U zlatnom dobu pomorstva za Mali Lošinj, od 1853. do 1884. godine, na otoku je izgrađeno čak 247 brodova s 97.955 bruto registarskih tona. Po tome je Mali Lošinj bio treće brodograđevno središte u Austro-Ugarskoj, odmah iza Rijeke i Trsta, tadašnjeg pomorskog središta svijeta i najprometnije europske luke, podsjetit će na početku na dobro poznate činjenice Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Malog Lošinja. On je na čelu lošinjskog TZ-a proteklih šest godina, a u njegovu mandatu, 2018. godine, dovršena je obnova drvenog teretnog broda »Dražica«, po uzoru na lošinjske logere s kraja 19. stoljeća. Brod je preimenovan u »Nerezinac« te pretvoren u ploveći muzej.

Slavni pomorski dani

»Nerezinac« je redoviti gost pomorskih festivala na Kvarneru, tu su festivali Fiumara i Fiumanka, Rapska fjera, Creski kaić, Krčka jedra, Homo na jidra – Malinska, Ribarski tjedan – Crikvenica, Crofish Poreč, ali i u Dalmaciji, Splitu, Hvaru, slovenskom Piranu, a u idućoj je godini u planu sudjelovanje na regatama u Trstu, Veneziji i Chioggi. Na koji način »Nerezinac« čuva sjećanje na slavne pomorske dane Malog Lošinja, ali i o drugim akcijama kojima čuvaju maritimnu baštinu, festivalu Lošinjskim jedrima oko svijeta, regati pasara na vesla, Aleji lošinjskih kapetana, govori nam Dalibor Cvitković.

Počeli smo pričom o »Nerezincu«, odnosno kako je brod »Dražica« bolje dane čekao u škveru u Nerezinama na Lošinju, kada ga je 2004. godine kupio Kresencio Lekić, tadašnji vlasnik nerezinskog brodogradilišta, te ga s još dvoje entuzijasta, Karlom-Heinzom Putzom i Ferdinandom Zorovićem, odlučio i koristiti u turizmu. No, Lekić i Putz ubrzo su preminuli pa ideja u tom obliku nije zaživjela, a 2007. godine prelazi u gradske tvrtke Lošinja Loger d.o.o. nakon čega je temeljito obnovljen i rekonstruiran.

»Dražica« je 2010. upisana na listu zaštićenih kulturnih dobara, a nekoliko godina kasnije Ferdinando Zorović, kao član Turističkog vijeća – Turističke zajednice grada Malog Lošinja, prisustvovao je sastanku jednog od projekata kojim se obnavlja i čuva maritimna baština na Jadranu »Mala barka 2« te iznio ideju da se upravo brod »Dražica« obnovi sredstvima iz toga projekta. Tu smo već u 2016. godini, a nakon što su sredstva odobrena krenulo se u obnovu koja je dovršena nakon tri godine, 2019., te je obnovljen po uzoru na lošinjske logere s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Velik je to bio događaj koji je u Novom listu zabilježio Edi Prodan u tekstu naslovljenom »Kako smo spasili loger ‘Nerezinac’ i učinili ga ponosom otoka Lošinja«.

– Brod je obnovljen u škveru u Nerezinama i Malom Lošinju, registriran kao jahta za najviše 12 osoba te ima dozvolu plovidbe na Mediteranu do 12 nautičkih milja od obale. Njegov sadašnji puni naziv je Intrepretacijski plovidbeni centar pomorske baštine otoka Lošinja Loger »Nerezinac« te je jedini plovidbeni intrepretacijski centar na ovom dijelu Jadrana koji uz motorni pogon može i jedriti, opisuje naš sugovornik.

Foto: Sergej Drechsler

Propitivanje autentičnosti povijesti

Kapetan logera je Gilberto Fazlić, mornar Steno Vidulić, dok je za jedrenje potrebno angažirati minimalno šest osoba u čemu lošinjskom TZ-u pomažu članovi Jedriličarskog kluba »Jugo«. Loger »Nerezinac« u vlasništvu je gradske tvrtke Loger, dok njime uz dozvolu Grada Malog Lošinja upravlja Turistička zajednica grada Malog Lošinja. Osim što je »oku ugodan« i vanjštinom, sjeća na neke bolje dane lošinjske brodogradnje, i njegova unutrašnjost svjedoči o načinu života koji je danas pomalo zaboravljen, izgubljen u gradskoj vrevi asfalta i betona koji gotovo pa proždiru svaki djelić urbanog bića, a prijete nastaviti svoju ekspanziju, ako već i nisu, uz more i na Jadran.

