Za nekoliko dana, točnije u četvrtak 5. listopada, počinje jedan od najznačajnijih salona automobila u čitavoj povijesti moderne mobilnosti, Geneva Motor Show. Ništa neobično, prva je Ženeva održana daleke 1905. godine, kad bi mjesto održavanja bio poznati ženevski sajamski prostor Pallexpo. Ali nije: Geneva Motor Show, i to baš pod tim nazivom, održat će se u – Kataru!

Ženeva kao da je jedva dočekala 2020. godinu i početak pandemije kako bi, čini se zauvijek, ukinula sajam u svom gradu. Iako se mislilo da će sajmovanje u tom bogatom i jako skupom švicarskom gradu ipak nastaviti 2022. godine – nije, sajam je preselio u bogati dio arapskog poluotoka. K tome, ukinuo se i salon automobila u Frankfurtu, dok na bijenalni Pariški sajam dolaze uglavnom samo francuski proizvođači.

Kina sve jača

Europa se, još više u najavama i naznakama odmiče od klasičnog automobilskog biznisa. Iako nakon osam mjeseci, svega dvije države EU-a i pridruženih zemalja kao što su to Norveška, Švicarska ili Island bilježe pad prodaje – riječ je o Mađarskoj i već spomenutoj Norveškoj, potpuno je točno da Stari kontinent permanentno traži nove modalitete mobilnosti, posebno kad je riječ o urbanim sredinama. Evidentno je da se strateški odlazi od automobila koje pokreću derivati fosilnih goriva te da se sve okreće struji.

Uostalom, 2050. godine, koja i nije tako daleko kao što se čini, trebala bi u Europi u cijelosti prestati prodaja klasičnih benzinaca, dizelašima će se to dogoditi mnogo ranije te će se tržište dominantno okrenuti struji. Nedavno je tako na Automotodromu Grobnik održan i zanimljivi panel u kojem je Krešimir Bago, jedan od čelnika hrvatske ispostave Toyote kao i ponajbolji domaći poznavatelj mobilnosti uz pomoć vodika, pojasnio kako u vremenima koja dolaze svakako treba računati i na taj, još čišći energent od struje. Kako bi potkrijepio odlučnost jednog od najvećih proizvođača automobila na svijetu, dovezao se Toyotinim Miraijem na Grobnik, iako u Hrvatskoj ne postoji ni jedno mjesto gdje bi se vodik mogao »tankati«. Istina, i kod vodika, kao i kod struje, postoje slični problemi sa skladištenjem, vodik naime traži goleme spremnike što značajno povećava težinu samog automobila.

Europa se na neki način naprosto umorila od klasične mobilnosti. Veliki gradovi su za klasičnu komunikaciju osobnim automobilima postali besmisleni. Njihovi stanovnici, posebno mlađe dobi, odustaju od vlasnišva, dominantno koriste klasični komunalni transport, od metroa do tramvaja, tako da se njihov stav prema automobilima može definirati kao »koristim samo kad mi treba«. Drugim riječima, koriste rent-a-car nekoliko puta godišnje jer osim što se automobilima u gradovima samo gmiže i gubi vrijeme, njihovo parkiranje može imati cijenu koja je na razini najma stana. Istina, pogledamo li prodajne brojke automobilskih kompanija u prvih osam mjeseci 2023. godine, negativne brojke bilježi, riječ je dakako o zemljama koje smo spomenuli i u uvodu teksta, svega njih pet: Citroen, Fiat, Mitsubishi, Honda i Jaguar. No, ono što je evidentno, silno jačaju kineski prizvođači automobila.

Drugačiji svijet

Ne bi stoga čudilo da se i oni pridruže korejskim i japanskim automobilskim divovima te da u velikoj mjeru zavladaju Europom. Daleki istok, istina bez Kineza, to je već učinio u SAD-u pa su tako japanski, sve više i korejski proizvođači, u cijelosti bacili na koljena nekad moćnu američku automobilsku industriju.

U Europi je i dalje uvjerljivo najznačajnji proizvođač VW grupacija, dok sve ostale europske tvrtke, okupljene u grupacije Stelantis i Renault, jedva dosežu VW. K tome, Nijemci se jedini s dalekoistočnim proizvođačima bore u SAD-u, tako da se i iz toga naziru neki odgovori. Nastavak jačanja Kineza, posebno kad zadovolje potrebe na svom golemom tržištu, mogli bi se krajnje negativno odraziti na nenjemačke proizvođače tako da nas ne bi trebalo začuditi ako njihovim vlasnicima ne postanu upravo Kinezi. Uostalom, njihov je već Volvo, dok su engleski proizvođači poput Jagura u vlasništvu Indijaca.

Svijet se naprosto mijenja što se jako lijepo oslikava i unutar automobilske industrije. Dominatna proizvodnja i prodaja sele u Kinu, vrlo brzo će isti proces krenuti i u Indiji, dok se zapadna Europa i SAD okreću redefiniranju potrebe za mobilnošću. U svakom slučaju sve manje postaje važna kategorija posjedovanja, sve više korištenja prema potrebi.

Hrvatskoj odgovara prelazak na struju

Hrvatska je zemlja koja bi mogla, pa i morala snažnije prigrliti električne automobile. S obzirom na to da električnu energiji može u najvećoj mjeri dobivati iz obnovljivih izvora, posebno kad pogledamo hidropotencijal, kao i zalihe plina, tako da proizvodnja električne enregije može biti čista i, s obzirom na to da se jako forsira proizvodnju električnih automobila, jako dohodovna. Povećanje broja električnih vozila značilo bi i korištenje vlastite energije, odnosno zaradu domaćih energetskih kompanija.