Eurozastupnica HDZ-a Željana Zovko u razgovoru za naš list analizira političku situaciju u BiH nakon što su prošle nedjelje u toj zemlji održani opći izbori, a nakon kojih je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt svojom intervencijom onemogućio majorizaciju Hrvata u Domu naroda Federacije BiH.

– Imali smo još jedne izbore na kojima su Hrvati pokazali da su ujedinjeni i da mogu odgovoriti na sve ove izazove koji su započeli promjenom Pariško-dejtonskog sporazuma. Veliko je olakšanje bila odluka Christiana Schmidta kojom je u izbornoj noći spriječio planove za osnivanje još jedne političke platforme koju su već neko vrijeme spremala bošnjačka politička tijela. A to bi dovelo BiH u još jednu krizu kakve su se već događale kada su se radili takvi projekti. Tako se osnovala Alijansa 2001. godine kada su se dogodile izmjene Izbornog zakona gdje su Hrvati bili uskraćeni za svoju političku ravnopravnost u Federaciji i u Republici Srpskoj. Kao i 2011. godine kada je tadašnji visoki predstavnik donio istu takvu odluku kojom je Hrvatima oduzeto još više prava, tumačeći da je dovoljno pet delegata u Domu naroda da bi se formirala vlast u Federaciji BiH. Time je uskratio Hrvatima pravo da imaju svoje predstavnike u Federalnoj Vladi.

A sada je po prvi puta, uz veliki angažman hrvatske diplomacije i Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, visoki predstavnik donio jednu odluku koja je u političkom smislu pomogla Hrvatima da ostanu iznad vode. I onemogućila da se ih politički potpuno dotuče. Tako da sada Hrvati mogu sudjelovati u formiranju vlasti i u Federaciji BiH i na razini Države BiH. Na žalost Schmidtova odluka nije potpuna jer se ne odnosi i na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji, između ostalog, imenuje i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Tako da smo dobili to da je uz jednu veliku asistenciju birača SDA Željko Komšić po četvrti put bude izabran u Predsjedništvo BiH koja sada ima dva predstavnika bošnjačkog biračkog tijela iz Federacije BiH.

Sigurnosni izazovi

Schmidt je u srijedu na konferenciji za novinare rekao da je sada vrijeme da se svi akteri u BiH okupe i dogovore izmjene Izbornog zakona. Koliko je nešto takvo realno budući da su pozicije Hrvata i Bošnjaka potpuno udaljene?

– Postoji jedna strašna izjava Bakira Izetbegovića koji je rekao da je čitavo vrijeme dok je pregovarao o Izbornom zakonu izbjegavao dogovor. U ovom trenutku na sceni su novi akteri koji su odgovorni svom biračkom tijelu. Imamo političke predstavnike, ali imamo i građane BiH koji žele mir i stabilnost, koji žele EU. Oni koji žele nastaviti s takvim makinacijama pokazat će time da ne žele europsku budućnost BiH. Nije bilo ni realno ni mudro, a ni logično ulaziti u izbore bez dogovorenog novog Izbornog zakona, ali evo i to se dogodilo. Hrvati su još jednom napravili veliki kompromis i pokazali da su narod koji se za svoja prava želi izboriti demokratskim putem. Ali nije realno ići u formiranje vlasti, čak i nastaviti bilo kakvu diskusiju o bilo kakvim koracima prema EU-u, ukoliko se ne ispuni jedan od ključnih uvjeta, a to su izmjene Izbornog zakona. To bi značilo primjenu odluke Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova. To je bilo u svim izjavama nakon ovih izbora. Ne bih se složila s onim što je rekao gospodin Schmidt nakon izbora da je ovim ispunjena odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić. Ovo je bio kompromis da Hrvati politički prežive. A presuda Ljubić se apsolutno mora do kraja ispuniti. U ovakvoj situaciji gdje imate zaista opasne sigurnosne izazove za BiH, a samim time i za Republiku Hrvatske, jedan balans u Predsjedništvu BiH je itekako potreban.

Očito je da kod svih bošnjačkih stranaka, kako kod SDA tako i kod SDP-a i DF-a, nema političke volje za dogovor s Hrvatima. Je li to točan dojam?

