Na marginama turbulentnih događaja u Hrvatskoj ostala je na dnu crnokronikaških izvještaja vijest zagrebačke policije o nova dva napada na strane radnike u Zagrebu. Kao i u ranijim incidentima, ponovo su mete bili dostavljači hrane, nezaštićeni prekarni radnici azijskog podrijetla, »idealne« mete uličarskog šljama. Ovaj put dogodilo se to baš uoči Tjedna borbe protiv rasizma i Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije koji se u svijetu obilježava 21. ožujka, a u Hrvatskoj aktivnim programima civilnog sektora koji teško dolazi na prve stranice novina i prvih minuta tzv. mainstream medija. No, upravo su ove godine okosnica Tjedna u organizaciji Centra za mirovne studije (CMS) napadi na strane radnike u Hrvatskoj.

Porast nasilja

Zagrebačka policija izvijestila je da su tijekom vikenda u večernjim satima u odvojenim slučajevima fizički napadnuta i opljačkana dva strana radnika, obojica dostavljači hrane. Prvi incident dogodio se u subotu u 22.20 sati na zagrebačkom Črnomercu kada je nekoliko nepoznatih nasilnika nasrnulo na 28-godišnjeg stranog državljanina s privremenim boravkom u Hrvatskoj, zaposlenikom dostavne službe. Uzeli su mu dostavnu torbu i nakon što su izvadili hranu pobjegli. Drugi, još gori napad, dogodio se nešto kasnije, oko 23.10 sati, na zagrebačkom Trnju. Dva nepoznata napadača prišla su na ulici 25-godišnjem dostavljaču, također strancu s legalnim boravkom u Hrvatskoj, srušili ga tlo i ukrali mu novac. Jedan od batinaša udario ga je tupim predmetom u glavu. Dostavljač se izvukao s lakšim tjelesnim ozljedama. Okraden je za više desetaka eura, priopćili su iz zagrebačke policije koja sve češće evidentira napade na strane radnike, najčešće dostavljače na biciklima. Prošlog mjeseca 26-godišnjem radniku iz Indije razbojnici su ukrali električni bicikl kojim je prevozio hranu. Šteta je procijenjena na više tisuća eura, no ostalo je nepoznato na kome će se prelomiti materijalna šteta, na kompaniji i dostavnoj službi, ili otkidanjem od plaće nesretnog radnika. U siječnju pak dogodila su se još tri napada na strane zaposlenike. Na zagrebačkom Trnju, dvojica mlađih muškaraca napala su 29-godišnjeg dostavljača, državljanina Pakistana, ukrali mu hranu, novac i razbili mobitel da ne može pozvati pomoć. Istog vikenda na Peščenici je policija evidentirala nekolicinu mladih huligana koji su batinama iznudili novac od 30-godišnjeg državljanina Indije koji je također prevozio hranu Zagrepčanima. Ukrali su mu praktički cijelu dnevnu zaradu. Šteta je procijenjena na nekoliko stotina eura. Početkom siječnja na istoku Zagreba u Dupcu nepoznati nasilnici nasrnuli su na radnika iz Nepala koji se vraćao s posla. Napadači su ga zaustavili i »žicali« cigaretu. Kada im je rekao da nema, bacili su ga na pod i pretukli. Tako je započela ova godina, nažalost, samo kao nastavak ništa manje nasilne lanjske.

Krajem prosinca prošle 2023. dvojica mlađih razbojnika okomila su se na radnike podrijetlom iz Bangladeša i Indije. Dva puta naručili su hranu preko aplikacije, a kada im je prvi dostavljač pokucao na vrata, dohvatili su ga prijeteći nožem. Oteli su mu sav novac koji je imao kod sebe. Istu gadariju ponovili su i s drugom žrtvom koja im je također došla na vrata. Policija je uhvatila obojicu napadača u dobi od 20 godina.

Iz svih pobrojanih izvještaja zagrebačke policije jasno je da nisu posrijedi nikakvi izolirani slučajevi, nego zloslutni trend »targetiranja« nove marginalizirane društvene skupine. Zabrinjava što su svi opisani napadači generacijski uglavnom mlađe muške osobe, očito izložene i zadojene porukama mržnje koje nesmetano kolaju društvenim mrežama, bez empatije prema ljudima koji silom egzistencijalnih prilika obavljaju poslove neatraktivne za domaće stanovništvo. No, i pored tek punoljetnih nasilnika koji su završili na marginama crnih kronika, lani u ožujku novine je danima punio stanoviti Juraj M., muškarac u poodmaklim 30-im godinama života, rasistički kapitalac i simpatizer lika i djela Adolfa Hitlera iz Ivanić-Grada. U dva navrata vrijeđao je dvoje stranih državljana zbog boje kože, a svoj »poduhvat« brižno snimao kamerom i »lifrao« na društvene mreže. Bio je to štetan i mržnjački materijal za neke mlađe konzumente, gotovo kao uvertira za nove gadarije, ali prilično koristan za policiju. Sud mu je lani u prosincu nepravomoćno odrezao 10 mjeseci zatvora. Lik koji je pri uhićenju nakon temeljitog pretresa obiteljskog doma fotoreporterima živčano dobacivao uz nacistički pozdrav, u ožujku je prošle godine tumarao zagrebačkim ulicama lako pronalazeći pogodne žrtve za iživljavanje.

