Mohamed Abdel-Aty i Shengxuan Ding sa Sveučilišta Središnje Floride u Orlandu su detaljno analizirali okolnosti preko 37 tisuća udesa u prometu, a u 2100 slučaja su u udesu sudjelovala vozila s visokim stupnjem ili potpunom samostalnošću, dakle „vozilo“ je računalo.

Iako neki podaci u nesrećama koja su se dogodila nisu potpuni, dovoljno je elemenata po kojima nedvojbeno mogu utvrditi: računalo je bolji za upravljačem od čovjeka, prenosi Deutsche Welle.

Što pokazuje direktno sučeljavanje?

Najčešća predrasuda su udesi vozila s pješacima: tu se vjeruje kako samo čovjek za volanom može naslutiti „što misli“ učiniti pješak čak i u njegovoj ludosti i nepažnji i kako će bolje reagirati. Ne, nije točno: kad je čovjek bio za volanom, 15% udesa je bilo s pješacima, kod udesa s računalom – 3%.

U 20% „ljudskih“ udesa je posve očito bilo kako vozač očito ne gleda i uopće ne razmišlja o stanju u prometu, što se računalu ne može dogoditi. Isto tako u direktnom sučeljavanju – sudar „običnog“ s autonomnim vozilom u čak tri četvrtine slučajeva krivo je bilo vozilo s čovjekom za upravljačem.

Kod vožnje autocestom se slobodno možete pouzdati na računalo – i pogotovo po magli. Čovjek u okolnostima takve smanjene vidljivosti vidi cestu najviše petnaestak metara pred poklopcem motora, senzori računala stotinjak metara i tako je s računalom čak sedam puta manje udesa. Kod kiše i drugačijeg ponašanja vozila na cesti na tri udesa s čovjekom će biti dva udesa s računalom.

U ovome je čovjek ipak bolji

Okolnosti gdje će čovjek ipak biti bolji su udesi kod skretanja i u uvjetima gdje senzori automobila još „ne vide“ dovoljno jasno – u sumrak i u zoru. Stručnjaci procjenjuju kako „inteligenciju“ računala treba još naučiti snalaziti se u tim okolnostima, no tu je problem: programerima treba više pravih udesa da bi poučili računalo.

No analitičarima ovog sveučilištima je dodatni problem – i čovjek i računalo u današnjim automobilima voze zapravo previše dobro. Statistički, mogućnost udesa je tek na svakih 100 tisuća prijeđenih kilometara tako da se i udesi događaju samo u izuzetnim okolnostima.

Ljudskim vozačima će se svakako dopasti i konstatacija kako će računalo prije napraviti kompletnu glupost u prometu: blokirat će vozilo hitne pomoći ili nečiji slobodan izlaz na cestu jer “ne shvaća” čitave okolnosti zbivanja u prometu.

“Pokret otpora” autonomnim vozilima

U San Franciscu već postoji i pravi “pokret otpora” autonomnim vozilima. Jedna udruga biciklista na poklopac motora im voli stavljati prometni tuljac: sa takvim pilonom “pred nosom” kamere, računalo potpuno poblesavi – i auto se neće više pomaknuti s mjesta.

Ali zaključak ipak jest: „Temeljem rezultata modela procjene, moguće je zaključiti da su visoko automatski sustavi vožnje zbog svoje objektnog prepoznavanja i izbjegavanja, preciznog upravljanja i boljeg donošenja odluka u većini scenarija sigurniji su od vozila upravljanih ljudima“, piše u ovom istraživanju, prenosi Deutsche Welle.