– Nema političke volje kod Bošnjaka zbog nepostojanja volje kod međunarodne zajednice. Sjedinjene Države i Velika Britanija su se vratile kroz Ured visokog predstavnika kako bi preventivnom diplomacijom spriječile moguću krizu. BiH je moguće krizno žarište. Ono što žele samo Bošnjaci koji su jedna od potpisnica Pariško-daytonskog mirovnog sporazuma je potpuno iluzorno da će biti provedeno. Moraju shvatiti da u ovakvim izazovnim vremenima, a to će jedino shvatiti uz asistenciju međunarodne zajednice, ne mogu kršiti mirovni sporazum, kompromis, koji je na koncu i okončao rat prije 27 godina.

Pretpostavljam da i vi i vodstvo HDZ-a komunicirate s bošnjačkom političkom elitom. Kako vam oni argumentiraju u neslužbenim razgovorima, svoju želju za takozvanom građanskom državom u situaciji kada je protiv takvog koncepta praktički pola stanovništva BiH? Kako to misle provesti?

– To je matrica kojom se u bivšoj Jugoslaviji služio Miloševićev režim što je i dovelo do raspada države. Slično danas imamo i u Bosni i Hercegovini gdje se Bošnjaci ponašaju kao da je BiH ekskluzivno njihova država, a da Srbi i Hrvati ako se s time ne slažu mogu tražiti mjesto pod suncem negdje drugdje. Tri naroda nemaju jednak pristup BiH medijima. Srbi su potpuno izolirani i odvojeni u Republici Srpskoj, dok Bošnjaci u Federaciji BiH ne daju Hrvatima pristup medijima. Baš su mediji pogubni za to da su Bošnjaci sami sebe uvjerili da u BiH treba biti samo onako kako oni vide stvari, a da Hrvati ako žele jednakopravnost neka idu u Hrvatsku. I za njih je sada neobjašnjivo da se po prvi put dogodilo da se odlukom visokog predstavnika ne ide samo u njihovu korist. Nažalost, stvorena je atmosfera polarizacije i između samih zajednica i u politici. Imali smo situaciju kada smo zajedno s eurozastupnicima Europske pučke stranke išli razgovarati s našim sestrinskim strankama – SDA, PDP i HDZ. Moji su kolege iz Europskog parlamenta tom prilikom bili šokirani bahatim načinom na koji se Bakir Izetbegović ponašao kada se govorilo o pravima Hrvata. Bilo je isto tako žalosno slušati Željka Komšića tijekom izborne večeri kada je rekao da neće predstavniku HDZ-a dati mandat za funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministra unatoč tome što po ustaljenoj praksi Hrvati sada imaju pravo na to. Ako se takve blokade nastave, oni koji će nastradati bit će i njihovo biračko tijelo, a naravno i Hrvati koji su najslabija strana u BiH.

Nema normalnih koalicija

Bošnjačka je pozicija vrlo tvrda i nesavitljiva. Postoji i treći faktor u BiH, to su Srbi. Naravno da treba pregovarati s trećim, posebno u ovakvoj situaciji, ali stječe se dojam da se pretjeruje s dobrim odnosima s Republikom Srpskom i Miloradom Dodikom. Posebno je šokantan bio nastup Dragana Čovića u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje je Srbima poručio da »čuvaju Republiku Srpsku«. Zbog čega dolazi do takvih pretjerivanja?

– U BiH nemate normalnih koalicija kakve postoje u Hrvatskoj ili u drugim zemljama. Nema ideoloških niti političkih koalicija o programskim pitanjima. Tako da na to treba gledati i ove kontakte s Republikom Srpskom. Osvrćući se na taj govor možda se može reći da je nesvjesno izašlo nešto što o čemu se podsvjesno razmišlja. A to je da su Hrvati sudjelovali u formiranju Federacije BiH i potom bili izigrani. Hrvati su ušli u Federaciju BiH na osnovu lažnog obećanja kako će se čitava BiH federalizirati. U tom trenutku nije se ni sanjalo da će ostati Republika Srpska i da će Srbi zadržati cijeli taj teritorij. A da će Hrvati dobrovoljno dati sve gdje su oni očuvali svoj narod. Jer morate znati da su Hrvati u biti ostali samo tamo gdje je bio HVO, gdje su obranili ta područja i od tamo nisu protjerani. Iz dijelova gdje se nisu mogli obraniti su tjerani ne samo u ratu već su odlazili i nakon rata kroz jedan tihi pritisak. Tako da su na kraju Hrvati postali građani drugog reda u Federaciji, a trećeg reda u Republici Srpskoj.