– U potpalublju broda postavljen je multimedijalni centar koji prikazuje život na brodu kroz pet karakterističnih tematskih cjelina: posada, hrana, tereti, pomorske rute te gradnja i održavanje broda. Kako ne poznajemo cijelu povijest broda, uz navođenje činjenica, prezentaciju fotografija i autentičnih predmeta, ilustracija i tekstualnih zapisa, pozivamo posjetitelje i da zamišljajući nadopune rupe u znanju. Jer, fragmentarna povijest broda shvaćena je kao prilika za propitivanje autentičnosti povijesti i tradicije, koju najčešće olako uzimamo kao nepobitnu činjenicu, opisuje Cvitković. Uz unutrašnjost, dio postava broda koji je usidren na lošinjskoj rivi su i sanduci i bačve s prikazom tereta koji se nekad prevozio na logeru.

– Obnova logera »Nerezinac« bila je izuzetno zahtjevna i ne bi bila moguća bez angažmana djelatnika dvaju lošinjskih škverova i stručne pomoći Pomorskog fakulteta u Rijeci i Hrvatskog registra brodova. Uz inicijalna sredstva iz EU projekta »Mala barka 2«, brod je obnovljen uz financijsku potporu Ministarstva turizma, Grada Malog Lošinja, Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice grada Malog Lošinja, za ukupni iznos od oko 400 tisuća eura. Želja nam je da nakon uspješne obnove logera »Nerezinac« znanje koje smo dobili podijelimo s drugima na Jadranu koji imaju želju za obnovom tradicijskih brodova, kaže nam direktor TZ-a.

Proširena stvarnost

Najavljuje i nove planove za 2024. godinu, uvest će virtualnu i proširenu stvarnost za razgledavanje broda, tematska isplovljavanja sa zalaskom sunca i stručnim vođenjem te igraonice za djecu. A budući da će se pet godina od obnove »Nerezinac« moći koristiti i u komercijalne svrhe, planiraju »team-building« programe za grupe, jedrenje »po starinski«, a »Nerezinac« će se moći unajmiti i za vjenčanja i druge svečane prigode. U planu su i scenski prikazi života na brodu uz sudjelovanje na turističkim manifesticijama i tradicijskim regatama. Zaključujući priču o »Nerezincu«, Cvitković ističe kako su 2020. godine bili pozvani na najveći festival maritimne baštine na Mediteranu »Escale à Sète« u Francuskoj, da predstave hrvatsku maritimnu baštinu na festivalu s više od 400 tisuća posjetitelja.

– Pripremali smo se šest mjeseci, okupili smo četveročlanu međunarodnu posadu koju su činili Gilberto Fazlić, Steno Vidulić, Mladen Ščerbe i Mitja Zupančič iz Slovenije, dodatno smo opremili brod, dobili sve potrebne dozvole za navigaciju dugu više od tri tisuće nautičkih milja. No, onda se u veljači 2020. godine dogodila epidemija COVID-19 i nažalost ekspediciju smo morali otkazati. Nadam se da ćemo ovo putovanje realizirati u skoroj budućnosti, kaže naš sugovornik.

Da ne bi sve ostalo na »Nerezincu«, dotičemo se i drugih bitnih programa kojima se na Lošinju čuva aktivni spomen na maritimnu baštinu. Jedan od njih je i Festival »Lošinjskim jedrima oko svijeta« koji se prvi puta održao 2017. godine, a od 2021. godine nosi naziv »Losinava« što je spoj naziva Lošinj i Nave – jedrenjaka duge plovidbe koji se nalazi i na grbu Grada Malog Lošinja. Okosnica festivala su tri regate: Veslačka regata pasara, Lošinjska regata – regata lošinjskih olimpijaca te Nerezinska regata tradicijskih barki na jedra. Festival započinje prvom subotom u mjesecu rujnu i završava regatom u Nerezinama koja se održava treću subotu u mjesecu.

