U mnogočemu zlo zvano COVID-19 promijenilo je ponašanje ljudi, utjecalo na navike i običaje. U izbjegavanju nepotrebnog socijalnog kontakta pandemija koronavirusa donijela je još jedan neočekivani efekt. Naime, kako javlja Reuters, širom Europe skočila je naglo prodaja rabljenih automobila, pa i onih starijih od 20 godina. Ovaj fenomen objašnjava se činjenicom da ljudi koji su dosad birali ići na posao javnim prijevozom, shvatili da je pametnije voziti se sam u automobilu i izbjeći jednu mogućnost zaraze.

Analiza podataka o registraciji automobila u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji koju je za Reuters provela agencija IHS Markit pokazuje da postoji značajan pomak potražnje prema starijim, rabljenim vozilima.

Primjerice, u Francuskoj je analiza IHS pokazala kako se registracija rabljenih automobila povećala za gotovo 16% u trećem tromjesečju, dok je prodaja novih vozila pala više od 5%. Također se pokazalo da su u 2020. godini vozila starija od 15 godina činila veći udio rabljenih automobila nego 2019.

Još je veći skok zabilježen u Španjolskoj, s 25 posto povećanim brojem registracija rabljenih automobila. Zanimljiva je i činjenica da su stroga lockdown pravila u mnogim zemljama suzile opcije svakodnevne potrošnje, posebno se tu misli na društveni život, kafiće, restorane, kina, koncerte. Ove okolnosti stvorile su uvjete za zaposlene ljude da u pandemiji čak i uštede nešto novca, pa kupovina polovnog automobila nije veliko opterećenje za kućni budžet.

Skok u potražnji

Reuters donosi priču Roberta Pereza čija priča je univerzalna za veći do Zapadne Europe, pa i šire. Naime, ovaj svježi useljenik iz Argentine u Madrid kaže kako je u Europi javni prijevoz sjajan, ali u ovom trenutku zbog širenje virusa bolje je izbjeći ga. Perez, 33-godišnji inženjer je u potrazi za poslom odlučio uložiti u rabljeni auto Seat Toledo iz 2001. godine. Kupio ga je od tvrtke za prodaju rabljenih automobila OcasionPlus za 2000 eura, koja je zbog velike potražnje u pandemiji otvorila četiri nova prodajna salona. S portala za prodaju automobila Sumauto, Reuters doznaje da je prodaja automobila starijih od 20 godina u Španjolskoj skočila za 25 posto od lipnja do listopada, a onih starijih od 15 godina 16 posto.

U analizi najvećeg auto oglasnika u Europi AutoScout24, koji operira u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj stoji da su korisnici preko internetske tražilice ovog oglasnika ovo ljeto najviše tražili automobile starijeg datuma i nižih cijena. Od srpnja do rujna, ukucavanje u tražilicu vozila starijih od 20 godina skočilo je za čak 80 posto u Francuskoj, 77 posto u Nizozemskoj i 59 posto u Belgiji.

U Velikoj Britaniji situacija je slična. U tvrtki Nawaie Motoring’s iz predgrađa Londona koja prodaje polovne automobile direktor Ameen Sultani potvrđuje da se najviše traže stari auti s cijenom ispod 3000 funti. Potražnja je dovela i do viših cijena. Tako se automobili stariji od deset godina prodaju za 25 posto više novca nego prije godinu dana.

“Sve ispod 3000 funti prodaje se vrlo brzo i sad nam je najveći problem naći još polovnih vozila jer u ovo vrijeme svi ciljaju na isti, najniži cjenovni razred. Većina onih koji kupuju takve aute su ljudi koji žele izbjeći javni prijevoz“, kaže za Reuters Sultani.

Ekološke brige

Čitava ova situacija za sobom nosi neželjene efekte. Rasplamsavanje prodaje starudija vraća Europu unazad ekološki, javni prijevoz uzrokuje mnogo manje zagađenja nego gomila starih automobila koji su izgrađeni na nižim ekološkim standardima, a problem je i veće zagušenje prometnica u Europi. Ovakva privremena, jeftina rješenja usporavaju i prelazak na ekološki poželjna električna vozila koja su i dalje dovoljno skupa da se za njih odlučuje manji dio bolje stojećih kupaca. Na kraju, pandemija bi mogla proizvesti i dugoročnu promjenu razmišljanja građana u Europi. Nakon što je desetljećima mukotrpno izgrađivana mreža sigurnih, brzih, udobnih linija javnog prijevoza koje su smanjivale gužve na cestama i smanjivale emisije CO2 u atmosferu, sada bi se građani mogli vratiti individualnoj mobilnosti koju im pruža osobni automobil i na njoj ostati.

U to vrijeme javni prijevoz se nalazi pred propašću. U velikoj Britaniji uporaba željeznice, omiljenog načina putovanja Britanaca na posao pala je za dvije trećine u odnosu na 2019.  Londonski gradonačelnik Sadiq Khan bio je još u rujnu prisiljen iz proračuna osigurati čak 5,7 milijardi funti kako bi gradskog operatora javnog prijevoza spasio od propasti. U Njemačkoj i Francuskoj zbog pada prometa državne željeznice su također dobile izdašnu injekciju kako bi zadržale likvidnost i isplatile plaće radnicima.

Što se tiče Hrvatske i okolnih zemalja bivše Jugoslavije, ovdje po pitanju prometa kao da je uvijek bila pandemija. Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je oko 13 godina, javnim prijevozom se vozi samo onaj tko mora, a željeznicom putuju tek oni kojima se stvarno nikud ne žuri s obzirom na sramotnu prosječnu brzinu hrvatskih vlakova od 58 kilometara na sat.