Je li Čović ipak trebao izbjeći govoriti Srbima da trebaju čuvati Republiku Srpsku?

– Ne mogu i nije na meni da komentiram odnos Čovića i Dodika. Ali po onome što sam vidjela i po onome što je Čović u više navrata rekao da je bilo puno više njegove suradnje i razgovora s Bakirom Izetbegovićem. Ali ovi razgovori s Dodikom su puno više bili u medijima.

Nova bošnjačka opcija

Kako komentirate napade iz bošnjačkih i drugih krugova da je Čović zajedno s Dodikom ruski igrač?

– To je apsolutni nonsens. To je ono čime se pokušalo narušiti kredibilitet Hrvata i njihovog vodstva, da tu postoji neki ruski utjecaj ili faktor. Osim američkih veza te razgovora s njihovim dužnosnicima, nije prisutan nikakav drugi utjecaj, osim naravno onog Republike Hrvatske. Tako da je to potpuni nonsens, time se okušava diskreditirati hrvatsko vodstvo u BiH ne bi li se međunarodnu zajednicu pridobilo za nekakve sankcije. Jedini utjecaj koji je ikada bio prisutan u HDZ-u BiH je američki i hrvatski.

U Hrvatskoj se podržava ovo vaše djelovanje u zaštiti prava Hrvata i u Federaciji i u cijeloj BiH. Međutim s druge strane postoji bojazan od raspada BiH i nastupanja katastrofalnog ishoda za Hrvatsku – da država Srbija i na formalni način u državno-pravnom smislu prijeđe Drinu. Koliko je moguć jedan takav scenarij?

– To apsolutno nije moguće. Čitava suradnja između hrvatskog vodstva u BiH i Republike Srpske, bazirana na poštovanju izborne volje srpskog i bošnjačkog biračkog tijela, posljedica je velikog hrvatskog poraza koji se dogodio kada je napravljena Alijansa za promjene kroz koju se Republika Srpska vezala uz bošnjačko vodstvo. Time su Hrvati ostavljeni na cjedilu i ostali su bez ikakvog udjela u vlasti i utjecaja na političke procese u BiH. Poučeni tim iskustvom pazi se da se nešto takvo ne ponovi. Najgori scenarij za Hrvate u BiH je kad se Putin i Erdogan povežu. Putin ima utjecaj na Srbe, a Erdogan na Bošnjake. To je puno gori scenarij od ovog gdje Hrvati drže most između te dvije skupine. Ali pomisao da bi se Srbija mogla negdje širiti je apsurd. To nije moguće niti je izvedivo. Jedino što se tu može dogoditi je jedno otvoreno žarište u BIH pod utjecajem ova dva autokrata.

Izetbegović je izgubio, ali je sami SDA jako dobro prošao. Ostaje li u BiH sve isto osim što više neće biti Izetbegovića?

– SDA je umjesto Izetbegoviću svoje glasove dala Komšiću. Tako da oni imaju svog člana Predsjedništva.

Kako je moguće da su se tako preračunali?

– Ne znam. U uvijek samo kažem – ima Boga. Čovjek snuje Bog određuje. Kada je netko toliko arogantan i misli da je drugi tako slab, onda se događaju ovakve stvari. Zanimljivo je i da se pojavila nova bošnjačka opcija. To je Denis Bećirović. Vidjet ćemo na koji će se način on i SDA uskladiti oko pravca kojim žele da ide BiH. Ovo je prilika da se vidi žele li Bošnjaci zaista u EU ili žele biti pod utjecajem nekih trećih sila.

Što očekujete od Bećirovića?

– Očekujem da će izabrati razboritiji i kompromisniji put kao predstavnik većinske bošnjačke zajednice. Da će kao član Predsjedništva BiH biti pomirljiviji prema drugim narodima u BiH.

Bošnjačka pa i srpska strana javno i govore o EU-u kao cilju prema kojem BiH treba ići. Međutim, koliko je taj njihov govor iskren?

– Sada su oni pred velikim testom. Ukoliko zaista žele biti član EU-a morat će poštovati sve ono o čemu smo već govorili – prava manjina, prava naroda, prava onih s kojima su i potpisivali mirovne sporazume. Tu je i pravo na poštovanje službenih jezika, na decentralizaciju, dakle na sve za što se zauzima EU. Zanimljiva je činjenica da Bećirović dolazi iz Tuzle i mogao bi razumjeti potrebu za decentralizacijom zemlje koja je nužno potrebna.