Zahvaljujući rastu kvalitete, samim time i smanjenju potrošnje, automobila s benzinskim pogonom, njihov udio u hrvatskoj prodaji, kao i u još nizu država Europe – raste. Konkretno nakon osam mjeseci 2024. godine benzinskih automobila u Hrvatskoj je registrirano – 25.178 komada ili 52,8 posto.

Odmah ćemo se u ovom pregledu osvrnuti i na prodaju hibridnih automobila, čija je osnova također benzinski motor, te zaključiti kako ih je ove godine svoje vlasnike pronašlo 11.358 što je udio od 23,8 posto. Kad ističemo hibridi mora se znati nekoliko činjenica. Ponajprije, najmanje je tu plug in hibrida koji osim benzinskog imaju i elektromotor, generator i značajniju bateriju, odnosno mogućnost da samo na električni pogon voze pedesetak kilometara što je u uobičajenom tjednom, gradskom režimu i više nego dovoljno za dnevnu potrebu. Malo ih je jer im je cijena visoka, odnosno investicija se teško, sporo vraća. Tu su, i opet s benzinskim motorom, klasični hibridi koji zahvaljujući generiranju struje mogu čitav niz radnji, primjerice spore vožnje u gradovima, amortizirati te tako snažno smanjiti potrošnju. I na kraju treća, daleko najzastupljenija kategorija unutar »mješanaca« su »mild hibridi«, odnosno automobili koji na taj način zadovoljavaju zakonsku osnovu da bi bili hibridi, što donosi određene benefite, ali je zapravo riječ o 99-postotnim benzincima. Drugim riječima, slobodno možemo ustvrditi kako je tri četvrtine novih automobila ove godine registiranih u Hrvatskoj na – benzinski pogon.

Što nam preostaje? Sve progonjeniji dizelaši koji ipak imaju solidan udio od 18,5 posto. Konkretno registriranih je 8827 komada i uglavnom dolaze s njemačkim automobilima: Škoda, Volkswagen, Audi i Seat zajedno ih imaju oko šest tisuća, a zastupljeni su i kod Renaulta te Dacije.

Prostale su nam još dvije kategorije: plinski i električni automobili. Već iz do sada iznesenog jasno je kako nam zapravo nije ostalo mnogo toga. Električnih je u osam mjeseci registrirano samo 1373 ili 2,9 posto, dok je plinskih još i manje – 923 odnosno 1,9 posto. I dok je kod »struje« jasno da će teško doživjeti značajniji porast bez razvoja punionica – po pitanju brojnosti, brzine i cijene – kao i zbog cijene samog proizvoda koji značajno nadilazi klasična vozila, s plinom je situacija nejasna. Ti su automobili, sa serijski ugrađenim sustavom, tek koji postotak skuplji od baznih benzinaca, vrlo su štedljivi i ekološki opravdani, a jedina im je mana lošija dinamika. Pa opet, da nije Dacije i Renaulta, ne bi ih ni bilo.

Što se god radi i propagira, kad je Hrvatska u pitanju, dobri stari benzin najdraži je, pa i, posebno cjenovno, najlogičniji izbor.