– Jeb… nigeru, odi doma u Indiju… Ovo je naša zemlja, Hrvatska, ovo je Europa…. Za bijele ljude, a ne za crnce, lupetao je stranom radniku koji je radio kao dostavljač. Na drugoj snimci ovjekovječeno je kako dobacuje drugoj meti.

– Dođem u Zagreb i prvo što vidim je crnac. Ej, niger, evo ga niger. Odje…, žestio se uz »Sieg Heil«.

Opasna lupetanja

Nevladine organizacije koje se dugi niz godina bave migracijama i izbjeglicama, ljudima koji odlaze iz svojih matičnih zemalja bilo zbog siromaštva, ratnih sukoba, pa i rasno i inih motiviranih progona, upozoravaju na štetan narativ kojem često pribjegavaju i ljudi na udobnim političkim pozicijama. I od pojedinih parlamentarnih perjanica s političke desnice zaštićenih saborskim imunitetom i visokim plaćama mogu se čuti opasna lupetanja o »naoružanim migrantima« »preplavljenom Zagrebu« i sličnim besmislicama, sve to upakirano u video-materijale za mlađariju. Iza svega toga stoje skaredni, farizejski pozivi na ugroženost kršćanskog identiteta i slične koještarije. Proslava Nove godine na glavnom zagrebačkom trgu na kojoj su imali priliku veseliti se i strani radnici u Hrvatskoj bila je popraćena posprdnim naslovima i komentarima »nepalske Nove godine u Zagrebu«. U maškaranim Čavlima ove su godine objesili pusta prozvanog »Škuribanda Fureštić« lik migranta, odnosno stranog radnika, a kad su navodno shvatili kako je to, blago rečeno, loša ideja, objesili su »pravog« krivca, prozvanog »Novinarko Škandalić«. Danica Baričević, inače saborska zastupnica HDZ-a, »proslavila« se čuđenjem pred televizijskim kamerama govoreći o nedostatku radne snage, tj. dolasku stranih radnika u Hrvatsku.

– Evo ja koja dođem u Zagreb prolazim ulicom i šetam, puno je više tih škurih, crnih i malih… Nismo se dobro pripremili, da tu ima prostora da napravimo nekakvu strategiju. Ali gledajte, vama nema tko raditi, a njima su vam ove plaće bogovske, s obzirom na uvjete u kakvima oni žive tamo, izgovorila je HDZ-ova sabornica rođena u Mytlefordu u Australiji kao potomak obitelji koja je 60-ih otišla na drugi kontinent »trbuhom za kruhom«. Svakako, zanimljiv je podatak koji je objavila RTL Televizija kako su joj na djedovini u masliniku na Braču radili vrijedni radnici, »škuri« Azijci.

– U našem društvu sve su vidljivije i medijski popraćenije instance rasno motiviranog nasilja prema migrantskim radnicima, pokrivenim muslimanskim ženama, osobama u pokretu i svima ostalima koji svojim kulturnim i rasnim obilježjima odskaču od hrvatskog rasno homogenog društva, poručili su iz CMS-a u povodu Tjedna borbe protiv rasizma.

– Iako su postojali i prije, s povećanim brojem ljudi koji žive u Hrvatskoj, a koji su druge boje kože, možemo vidjeti prijelaz iz političkih, medijskih i društvenih narativa koji su navedene ljude donedavno fetišizirali i egzotificirali na narative koji ljude definiraju kao prijetnju – kako ekonomsku, rodnu, pa tako i onu kulturološko-civilizacijsku. S druge strane, institucionalne forme nejednakog postupanja i rasne hijerarhizacije postoje otkad postoji i rasno obilježenih osoba u našim društvima, no te prakse sada više nego ranije dolaze na vidjelo – u nasilju na ulicama, u nejednakim postupanjima i mogućnostima pristupanja različitim pravima, u rasnom profiliranju na aerodromima, u nasilju na granicama, podsjetili su iz CMS-a.

Poziv sindikata

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) još je krajem siječnja uputio javno upozorenje ne dvojeći da su fizički i verbalni napadi potaknuti isključivo bojom kože ili etničkom pripadnosti. SSSH je osudio serijske napade na strane radnike u Zagrebu očekujući brzu reakciju istražnih i pravosudnih tijela s ciljem da se pošalje jasna poruka o nultoj toleranciji društva na takvu vrstu nasilja prije nego se stvari otmu kontroli.

