se iz Buzeta preselio u Roč, nema više uvjeta da bi se time mogao i dalje baviti.
– Nismo zemlja i nacija koja je posvećena njegovanju tradicije takve vrste. Nemamo ni tradiciju proizvodnje automobila, imaju je u Srbiji, Zastava Kragujevac, ima je Novo Mesto gdje je bio Renault i, naravno, koparski Cimos s Citroenom. Jedino što je ostalo je Zastava, a to je bila baza automobilizma i automobilističkog sporta sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ustvrdio je naš sugovornik.
Do sada je vitalni 72-godišnjak, što djelomično što u cijelosti, restaurirao šest oldtajmera, ali zadržao je samo zadnja dva. Uz Fiat 850 sport u njegovoj je kolekciji i replika trkaćeg primjerka Zastave 785S kojom je prije tri godine pobudio posebnu pozornost javnosti. U popularni fićo iz 1976. godine, u besprijekornom voznom stanju, uložio je tisuću sati rada i cijeli proces izrade replike trkaćeg automobila poput onoga u kojem je započeo automobilističku karijeru, strpljivo fotografirao i zabilježio u fotomonografiji restauracije u koju je sažeo pet godina rada.
Restaurirao ga je po specifikaciji Međunarodne automobilističke organizacije, da bude baš onakav kakvog su nekada vozili na utrkama. Posve nalik na njegov prvi trkaći auto u koji je prvi puta sjeo prije više od pola stoljeća. Motor je 785 ccm, zvali su ga »nacionalka« jer se ta klasa vozila samo na domaćem prvenstvu, s njime se nije moglo natjecati u Europi.
Unutrašnjost u crvenom
Jedini Buzećanin koji je proizvodio autodijeloveUmirovljeni automehaničar, jedan od osnivača i član oldtajmer udruge Buzet Classic Club, sumještanima je prepoznatljiv po sportskim uspjesima, ali i po bivšoj automehaničarskoj radionici, trgovini autodijelova, u nekadašnjem poslovnom prostoru u buzetskom naselju Srnegla, u kojem je u jednom kraćem razdoblju, od 1986. do 1989. godine, proizvodio pakne, pa bi se moglo reći da je uz Cimos bio jedini Buzećanin koji je proizvodio autodijelove. |
Počelo kao hobi
Ljubav prema automobilizmu prati ga od malih nogu, stalno je maštao o automobilima. Nekadašnji automobilist, pripadnik generacija koje su gradile imidž Buzeta kao grada oktana, sportsku karijeru započeo je 1970. godine na državnom prvenstvu u Novom Mestu. Brdska utrka okupila je više od tristo vozača, a on je u kategoriji do 758 ccm osvojio peto mjesto.
Stjecajem okolnosti natjecao se godinu dana, a onda je pauzirao da bi se tek 1982. godine ponovo aktivirao u povratničkom nastupu na brdskoj utrci koja se vozila na Sljemenu. Među najveće uspjehe ubraja to što je dva puta bio viceprvak i jednom prvak Hrvatske u krugu i na brdu te prvak na krugu u 1.150 grupe A. Na domaćem terenu u nekoliko se navrata okušao i u legendarnoj brdskoj utrci »Buzetski dani«, danas Europskom prvenstvu brdskih autoutrka. Tek se po završetku sportske karijere upustio u restauriranje automobila.
– U početku nisam imao namjeru baviti se time, više me vukao sport, vožnja, pogotovo priprema automobila za vožnju, to me strašno intrigiralo i na to sam trošio puno vremena. Bio sam i vozač i automehaničar. Kupio bih auto i onda ga održavao i dorađivao za natjecanja. Restauriranje starodobnih vozila zaintrigiralo me je tek kada sam vidio kolekciju oldtajmera našeg legendarnog automobilističkog asa i zaljubljenika u oldtajmere Đanija Šverka.
Već je imao gotov muzej u Zagrebu gdje je planirao izložiti oldtajmere, međutim preminuo je i i ta ideja nikada nije ugledala svjetlo dana. Prvenstveno sam se dakle restauriranju starodobnih vozila posvetio iz hobija, motiviran Đanijevom kolekcijom oldtajmera. Zajedno smo obilazili i autosajmove po Italiji i tako se dodatno učvrstila ideja da i sam restauriram jedan trkaći auto, povjerio nam je Silvano Vivoda.
Oba Vivodina oldtajmera, Zastava 785S i Fiat 850 sport, u voznom su stanju i registrirana. Povremeno se provoza jednim ili drugim, a gdje god se zaustavi izaziva pozornost jer u Buzetu – gradu oktana, itekako cijene starodobna vozila kakva su obilježila povijest automobilizma. Ali čini to samo po suhom vremenu, jer šteta bi bila voziti ih po kiši.
Replika trkaćeg primjerka Zastave 785S
U spomen na Đanija ŠverkaU spomen na pripadnika »zlatne« generacije buzetskih automobilista Đanija Šverka, podsjetio je Vivoda, u rodnom Buzetu, već tradicionalno u studenom održavaju susret vlasnika »fićeka« i Abartha kada se može razgledati i njegova spomen-soba kod Narodnog doma u čijem je središtu, uz brojne eksponate, njegov kompletno restauriran Abarth 1000 TCR. |
Među peharima