Foto: Reuters
povezane vijesti
Posljednjih desetljeća svjedoci smo trenda da roboti i računala preuzimaju poslovne zadatke nekad rezervirane isključivo za ljude i taj trende se samo širi zadnjih godina. Robotizacija sa sobom nosi dobre i loše posljedice. Proizvodimo lakše i više, kvaliteta proizvoda je ujednačenija, čovjek više ne mora raditi teške fizičke poslove u mnogim granama industrije. S druge pak strane, robotizacija znači manju potrebu za ljudskom radnom snagom, što ne mora biti tako crno. Ekonomija i ljudi u njoj se prilagođavaju, postoci zaposlenih u industriji padaju, ali zato rastu u sektoru usluga.
U automobilskoj industriji robotizacija je posebno prorijedila broj ljudi u pogonima, roboti na proizvodnim trakama obavljaju gotovo sve, od varenja i slaganja komponenti do lakiranja. Može li auto industrija doći do točke kad u njihovim pogonima uopće neće biti ljudi?
Na ovo pitanje odgovorio je niječno za Ford Authority je Gary Johnson, glavni šef proizvodnje u Fordu.
„Uvijek će nam trebati ljudski dodir, s ljudima koji u proizvodnji ulaze u vozila i rade određene stvari. Nema sumnje, naš je cilj povećati sigurnosne aspekte proizvodne trake i poboljšati kvalitetu proizvoda, i znamo da i jedno i drugo dobivamo s robotima, ali ćemo uvijek trebati ljude u pogonu“ – rekao je Johnson.
Kad to kaže netko iz Forda, tvrtke koja je prva uvela proizvodnu traku još tamo 1913. godine, treba im vjerovati. S tim izumom smanjila je vrijeme proizvodnje s 12 na sat i pol što je omogućilo ogromne uštede i na kraju rezultirala pristupačnom cijenom Fordovog Modela T.
Uz to, Henry Ford si je nakon uvođenja proizvodne trake mogao dopustiti da dnevno plati radnika tada enormnih 5 dolara (s inflacijom odgovara vrijednosti današnjih 130 dolara), ali je i dalje gledao kako povećati efikasnost što je vodilo Ford prema patentiranju mašina koje će dijelove proizvoditi brže nego ljudi.