– Svima koji su se takvim napadima osjetili ugroženima i ustrašenima, potrebno je vratiti osjećaj sigurnosti za vrijeme obavljanja rada i u njihovo slobodno vrijeme. Prilika je to i za razgovor o odgovornosti poslodavaca za osiguravanje sigurnih i dostojanstvenih uvjeta rada, a pogotovo multinacionalnih kompanija iz područja dostave za koje strani radnici vrlo često rade u prikrivenom radnom odnosu, upozorili su iz sindikalne centrale. Strani radnici koji u Hrvatsku dolaze iz udaljenih azijskih zemalja posebno su ranjiva skupina u svijetu rada te su napadi na njih motivirani materijalnom koristi posebno kukavički. No, kada se takvi napadi javljaju u kratkom vremenu i u specifičnim okolnostima zamjetne rastuće netrpeljivosti prema drugima i drugačijima, na njih zbog treba obratiti posebnu pažnju. Napade motivirane isključivo bojom kože ili etničkom pripadnosti treba posebno strogo kažnjavati, upozorili su iz SSSH-a, podsjećajući da svi u zemlji dijele odgovornost za stvaranje tolerantnog, podržavajućeg, nenasilnog i solidarnog društva.

– Posebnu odgovornost pritom snosi država koja se izuzimanjem iz upravljanja migracijama i izostankom integracijskih politika – kako prema stranim radnicima tako i prema domicilnom stanovništvu – još uvijek ponaša kao da se promjene na tržištu rada i u našem društvu nje ne tiču. Hitno nam trebaju odgovarajući mehanizmi i alati inkluzije i podrške kako bi se strani radnici lakše uklopili u zajednicu, poručili su iz SSSH-a i pozvali političare i političke stranke da na temu stranih radnika i migranata u predizbornom razdoblju pristupaju odgovorno te da se, umjesto poticanja straha i netrpeljivosti, posvete i fokusiraju na prave teme, poput socijalne pravednosti i radnička prava za sve one koji rade u Hrvatskoj. U svojem javnom apelu SSSH pozvao je sve strane radnike u Hrvatskoj da se organiziraju u sindikat te da se u tom smislu sindikalna centrala stavlja na raspolaganje za pomoć.

Rasizam nije nova pojava u našem društvu

Centar za mirovne studije (CMS) u Zagrebu organizira Tjedan borbe protiv rasizma od 18. do 24. ožujka. Tjedan se tradicionalno organizira u povodu obilježavanja Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije 21. ožujka, točnije dana kada je 1960. godine politika apartheida – politika sustavne rasne diskriminacije u Južnoafričkoj Republici pokazala svoje krvavo lice svijetu brutalnim policijskim nasiljem nad prosvjednicima u Sharpevilleu koji su prosvjedovali protiv segregacijskih zakona kojima se ograničavalo kretanje crnog stanovništva u toj zemlji. Ove godine u Hrvatskoj jedan je od ciljeva Tjedna problematizirati napade na strane radnike. U zagrebačkom Centru mladih Ribnjak održana je panel-diskusija »Rasizam na tapetu – vrste, manifestacije i načini borbe«.

– U zadnjih godinu, a možda i više, pojačana je vidljivost slučajeva napada na migrantske radnike. Govorimo o »pojačanoj vidljivosti« jer ne znamo točno koliko napada se dogodi, a da nisu prijavljeni. Ta je tema povezana s temom porasta broja stranih radnika u Hrvatskoj, nedostatkom politika i strategija vezanih uz migracije, antidiskriminacijskih mjera, pa i područjem radničkih prava. Strani radnici se suočavaju s dodatnim problemima, nedostatkom pravne podrške, nerazumijevanjem jezika, kazala je za H-alter Lucija Mulalić iz CMS-a. Posljedice nejednakog institucionalnog postupanja ne vide se samo kroz nasilje na ulicama, već i u nejednakim postupanjima i mogućnostima pristupanja različitim pravima, u rasnom profiliranju na aerodromima, u nasilju na granicama, ističu iz Centra.

– Na papiru ljudi imaju razna prava, ali ta prava često zapnu u praksi. Primjerice, pravilnici su neprilagođeni zakonskim okvirima pa ljudi ne mogu upisivati fakultete, ne mogu se upisati u zdravstveni sustav, susreću se s nizom institucionalnih poteškoća u praksi. Ono što je još vidljivo je rasno profiliranje od strane policije. Na aerodromu tako imamo službenike koji stoje i čekaju da ljudi izađu iz aviona pa zaustavljaju ljude druge boje kože, žene koje nose hidžab i slično. U autobusima koji prometuju unutar zemlje također je vrlo vidljivo rasno profiliranje kada policijske kontrole zaustavljaju vozila i provjeravaju dokumente ljudi koji izgledaju drugačije. Nitko u institucijama to ne vidi kao problematično, kaže Mulalić, zaključivši da rasizam nije nova pojava u hrvatskom društvu.

– Ne možemo govoriti o rasizmu, a da ne spomenemo romsku manjinu koja se suočava sa stambenom i obrazovnom segregacijom. Kada govorimo o Romima, mi smo odavno duboko nejednako društvo. Tjedan je tako i prilika da tematiziramo pitanje strukturnog rasizma, nejednakosti pristupa pravima za Rome, izbjeglice i posljedično za migrantske radnike, podsjetila je Mulalić.