Stigli su najnoviji podaci o prodaji automobila u Hrvatskoj prema kojima je jasno da se i na tom području priča polako vraća u normalnije tokove. Dakako činjenicu da je u srpnju, kao što nas izvješćuje agencija Promocija plus, prodano 5675 automobila, u odnosu na lanjski srpanj kad ih je bilo 5132 što je dakle deset posto više. Ta je brojka u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci 31.778, što je znatno više od lanjskih 22.568 – golemih 41 posto više, što doživljavamo itekako pozitivno jer kako je poznato, više od polovice cijene automobila završava u hrvatskim rukama – od proračuna do specijaliziranih trgovina i servisa.

Ono što pak posebno uočavamo je lista koja se bavi prodajom automobila na struju. Na njoj je ukupni zbroj 477, od čega je zanimljiva registracija čak 145 Tesli. Automobili te marke čine po prilici trećinu od ukupne ovogodišnje registracije elektromobila što znači da se na njih potrošilo iz sredstava Fonda energetsku učinkovitost 10,15 milijuna kuna. Od tri njihova modela koji su bili u programu sufinanciranja – S, 3 i X – najpovoljniji je model 3 čija je cijena 330 tisuća kuna. Skuplji S je 740, najskuplji X dolazi od 820. Prigodom subvencioniranja dakle ne vrijedi socijalna kvota, ona što bi poticala daleko veći broj manjih i povoljnijih automobila, te tako direktno utjecala na smanjenje zagađenja, nego je jednaka prema svima. Sad, još bi to bilo i u redu kad bi Hrvatska bila zemlja koja je snažno krenula u proizvodnju vlastite električne energije. Od mini do makro elektrana na obnovljive izore, kad bismo dakle poticanjem kupnje električnih automobila pomogli domaću privredu, potaknuli ljude da proizvode električnu energiju i tako zarade. Ne, to nam nije palo na pamet. Pokazuju to i statistike – dok Hrvatska ima petnaestak malih hidroelektrana, onih snage do 10 megavata, u susjednoj Sloveniji ih je 600, u Češkoj tisuću, dok je u BiH plan u skoro vrijeme izgraditi njih – 200.

I treća razina potpuno suprotnog kretanja u globalnom prestrojavanju, prelasku na električne automobile je činjenica da je mjesta za punjenje, posebno onih brzih, u Hrvatskoj malo, a i od to malo – mnogo ih ne radi. Stanu, pa ih onda tjednima nitko ne dolazi popraviti.
Ali to je Hrvatska – sve naopako, suprotno logici. Umjesto da smo najprije potaknuli izgradnju malih hidroelektrana i sličnih elektropostrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pa krenuli u gradnju većeg broja punionica uz nadzor da one koje se instaliraju doista i rade, a ne da se događaju situacije kao u Rijeci, pa tek onda krenuli u stimulaciju kupnje električnih automobila, i to s određenim socijalnim kontekstom – da se dakle ne stimulira i pomaže kupnju onima koji bez problema mogu izdvojiti 100 tisuća eura za električni automobil, mi sve suprotno. Činimo sve da privatne osobe do dozvola za izgradnju malih hidroeletrana nikad ne dođu, gradimo punionice koje u velikom postotku ne rade, ali glavno da se »iskešira« milijune kuna za pomoć kupnje onima koji za automobile mogu izdvojiti novac što odgovara punih deset godina rada za prosječnu hrvatsku plaću.

Vratimo li se analizi tržišta, uočit ćemo da je, za razliku od iznimno lošeg starta na početku godine, Opel bio najprodavanijom markom u Hrvatskoj. Jasno je da se taj snažni srpanjski iskorak može zahvaliti rent-a-car kompanijama koje su zbog silnog porasta zanimanja za hrvatska odredišta kao i pokretanje velikog broja letova, ponajprije s prostora Britanije, naglo povećale svoju ponudu. Ostalo je uglavnom uobičajeno, osim pada Renaulta ispod petog mjesta ljestvice što se rijetko viđa, kao i dosta stabilnu pozicioniranost Seata na Top 10 što također – nije uobičajena pojava.

U svakom slučaju, idućeg mjeseca, ili njih dva, se očekuju nove akvizicije na prodajnoj ljestvici električnih automobila jer je u lipnju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao drugi dio poticaja. U svakom slučaju, iako ne u cijelosti kako bi se zadovoljile još neke komponente, ne samo hibridni ili električni karakter automobila, hrvatsko se tržište približilo realnosti da je petina svih ove godine registriranih automobila na neki alternativni pogon, bilo kao hibridi, plug-in, s ugrađenim plinom ili na struju, a to je već vrlo relevantni podatak.