Iako u ožujku svjedočimo snažnom rastu prodaje osobnih automobila na hrvatskom tržištu, i dalje su rezultati lošiji nego lani. Konkretno u ožujku su, kako izvješćuje agencija Promocija plus, prodana 3.882 automobila, za trećinu više u odnosu na siječanj i veljaču, to je i dalje 6,8 posto manje nego lanjskog ožujka kad je prodano 4.165 automobila.

I na razini prvog kvartala ovogodišnje su brojke u minusu. Ove godine 9.763, lani 10.519, odnosno 7,2 posto manje.

Najprodavanije marke

Uz smanjenu kupovnu moć koju nažalost prati i rast cijena automobila, u pravilu doseže oko deset posto u odnosu na iznose s kraja prošle godine, najveći uzrok pada je neizvjesna isporuka što za neke modele doseže nevjerojatnih godinu dana.

U nekim slučajevima čak i bez jamstva na očuvanje cijene.

Najprodavanije marke vozila su Škoda, Volkswagen, KIA, Toyota i Hyundai, neki od njih upravo zbog mogućnosti promptne isporuke, dok kod modela pratimo jednu nadasve zanimljivu situaciju: na ljestvici 20 najprodavanijih nema Hrvatskoj sasvim sigurno najomiljenije automobilske marke – VW Golfa!

Nisu se dakako promijenili ukusi domaćih kupca, ali jesu problemi koje VW ima u kompletiranju tog modela kako bi ga mogao isporučiti tržištu, uvijek gladnom automobila koji dominira europskim prometnicama već skoro pola stoljeća.

Najprodavaniji model je Škoda Octavia, tu su i dvije Dacije – Duster i Sandero, a na sam vrh došao je i Jeep Compas. Iako je nedvojbeno riječ o dobrom automobilu, njegova velika ovogodišnja prednost je – što ga ima.

Odličan rezultat za PGŽ

Osvrnemo li se na raspodjelu prodaje prema županijama, vodi regija Zagreb koja objedinjava Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, a druga je – Primorsko-goranska županija.

Odličan je to rezultat, pa i pokazatelj dobrog standarda jer unatoč tome što ima za trećinu manje stanovnika od Splitsko-dalmatinske, prodaje značajno više automobila: u prvom kvartalu 784 u odnosu na 702 »dalmatinska«. Četvrta, Istarska županija, doseže 638 registracija, dok je Zadarska sedma s 402.

Velike promjene možemo pratiti i na, nazovimo je tako, »ekološkoj ljestvici«. Automobili s benzinskim motorima su i dalje s više od 51 posto udjela najprodavaniji, dok su dizelaši dosegnuli svoj povijesni minus – pali su ispod 20 posto, postotni udio im je svega 19,7.

Na drugo su mjesto s 22,9 posto izbili – hibridi. Pribrojimo li im 2,4 posto električnih, nekad alternativni izvori energije ovladali su s više od četvrtine hrvatskog tržišta.

Pogon na plin posustaje

Na žalost, iako Hrvatska posjeduje i nemale količine vlastitih izvora plina, automobila koje pokreće serijski ugrađeni sustav za taj energent ima svega 3,8 posto.

Nije li stoga vrijeme da se osim poticajima, ove godine istina neizvjesnima, za neke hibride i električne automobile razmisli i o poticanju kupnje automobila na plin?

Ne treba zaboraviti ni to da je upravo plin jedan od najčišćih mogućih energenata, što svakako pridonosi i kvalitetnijoj ekološkoj slici Hrvatske.