– Tijekom ta dva tjedna održavaju se brojna događanja, od regata, pomorskih večeri, koncerata, predavanja, izložbi, jela lošinjskih kapetana pa do prezentacija tradicijskih zanata. Cilj festivala je očuvanje, revitalizacija i turistička valorizacija pomorske baštine kroz oživljavanje i prezentaciju povijesnog i kulturnog nasljeđa lošinjskog pomorstva, kaže Cvitković. Održava se na više lokacija na otoku Lošinju, a povezuje mjesta Veli Lošinj, Mali Lošinj i Nerezine.

– Nastojimo da svake godine unutar festivala napravimo neku trajnu uspomenu ili obilježje, tako su kroz malu školu brodogradnje napravljena četiri kaića koji se nalaze u osnovnoj školi u Malom Lošinju, Velom Lošinju i Nerezinama, napravljena je maketa originalne lošinjske regatne pasare u omjeru 1:4, pokrenut je projekt »Drvo je prvo« gdje svake godine obnavljamo tradicijske barke, gajeta, pasare, guc, a najviše smo ponosni na skulpturu ADDIO na Čikatu kao spomen ženama lošinjskih pomoraca, opisuje naš sugovornik.

Aplikacija koja predstavlja pomorske kapetane, Foto: Sergej Drechsler

Prijenos znanja

Za iduću godinu najavljuje partnerstvo festivala s Venecijom, a u budućnosti se namjeravaju još više posvetiti odgojno-obrazovnim institucijama i prijenosu znanja na mlade, očuvanju tradicijskih vještina te zanata i načina života.

– Velika želja nam je ugostiti i najveći jedrenjak na Mediteranu »Amerigo Vespucci« na festivalu, tim više što je jedan od zapovjednika na »Amerigo Vespucciju« bio i lošinjan Agostino Straulino, osvajač zlatne olimpijske medalje u Helsinkiju u jedrenju klase Star. U planu je i obnova jedrilice »Primorka« klase Star koja je s posadom Fafangel i Bašić isto bila sudionik regate u Helsinkiju. Dakle, na Olimpijadi u Helsinkiju bila su četvorica Lošinjanja; Straulino i Rode jedrili su za Italiju, a Fafangel i Bašić za ondašnju Jugoslaviju, stvarno svjetski raritet, govori nam.

Na Lošinju se održava i regata pasara na vesla koja se održava po uzoru na nekadašnje regate, što je zabilježeno na fotografiji još iz 1894. godine, koja svjedoči da su se u malološinjskoj luci održavale regate pasare na vesla u organizaciji ondašnjeg ravnatelja Nautičke škole Eugena Jeličića u Malom Lošinju.

– Danas regatu organizira Klub pomoraca Lošinj i s njom prvu subotu u mjesecu rujnu započinje Festival Losinava. Regata se održava kao i nekada u malološinjskoj luci u dvije dužinske kategorije pasare do 4,3 metra i preko 4,3 metra, govori Cvitković.

Od drugih akcija, upravo je završena prva faza projekta »Aleje lošinjskih kapetana«, gdje su duž Rive lošinjskih kapetana postavili prvih pet odljeva jedrenjaka s imenima njihovih kapetana.

– Uz pomoć proširene stvarnosti posjetitelji se mogu bolje upoznati sa zanimljivostima s njihovih putovanja. Na ulazu u Mali Lošinj, na mjestu prvog škvera, Primo squero, postavljena je skulptura madira koja simbolizira pasaru i navoz prvog lošinjskog škvera Siksta Katarinića iz 1823. godine. U planu je u sklopu stare pomorske škole napraviti Pomorsku zbirku koja bi uz stalni postav bila u mogućnosti organizirati i manja događanja, skupove i radionice. Vjerujemo da će projekata, koje ćemo razvijati u spomen na našu bogatu pomorsku baštinu, biti još, ali i onih kao ulaganja u budućnost otoka, zaključuje direktor malološinjskog TZ-a.