Ako je cijela poanta prelaska s automobila s motorima na unutarnje sagorijevanje na električne bila ne samo manje CO2 u atmosferi, već i opća štednja, potrošnja što manje energije i dragocjenih resursa, onda je u General Motorsu očito nisu shvatili na pravi način.

Dakako, ovo se tiče i svih drugih proizvođača koji rade masivne ili superbrze električne automobile koji zahtijevaju jake baterije, ali u koju to krajnost ide saznali smo kad su objavljene specifikacije električne verzije uskrslog Hummera H1, civilne verzije teškog vojnog vozila Humvee od 3,7 tona koja je trošila preko 20 litara dizela na 100 kilometara. Hummer H1 je otišao u povijest 2006., no 15 godina kasnije u GMC-u su se odlučili proizvesti električnu inačicu.

Prema podacima koje je GMC pružio Američkoj agenciji za zaštitu okoliša kako bi za Hummer EV dobili valjani certifikat, među predanim specifikacijama je i težina baterije koja pokreće ovo vozilo koje je čak ukupno i teže od svog dizelskog prethodnika sa – za europske standarde – „nenormalnih“ 4100 kilograma.

Od tih 410o kilograma, ukupna težina baterije u ovom automobilu iznosi čak 1326 kilograma. Drugim riječima, samo baterija u Hummeru bitno je teža nego recimo cijela Opel Corsa, najprodavaniji auto u Hrvatskoj 20121. godine koji cijeli teži manje od tonu, ili odgovara težini jednog Golfa.

Ne  treba zaboraviti da su i dosad teži automobili zagađivali okoliš više nego lakši, bez obzira na to emitiraju li ikakve emisije iz ispušnih cijevi. Auti nisu zagađivali samo preko plinova, već i trošenja guma i kočnica, uvijek više ako su teži.

Nadalje, baterija zahtijeva sama za sebe veliku potrošnju energije da bi se proizvela. Prema dostupnim podacima, u proizvodnji se troši oko 60 kWh struje po kilovat satu kapaciteta baterije automobila. U Hummer EV ugrađuje se baterija od 200 kWh što će reći da je za svaku bateriju ugrađenu u Hummer utrošeno 12 000 kWh struje što odgovara prosječnoj godišnjoj potrošnji električne energije po domaćinstvu u SAD-u koja je u tom segmentu peta u svijetu. Da nama bude slikovitije, za proizvodnju jedne baterije Hummer EV-a potroši se tri puta više struje negoli jedna prosječna hrvatska obitelj u godinu dana.

Drugi je problem sastav same litij-ionske baterije koja je osim litija sačinjena od nikla, mangana i kobalta. Litija ima dovoljno da ga se još uvijek više isplati vaditi iz zemlje negoli reciklirati, ali enormni porast potražnje zahtijeva proširenja kapaciteta starih i otvaranja novih nalazišta, što otvara nove ekološke nedoumice. Veći je problem kobalt. Dvije trećine sadašnjih potreba vadi se u Demokratskoj republici Kongo i već se duže potežu pitanja uvjeta pod kojim se rudari, ne samo zbog okoliša nego i ljudi u okruženju. Kao i svaki teški metal, kobalt je također toksičan ako se s njim ne postupa pravilno.

Postavlja se dugoročno i pitanje otpada jer baterije ne traju vječno i kad-tad će se otvoriti problem odlaganja ili recikliranja baterija što pak zahtijeva nove napore i novu energiju.

Kad se sve zbroji i oduzme, poanta prelaska s benzinskih na električna vozila nije nova neumjerenost, u čemu Amerikanci opet prednjače. Poanta je da se uz smanjivanje emisije CO2, pripomogne održivost na Zemlji štednjom resursa i racionalnim raspolaganjem energije ma iz kojeg izvora ona dolazila. S automobilima od četiri tone koje u sebi nose 1300 kilograma teške baterije to se sigurno neće postići.