BRDO KOD KRANJA – Sudionici današnjeg sastanka na vrhu država zapadnog Balkana prihvatili su u ponedjeljak popodne “kompromisni” tekst zajedničke izjave u kojoj su Europsku uniju pozvali da regiju gleda i “kao cjelinu” u pristupnom procesu, a zemlje aspirantice pozivaju da ubrzaju provođenje potrebnih reformi.

U zajedničkoj smo izjavi pozvali Europsku komisiju da taj prostor gleda i kao cjelinu, a ne samo kao države koje pregovaraju o članstvu, potvrdili su na zajedničkoj konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja slovenski i hrvatski predsjednik Borut Pahor i Zoran Milanović.

U izjavi je naglašeno da pogled Bruxellesa na zapadni Balkan mora biti geopolitički, kazao je Pahor nakon skupa, dodavši da će EU biti cjelovita kad integrira taj prostor koji je okružen članicama sa svih strana.

Ubrzati europske integracije

Pri tome, naglasio je, Europska komisija treba ubrzati postupak integracije, a države aspirantice moraju sa svoje strane ubrzati proces reformi.

Što se tiče teksta zajedničke izjave koja je prihvaćena na završetku skupa, Pahor i Milanović su kazali da se radi o “kompromisu”, pri čemu se radilo o tome da se približe stajališta Beograda i Prištine koja su bila suprotna, s obzirom da Srbija ne priznaje neovisnost Kosova i smatra ga dijelom Srbije.

Kako prenose slovenski portali, na plenarnoj je sjednici između kosovske predsjednice Osmani i srbijanskog čelnika Vučića došlo do prepirke i optuživanja, a kompromis se tražio zbog Vučićeva rezolutnog odbijanja da se Kosovo u engleskom tekstu zajedničke izjave spominje kao “country”, dakle zemlja.

“Zajednička izjava je kompromis”, kazao je Milanović, objasnivši da je tijekom rasprave na sastanku došlo do “nekoliko nesporazuma” između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednice Kosova Osmani.

“Slovenija i Hrvatska žele pomagati ovim državama, prvenstveno u integracijskom procesu u kojemu smo mi bili prije dvadeset godina. To je naš jedini motiv, bez ambicije da budemo nekakvi mentori ili gradimo na tome karijere”, kazao je Milanović. Dodao je da u toj pomoći Slovenija i Hrvatska vide i svoj interes, te da međusobne probleme u procesu integracija nije dobro previše isticati.

Sastanak lidera država zapadnog Balkana organizirao je slovenski predsjednik Borut Pahor, u sklopu inicijative Brdo-Brijuni, čiji su pokretači Slovenija i Hrvatska.

Na sastanku uz 10. obljetnicu te inicijative, posvećene približavanju država nečlanica Europskoj uniji, jačanju suradnje i dijaloga u okviru europskog pristupnog procesa, nazočili su čelnici svih država članica inicijative. Na skupu i razgovorima na Brdu kod Kranja sudjelovali su, uz Pahora, predsjednici Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i sva tri člana predsjedništva BiH: Zoran Milanović, Ilir Meta, Milo Đukanović, Vjosa Osmani, Stevo Pendarovski, Aleksandar Vučić, te Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Milanović: Želimo pomoći

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak da Hrvatska i Slovenija žele pomoći državama zapadnog Balkana na putu prema EU-u, ali da se bilateralni problemi tih zemalja neće moći riješiti u okviru inicijative Proces Brdo-Brijuni.

“Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješene u okviru Proces Brdo-Brijuni”, kazao je Milanović nakon što su slovenski mediji javili da je plenarnoj sjednici bilo prepiranja između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića.

“Mislim da bi bilo zdravo” da se bilateralne probleme niti ne koristi “jer nas je to danas pomalo ometalo u radu”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u Brdu kod Kranja.

Glavni motiv dviju članica EU-a, Slovenije i Hrvatske, nije “ni mentorstvo ni tutorstvo” nego pomoć susjedima na putu prema Uniji, rekao je Milanović.

U zajedničkoj deklaraciji usvojenoj nakon samita pozivaju se čelnici Unije da gledaju na Zapadni Balkan “kao cjelinu” u pristupnom procesu, dok te zemlje pozivaju da ubrzaju provođenje potrebnih reformi.

“Dogovorili smo tekst deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, a ja kažem kompromis (…) Bilo je određenih prijepora, nesporazuma”, rekao je hrvatski predsjednik i dodao da je agenda kosovske predsjednice bila ambicioznija i da su neki dijelovi, zbog protivljenja Srbije, morali biti ispušteni.

“Jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojeg svi stojimo.”

Sjeverna Makedonija u “nemogućoj poziciji”

Milanović je upozorio da se Sjeverna Makedonija “nalazi se u nemogućoj poziciji” i da joj jedna članica Unije ulazi u “intimni prostor” zahtjevom da u udžbenicima povijesti “svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država”.

Rekao je da će se “otvoreno suprotstavljati” tome u okviru svojih moći.

Milanović državu nije imenovao, ali radi se o Bugarskoj koja odbija pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju jer se u makedonskim udžbenicima, po tvrdnjama Sofije, “revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest”.

Milanović je podsjetio na hrvatski put prema EU-u i na slovenske uvjete Hrvatskoj koje je on mogao razumjeti. “Nisam nikada osjećao ili vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj i u biti je spriječiti i poniziti”, rekao je Milanović.

Hrvatski predsjednik je rekao da o tome treba razgovarati, umjesto baviti se granicama i non-paperima.

Europsko vijeće je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma još nema jer su nastali novi problemi.

Za formalno otvaranje pregovora zemlje članice moraju usvojiti pregovarački okvir, ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir jednoglasno trebaju usvojiti zemlje članice EU-a i to je uvjet za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju.

Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje – Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom  privremeno je zatvorila tri poglavlja.

Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila.

Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalne su kandidatkinje.

Kosovo nije priznalo pet članica Unije – Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka.

“Okej” odnos s Vučićem

Vučić je rekao da je kratko razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i rekao da su oni u “pristojnim” odnosima.

“Mi naravno želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da mi moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj niti mislimo da bi itko iz Hrvatske trebao podilaziti nama”, rekao je Vučić.

Milanović je odnos s Vučićem kratko opisao s “okej”.

Sastanak lidera država zapadnog Balkana organizirao je slovenski predsjednik Borut Pahor u sklopu inicijative Brdo-Brijuni, čiji su pokretači Slovenija i Hrvatska.

Na sastanku u povodu desete godišnjice inicijative, posvećene približavanju država nečlanica Europskoj uniji, jačanju suradnje i dijaloga u okviru europskog pristupnog procesa, bili su čelnici svih država članica inicijative, Hrvatske, Slovenije, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i sva trojica članova predsjedništva BiH.