Nastavak rasta

Prodaja automobila u Hrvatskoj. Lagani povratak prema brojkama otprije 20 godina

Edi Prodan

Rast je permanentan te se možda već može govoriti i o povratku na brojke koje su tržište definirale prije dvadesetak godina



Rast od 18,2 posto u odnosu na isti, listopad, lanjski mjesec kao i povećanje od 12,6 posto na kumulativnoj, desetomjesečnoj razini najbolji su pokazatelj situacije na hrvatskom automobilskom tržištu. Kad god da su postoci rasta dvocifreni, slobodno možemo govoriti o – značajnim pomacima. Tim više što smo i lanjsku godinu komentirali kao vrlo uspješnu. Rast je naprosto permanentan te se možda već može govoriti i o povratku na brojke koje su ovo tržište definirale prije dvadesetak godina, u prvom dijelu prvog desetljeća aktualnog tisućljeća.


K tome listopad je istaknuo rast i u odnosu na rujan, te došao na razinu mjeseci što prethode proljetnom boomu, poznato nam je da se tu radi o kratkotrajnim, buy-back rent-a-car ugovorima, tako da i na tom planu možemo govoriti o stabilnim vremenima, o rastu koji nije izazvan pojedinačnom, izdvojenim akcijama ili nekom trećom »slučajnosti«.


Mjereno prema markama, proizvođačima pojedinih brendova Škoda i Volkswagen kao da dolaze iz nekog drugog sustava. I opet su imali uvjerljivo najbolje mjesece, češka marka juri prema tituli apsolutno najprodavanijih u Hrvatskoj, a uporno ju slijedi kolega iz koncerna. Iako su se nedavno mogli zamijetiti veliki potresi po pitanju radne snage, to kako se čini nema nikakav utjecaj na samo tržište. Daleko iza njih, ali na jednoj stabilnijoj poziciji je Renault. I on je jako dobar, kad bismo ga promatrali izdvojeno i kad ne bi bilo ekstremnih brojki VW koncerna, mogli bismo zaključiti kako je i iza njih jako dobra godina. Ipak, moramo još neko vrijeme biti suzdržani jer pravi fenomen ove godine je Toyota. Imala je jako dobar mjesec s više od 300 registracija, značajnije se odvojila od Opela koji će biti zadovoljan zadrži li i peto mjesto, te istaknula čak i kandidaturu za treće mjesto. Mada, realno teško je vjerovati kako je moguće da u samo dva preostala mjeseca nadoknadi čak 400 komada zaostatka za najvećim francuskim proizvođačem automobila. Iza Opela se smjestio Suzuki koji ima možda i najkonstantniju prodaju te, prema zadnjim rezultatima, ističe vrlo jasnu i vrlo moguću aspiraciju ulaska na Top5 najprodavanijh brendova u Hrvatskoj. Na samom kraju Top10 su Dacia i Hyundai, koji su jako blizu, te nešto lošija KIA, dok je Audi s odličnim listopadom pokazao zbog čega, unatoč činjenici da je riječ o premium brendu što prate i jednake takve cijene, siguran da će izdržati napade »ekipe« smještene iza deset najprodavanijih. A to su prije svih Peugeot i opet jedan premium BMW, tu je i Citroen s dobrim proljećem i lošim ostatkom godine kao i probuđeniji Ford te standardno dobra Mazda koji uvijek mogu reći kako imaju stalnu ambiciju prodora na Top10.




Zadnji dio Top20 zauzeli su, a tako će po svemu sudeći i ostati, Mercedes, MG, Seat, Nisan i Volvo kojem ipak prijeti Tesla. Mada, kad su registracije automobila na struju u pitanju, Hrvatska je vrlo aktivna u zoni poticaja koji se dijele samo jednom godišnje. Na koncu, iako je tek na 24. poziciji, istaknimo još i kineski Geely. On je imao lošiji početak godine jer se u njemu tek stabilizirao na hrvatskom tržištu, da bi primjerice u listopadu s 94 registracija zauzeo ček deset pozicija iznad one na kojoj se u kumulativnom zbroju nalazi. Ne bi naprosto bilo nemoguće da iduće godine dalekoistočni parovi s jako dobrom prodajom – Toyota i Suzuki te Hyundai i KIA ne dobiju i kineski dvojac MG i Geely.


Dakako, o nekom stabilnijem i propulzivnijem tržištu, koliko god da nas zadnjih desetljeća prati i nemala depopulacija, koje će k tome imati i nemali utjecaj i na sigurnosni aspekt hrvatskog prometa, ne možemo govoriti sve dok godišnje registracije novih automobila ne dosegnu brojku od 100 tisuća. S obzirom na evidentni rast kao i moguće multiplicirajuće faktore, na tim bismo se relacijama mogli pojaviti za – pet godina. No, sve to još uvijek ide u sferu nagađanja, stoga, u očekivanju bolje budućnosti – zadržimo se na činjenicama. Uostalom, kako smo i istaknuli u uvodu, one su itekako dobre.