Biste li normalnim smatrali da primjerice sultan Omana ili vodeći ljudi Ujedinjenih arapskih emirata potiču, na sve načine pa i novcem akumuliranim prodajom nafte, korištenje električnih automobila? Ne biste, naravno da ne biste, takva bi informacija vrlo brzo završila u »vjerovali ili ne« rubrikama. S druge strane Hrvatska je jedna od država koja ima predispozicije postati značajnim proizvođačem prirodnog plina. Molve već desetljećima daju odlične rezultate, a sve značajnije se količine dobivaju i od Ivane, plinskog polja na Jadranu.  Prema predispozicijama, Hrvatska u podravskom i jadranskom dijelu skoro pa »leži« na golemim rezervama plina.

Potvrda ADAC-a

Taj je plin u zoni prometa jedan od najpoželjnijih na nekoliko razina. Istraživanje njemačkog ADAC-a pokazalo je da čak šest od deset najbolje plasiranih automobila, kad su u pitanju potrošnja i njihov ekološki karakter, koriste – prirodni plin označen međunarodno razgranatom kraticom CNG (compressed natural gas – SPP stlačeni prirodni plin). Drugi su hibridi, a najrasprostranjeniji dizel i benzin tek su na petom, odnosno šestom mjestu. Da ne bi bilo zabune, u ovom slučaju nije riječ o autoplinu na koji smo navikli i u Hrvatskoj, koji koristi propan i butan u ravnomjernom omjeru, već o plinu u kojem je najvažniji sastojak metan – i do 90 posto. Uostalom, autoplin ima kraticu LPG (Liquefied Petroleum Gas – UNP ukapljeni naftni plin) i dobiva se kao nusprodukt rafiniranja nafte.

Sve poznatiji kao najekološkije gorivo budućnosti, CNG se širi u svojoj primjeni velikom brzinom. U susjednoj Srbiji NIS je u ofenzivi izgradnje punionica s takvim plinom. Prošlog tjedna je otvorena prva komercijalna u Novom Sadu, dosadašnjih deset koristila su isključivo gradska prijevoznička poduzeća, a ono što je najvažnije i za priču u Hrvatskoj – Naftna industrija Srbije na Paliću, nedaleko  Subotice, organizirala je prvo crpilište metana, odnosno zemnog plina za tu namjenu. U sve težim vremenima po pitanju uredne, u količinskom i cjenovnom smislu, opskrbe naftom, koristiti domaće izvore, što je u slučaju ovog plina i u Hrvatskoj itekako moguće, nameće se kao – imperativ. Hrvatska ima čitav niz plinskih polja te bi bez većih problema mogla opskrbiti i do deset posto hrvatskog voznog parka tim energentom te tako za jednaki postotak osloboditi se od uvozne ovisnosti. Da o broju radnih mjesta nastalih na taj način ni ne govorimo.

No umjesto širenja te mreže, Hrvatska se za sada zadovoljava s tek dvije takve stanice – jedna je u Zagrebu za potrebe 60-ak ZET-ovi autobusa, druga u Rijeci, u ulici Milutina Barača koju koriste Autotrolejevi autobusi, njih tridesetak, a namijenjena je i komercijalnom korištenju.

Primjer Autotroleja

– Autotrolej u svojim je razvojnim planovima nabavlja vozila u skladu s europskim normama o dopuštenoj količini ispušnih plinova, s ciljem očuvanja ekoloških resursa. Slijedom toga, realizirao je nabavu novih 11 solo-autobusa i 10 mini buseva što za pogon koriste stlačeni prirodni plin čime smo započeli realizaciju obveza iz Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP). Rezultati su iznimno učinkoviti, jako smo zadovoljni, istaknula je Kristina Prijić iz Autotroleja.

A zadovoljni su i u punionici CNG-a što u Rijeci pripada Energu. Riječ je o vrlo modernom sustavu, sposobnom za punjenje autobusa, ali i osobnih automobila kojih Energo u svom voznim parku ima desetak, a nemalo je korisnika iz Italije, Austrije i Njemačke koju je posjećuju za turističke sezone.

– Compressed natural gas (CNG) ili stlačeni prirodni plin (SPP) trenutno je fosilno gorivo za upotrebu u prometu sa najnižim emisijama štetnih plinova. SPP u odnosu na dizel gorivo ima emisiju CO2 i do 30 posto nižu te značajno niže emisije sumporovih i dušikovih spojeva te ostalih sitnih čestica, istaknuo je Nereo Milin, dipl. ing., stručnjak koji u Energu godinama razmatra problematiku korištenja ovog goriva.

Premalo punionica

No povećanju broja takvih automobila najveća je zapreka broj SPP stanica. Iako automobili posjeduju klasični spremnik za benzin, da bi se maksimalno i brzo isplatili moraju što je više moguće koristiti plin.

– Da, veliki je problem nedostatak dovoljnog broja SPP punionica u Hrvatskoj. Energova je SPP punionica aktivna od svibnja 2013. te osim autobusa Autotroleja i vlastitog voznog parka svega nekoliko vozila prometuje u Rijeci i okolici na SPP. Porast potrošnje privatnih korisnika bilježi se u ljetnim mjesecima zbog stranaca. Nažalost, državne strategije koja bi podupirala izgradnju SPP punionica kako bi se potaknula potrošnja tog goriva u prometu nema, iako Njemačka i Italija s po oko tisuću punionica pokazuju da je uporaba CNG-a u svakom smislu poželjna, završio je Milin.

Ležimo na plinu

A da ne bismo govorili samo u zoni pozitive kad je CNG u pitanju, činjenica je da automobili na CNG imaju nešto skuplju ugradnju instalacije, da su im spremnici veći, deblji zbog razine stlačenosti plina čime oduzimaju više prostora, a imaju i nešto manju autonomiju. No, rezultat svega je niža potrošnja, najmanja cijena prijeđenog kilometra i sjajan ekološki učinak. I korištenje domaćeg energenta. Ono što pak daje nadu da je CNG prepoznat jest činjenica da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove godine stimulirao prenamjenu vozila na taj energent, no bez mreže punionica ništa od ekspanzije.

Strateška odluka na razini Vlade trebala bi u svojim energetskim promišljanjima uključiti i CNG. Poticati izgradnju punionica i omogućavati popuste, kao što to Fond čini i za hibride – i to s hrvatskim novcem, a ne s nekim što dolazi iz EU – za nabavku takvih automobila. Da naprosto hitno podupru potrošnju energenta koji zbog čitavog niza karakteristika stručnjaci smatraju energijom budućnosti, a mi – ležimo na njemu.