SKUPO KAŠNJENJE

Zbog zastoja u obnovi Hrvatska bi mogla ostati bez milijardi kuna iz EU

Hina

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Krajnji korisnici do sada su zatražili naknadu samo 231 milijuna, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto ukupno odobrenog iznosa.



ZAGREB – Zbog zastoja u obnovi Hrvatska bi mogla ostati bez milijardi kuna iz EU, piše u petak Večernji list navodeći da su krajnji korisnici dosad zatražili samo 231 milijun, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto od odobrene 5,1 milijarde kuna.


Rok za povlačenje 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti koje su Hrvatskoj doznačene još krajem studenoga prošle godine za sanaciju šteta koje su u razornom zagrebačkom potresu pretrpjele zgrade javne namjene istječe za sedam mjeseci, a sudeći po podacima o dosadašnjem ugovaranju i povlačenju, šanse da do tada iskoristimo veći dio tog novca su minimalne, navodi dnevnik.


Kako je Večernjem listu jučer potvrđeno u Ministarstvu graditeljstva, krajnji korisnici do sada su zatražili naknadu samo 231 milijuna, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto ukupno odobrenog iznosa.




Fond solidarnosti namijenjen je sanaciji u vodoopskrbi, prometu, zdravlju i obrazovanju, obnovi kulturne baštine, a krajnji korisnici su škole, fakulteti, bolnice i sl., koji na temelju raspisanih javnih poziva potpisuju ugovore s ministarstvima ili jedinicama lokalne samouprave.


Javni pozivi raspisani su u siječnju, a prema podacima ministarstva do kraja listopada sklopljeno je 255 ugovora vrijednih ukupno 7,9 milijardi kuna, od čega će se dio financirati iz Fonda solidarnosti, a dio iz drugih izvora. No, pravi posao tek slijedi.


Po svim tim ugovorima moraju se prije svega raspisati natječaji za projektiranje, a zatim i izvođenje radova što je, čak i ako se nađe dovoljno projektanata i građevinske operative, posao koji zahtijeva minimalno šest mjeseci.


Preduvjet da bi se za projekt dobio europski novac je izdani račun, što znači da se do zadanog roka u lipnju moraju izvesti i neki radovi, a to uz spomenute brojke izgleda kao nemoguća misija.


Da je u pripremi za povlačenje novca za sanaciji nakon zagrebačkog potresa bilo nesnalaženja, i to zbog manjka iskustva, priznaju i u Ministarstvu graditeljstva, no očekuju kako će se te greške izbjeći kod povlačenja novca za obnovu Banovine.


Hrvatska će za to dobiti 319 milijuna eura, a vlada je ovaj put unaprijed utvrdila arhitekturu koordinacijskih i provedbenih tijela. Zbog toga će, očekuju u ministarstvu, javni pozivi za obnovu iz Fonda solidarnosti ovoga puta biti raspisani odmah nakon što Europski parlament odobri novac.