Bertha je krenula prva, mi samo nastavljamo

Istini za volju, prva ozbiljnija vožnja automobilom – trodnevno putovanje Berthe Benz suprugovim Patent-Motorwagenom iz Mannheima bolesnoj majci u 106 kilometara udaljeni Pforzheim – odigrala se zahvaljujući u ljekarni usput kupljenom ligroinu, još jednom lakozapaljivom naftnom destilatu. Benzin se, naime, masovnije počeo upotrebljavati tek dvadesetih godina, premda ga je kao pogonsko gorivo – uz kerozin i alkohol – mogao koristiti još 1908. predstavljeni prvi velikoserijski automobil u povijesti – Ford Model T. Otprilike u isto vrijeme, premda samo za kamione, počela je i ozbiljnija upotreba dizela.

Ford Model T

Hrvatska je uvijek dobro držala korak sa svijetom

Hrvatska je prilično dobro držala korak sa svijetom kad je o gorivima riječ. Prva je rafinerija kod nas s radom započela još daleke 1883. u Rijeci (prva na Sredozemlju), dok su se prve benzinske crpke pojavile već potkraj dvadesetih godina u Zagrebu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske (prije izgradnje HNK) i Trgu žrtava fašizma (prije izgradnje Umjetničkog paviljona). Svega desetak godina, dakle, nakon prve prave benzinske crpke u američkom Pittsburghu daleke 1913. U posljednjih više od pola stoljeća naša domaća perjanica u slijeđenju svjetskih trendova je INA.

Malo tehnike za one koji žele znati (malo) više

I benzin i dizel nužni su za rad motora s unutrašnjim izgaranjem, koji kemijsku energiju iz goriva pretvaraju prvo u toplinsku, a zatim i u mehanički rad, što se odvija u četiri takta – u prvom usisavaju gorivu smjesu (benzinci), odnosno zrak (dizelaši), u drugom ju sabijaju i pale (svjećicom kod benzinaca, samozapaljenjem kod dizelaša), u trećem – ujedno i jedinom radnom taktu – do izgaranja i širenja, a cijeli ciklus završava istiskivanjem izgorene smjese iz cilindra u posljednjem, četvrtom taktu.

A što možete naći na benzinskim crpkama ?

Na benzinskim crpkama postoji više vrsta benzina i dizela. Benzin je, primjerice, moguće pronaći u verziji sa 95 i 100 oktana. Oktanski broj označava otpornost nepoželjnom tzv. detonantnom, odnosno nekontroliranom samozapaljenju, koje može oštetiti motor. Je li nam svima potreban benzin od 100 oktana? Potrebu za visokooktanskim gorivom  propisuje i ističe proizvođač automobila i to u knjižici o upotrebi i održavanju vozila, a u posljednje vrijeme na unutrašnjoj strani poklopca za gorivo. Visokooktansko je gorivo najčešće potrebno modernim turbomotorima s vrlo visokim stupnjem prednabijanja i visokom specifičnom snagom (150 KS po litri obujma). Ništa se pritom neće dogoditi ni ulijete li u nedostatku visokooktanskog i gorivo sa 95 oktana, jedino što iz motora neće biti u stanju izvući performanse koje jamči proizvođač. Kod motora koji nisu posebno opterećeni kupnja visokooktanskog goriva neće puno koristiti, ali neće ni štetiti.

Puno je pametnije uložiti u gorivo obogaćeno aditivima, pogotovo zato što razlika u cijeni u odnosu na obično gorivo nije velika – u slučaju Ininog goriva Eurosuper 95 Class Plus iznosi svega 23 lipe po litri, što na prosječnom spremniku od 50 litara ispada 11,5 kuna (cijeli spremnik je 385 kuna). Slično je i kod aditiviranog dizela (16 lipa po litri, odnosno 8 kuna na spremniku).

Aditivi se gorivu dodaju da bi čistili motor i odstranili naslage koje mogu dugoročno naštetiti motoru i dovesti do kvarova, poboljšavaju izgaranje, stvaraju zaštitni film na metalnim površinama i sprečavaju koroziju u dijelovima kojima gorivo prolazi prije nego li dođe do cilindra. Zahvaljujući posebnoj poboljšanoj formuli aditiva, INA Class Plus goriva uklanjaju naslage, povećavaju snagu i trajnost motora i na taj način omogućavaju bezbrižniju i sigurniju vožnju!

A vječna dilema – benzin ili dizel?

Premda je tehnologija benzinskih motora nakon gotovo puna dva destljeća stagnacije strahovito napredovala, pa ih sve češće osim u gradskim susrećemo i u broj većim kompaktnim modelima, dizel je još uvijek standard kad je riječ o automobilima kojima se godišnje prelazi više od prosječnih 12.000 kilometara. Tko god, dakle, dnevno prelazi više od 33 kilometara trebao bi zbog niže potrošnje razmišljati o dizelu, pogotovo ako je riječ o obiteljskoj ili poslovnoj limuzini, odnosno u posljednje vrijeme sve popularnijim SUV vozilima.