POGREŠNA POLITIKA

Zero Waste Hrvatska: “Centri za gospodarenje otpadom su totalni promašaj, Marišćina je primjer za to”

Hina

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

CGO Kaštijun, koji trenutno ne radi zbog kvara, postao je obično neuređeno smetlište koje nesnosno smrdi u jeku sezone, dok je nedavni požar u CGO Marišćina pokazao da otpad koji se tamo odlaže nakon obrade nije inertan, odnosno bezopasan za okoliš, ističu iz Zero Waste Hrvatske.



ZAGREB – Mreža “Zero Waste Hrvatska” zatražila je u četvrtak da Hrvatska odustane od gradnje centara za gospodarenje otpadom (CGO), koji su se pokazali neučinkovitima u zbrinjavanju otpada, i prijeđe na održivi sustav zasnovan na kružnom gospodarstvu.


“Predimenzionirani regionalni CGO-i najbolji su pokazatelj da je strategija, bazirana na centraliziranom modelu s tehnologijom mehaničko-biološke obrade, potpuno promašena”, stoji u priopćenju.


Kao primjere koji to dokazuju udruge navode CGO Kaštijun u Istarskoj i CGO Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji.




CGO Kaštijun, koji trenutno ne radi zbog kvara, postao je obično neuređeno smetlište koje nesnosno smrdi u jeku sezone, dok je nedavni požar u CGO Marišćina pokazao da otpad koji se tamo odlaže nakon obrade nije inertan, odnosno bezopasan za okoliš, ističu iz Zero Waste Hrvatske.


Također izražavaju zabrinutost zbog najave izgradnje nekoliko novih centara u Slavoniji i Dalmaciji te kod Dubrovnika, Karlovca, Koprivnice i Zagreba.


Udruge traže izradu nove Strategije gospodarenja otpadom, u koju bi bili uključeni svi zainteresirani dionici s kojima bi stvorili preduvjete za izgradnju održivog sustava zasnovanog na kružnom gospodarstvu.


“Privatni investitori ne prezaju ni pred čim pa tužbama pokušavaju ušutkati ljude i progurati štetne projekte. S druge strane, veliki gradovi, poput Splita i Zagreba, guše se u smeću zbog desetljeća podilaženja interesnim lobijima i zanemarivanja sustava”, dodaju udruge.


Dok mnogi gradovi i općine plaćaju kazne jer nisu dostigli ciljeve odvojenog prikupljanja otpada, resorno Ministarstvo trebalo bi stimulirati rad onih gradova koji su se pokazali kao primjeri dobre prakse, kao što su Prelog i općine na otoku Krku, smatraju u Zero Waste Hrvatska.