Foto Marko Prpic/PIXSELL
Brojne su tvornice guma u Rusiji i sada su izvan pogona zbog sankcija, a pandemija je otežala dostupnost radne snage, pa cijene rastu
povezane vijesti
Bliži se 15. travnja, datum nakon kojeg prestaju vrijediti »zimska pravila« u prometu, što znači i demontažu zimskih guma koje se u toplijim mjesecima brže troše i postaju manje sigurne, te vraćanje ili kupnju novih guma i to – kako sada stvari stoje – po znatno višim cijenama.
Naime, nova generacija ljetnih guma mogla bi biti skuplja između 15 i 20 posto u odnosu na prošlogodišnju sezonu, najavio je jedan uvoznik guma na hrvatsko tržište za Reviju HAK.
Osim cijena sirovina koje su porasle kao posljedica pandemije koronavirusa, uvoznik navodi i druge brojne razloge za poskupljenje guma: povećani su troškovi energije i transporta, porasle su cijene kaučuka, a čađa potrebna za proizvodnju guma velikim dijelom dolazi iz Rusije (oko trećine), što bi mogao biti novi izvor problema, odnosno rasta cijena.
Također, tvornice koje su proizvodile gume za sjeverni dio Europe smještene su u Rusiji i one zbog sankcija ne proizvode. Zbog toga se proizvodnja preusmjerava na tvornice koje su opskrbljivale središnju i južnu Europu, a kapaciteti su ograničeni pa je upitno što će biti i s ponudom.
Otežan transport
Potvrđuje to i Manja Penavić Dika, članica Uprave Gumiservisa, jedne od najdugovječnijih i najuglednijih riječkih i hrvatskih gumarskih eksperata.
– Svjesni situacije u kojoj se nalazimo, obavili smo pojačanu nabavu guma tako da ih imamo dovoljno svih dimenzija i marki koje zastupamo.
Na žalost, zbog poznatih problema u transportu s Dalekog istoka, u našem slučaju primjerice iz Japana, značajnije im je porasla cijena, a kako je krenulo, povoljnije sigurno neće biti.
S obzirom na to da smo upućeni i u proizvodne procese gumarske industrije, jedna druga činjenica također izaziva zabrinutost. Riječ je o čađi koja ima značajni udio u svakoj gumi, a njezini su najveći proizvođači na svijetu Rusija i Ukrajina.
Mislim da sam vam s time dovoljno rekla. Ne, ni na koji način ne želimo dizati paniku, ali postoji evidentna mogućnost da se i u zoni automobilskih guma pojave nestašice, baš kao i nova poskupljenja, istaknula je Penavić Dika.
Jednoj od najmoćnijih svjetskih gumarskih korporacija, Goodyearu, uputili smo također pitanje o situaciji na gumarskom tržištu.
Kakvo je stanje sa sirovinama i gotovim proizvodima, čeka li nas značajnije poskupljenje guma kao što je to slučaj s automobilima. Odgovorila nam je Simona Dijak, voditeljica komunikacija za skupinu Europa Jugoistok.
Alternativne sirovine
– U Goodyearu poduzimamo niz koraka kako bismo osigurali nesmetanu opskrbu sirovinama koje koristimo u proizvodnji. Te mjere uključuju povećanje naših sigurnosnih zaliha te osiguravanje alternativnih sirovina gdje je to moguće kao i postavljanje alternativnih lanaca opskrbe ako je potrebno.
Situacija je i dalje vrlo dinamična i zato stalno procjenjujemo sve moguće utjecaje na naše zaposlenike i poslovanje.
Također je činjenica da se nedostatak produktivne i skladišne radne snage na europskim i svjetskim tržištima te velika odsutnost s posla zbog pandemije COVID-19 posljednjih tjedana i mjeseci mogu odraziti na poremećaje u opskrbi, što može dovesti do kašnjenja rokova isporuke.
Poduzimamo sve potrebne mjere kako bismo maksimalno povećali mogućnost pravovremenih isporuka, djelujući u okviru ograničenja i trenutnih izazova lanaca opskrbe.
U našoj industriji i gospodarstvu općenito, također smo suočeni s teškim inflatornim pritiscima koji utječu na ključne elemente našeg poslovanja, od proizvodnog i opskrbnog lanca do cijena sirovina i energije.
U posljednjih 12 mjeseci povećali smo i cijene naših guma u skladu s tržišnim trendovima. Istovremeno, naši timovi reagiraju agilno i traže načine upravljanja troškovima u svim područjima, naglasila je Dijak.
Na gumi radi sigurnosti nije pametno štedjeti
Ovakve najave mogle bi biti dodatni problem za ionako star vozni park u Hrvatskoj, što obično znači i – starije gume. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, današnja prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj je nešto više od 13 godina.
Uvedemo li u statistiku i sva ostala vozila, slika je još i gora jer se prosječna starost približila 14,5 godina. Ovisno o ekonomskim trendovima, mijenja se i odnos uvezenih rabljenih automobila i onih novih.
U idealnim vremenima prije krize 2008. godine odnos se popeo do fantastičnih 85 posto novih, i svega 15 posto starih, da bi lani odnos bio dvije trećine rabljenih te trećina novih. Posljedica toga se najbolje vidi i u činjenici da je prošle godine skoro 20 posto vozila vraćeno s tehničkog pregleda.
Što, naravno, utječe i na sigurnost u prometu. Kad su barem gume u pitanju, ma koliko poskupjele, ne bi trebao dvojiti o njihovoj promptnoj zamjeni. Kad je već automobil star, barem neka ima što je moguće bolje, sigurnije i djelotvornije – gume.