Foto: iStock
Najveći pad od svih 30 uključenih zemalja Europe bilježe bogate Danska i Švedska sa skoro 40 posto manjim brojem registracija novih vozila. I Hrvatska je u redu onih s padom u odnosu na prošli ožujak, no pad nije tako drastičan, 8,3 posto
povezane vijesti
Broj novoregistriranih automobila u Europi pada deveti mjesec za redom, s tim da posljednji, upravo objavljeni podaci Udruženja europskih proizvođača automobila (ACEA), iz ožujka ukazuju na neke nove negativne rekorde.
Naime, registracija 844 187 novih vozila u EU ne samo da je velik pad od 20,5 posto u odnosu na isti mjesec 2020. nego je i najniža brojka na mjesečnoj razini otkad se bilježe ovi podaci od početaka 90-ih godina.
Glavni razlog je, dakako, puknuće lanaca opskrbe, odnosno globalna nestašica čipova koja na tjednoj bazi ograničava proizvodnju pa i zatvara proizvodne pogone najvećih proizvođača automobila. Narudžbe u velikom postotku nadmašuju trenutnu ponudu, na naručene automobile čeka se i po godinu dana, što je pak dovelo do bitnog povećanja cijena polovnih automobila…Zasigurno ni psihološki ni „fizički“ nije pomogao rat u Ukrajini s obzirom da su gotovo svi veliki svjetski proizvođači automobila u tamošnjim pogonima zaustavili proizvodnju. Treba imati na umu da je Ukrajina najveći europski opskrbljivač auto-industrije ožičenjima, što nije nimalo bezazlena činjenica u ovim ratnim okolnostima.
Po državama, najveća tržišta redom bilježe veliki pad, od Velike britanije s 14 posto, Francuske i Njemačke s dvadesetak pa sve do 30 posto u Italiji i Francuskoj. Najveći pad od svih 30 uključenih zemalja (uz EU, tu su članice EFTA-e Švicarska, Island i Norveška, te Velika Britanija), bilježe bogate Danska i Švedska sa skoro 40 posto manjim brojem registracija novih vozila. I Hrvatska je u redu onih s padom u odnosu na prošli ožujak, no pad nije tako drastičan, 8,3 posto.
Najbolji ožujak u odnosu na prošlogodišnji imala je Irska iz nekog razloga, skok od čak 40,4 posto više registriranih novih automobila, a odmah uz bok joj je Rumunjska sa skokom od 40,2 te još jedna bivša socijalistička zemlja Bugarska s povećanjem od 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
