ZAGREB – Kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i centrima u Hrvatskoj već godinama nedostaje tridesetak posto zaposlenih, a logična je posljedica da onda sve veći broj onih koji u tim ustanovama rade, među ostalima i zbog preopterećenosti, mora ići na bolovanje. Premali broj ljudi znači više posla i više prekovremenih sati u nimalo idiličnim uvjetima, a to onda dovodi do sve češćeg odlaska zaposlenih na bolovanje.

Prema podacima iz Vladinog izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda lani je zbog bolovanja izostalo 1.750 zaposlenika, što je čak 68 posto od ukupnog broja svih zaposlenih u zatvorskom sustavu. Broj zaposlenih nije se povećao u odnosu na 2020. godinu, ali je zato porastao broj onih koji su morali ići na bolovanje, i to za 410. To znači da je samo u godinu dana broj zaposlenih u zatvorskom sustavu koji su trebali bolovanje porastao za čak 23,42 posto. Dugogodišnja praksa u kojoj zaposleni odrađuju posao koji je prema sistematizaciji predviđen za 30 posto više ljudi, te slabo zapošljavanje novih, mladih ljudi, znači i sve starije radnike i sve više bolovanja.

Upozorenja sindikata

Tako su primjerice prije pet godina, odnosno 2017. godine, zbog bolovanja s posla izostajala 953 zaposlenika, što znači da je u pet godina broj zaposlenih u zatvorskom sustavu koji su morali ići na bolovanje porastao za 84 posto.

Vladino izvješće otkriva i to da su lani na bolovanju bila 1.203 muškarca i 547 žena koje rade u zatvorskom sustavu, da su muškarci na bolovanju bili u prosjeku 1,17 mjeseci, dok prosjek zaposlenica iznosi 1,50. To znači da su zaposleni ukupno bili na bolovanju 2.234 mjeseca. Na razini cijele države na bolovanju je svaki zaposlenik u prosjeku bio lani 13,5 dana. S druge strane, u zatvorskom sustavu, kad bi se dani bolovanja podijelili na sve zaposlene, ispalo bi da je baš svatko tko radi u sustavu bio na bolovanju u prosjeku 26 dana. To je gotovo dvostruko više od prosjeka cijele radne populacije u Hrvatskoj koja je lani skupila 13,5 dana na bolovanju po svakom zaposlenom.

Sindikati upozoravaju na nedostatak zaposlenih u zatvorskom sustavu već godinama, ali malo toga se mijenja, radnike u Hrvatskoj trenutno teško pronalaze i oni koji nude i atraktivnije poslove i bolje plaće, pa broj zaposlenih i dalje ostaje za oko 30 posto manji u odnosu na broj koji je predviđen sistematizacijom.

Tako je u ovoj godini zatvorski sustav ušao s 2.572 zaposlena, što je 28 posto manje nego što bi ih prema sistematizaciji trebalo biti. Sistematizacija radnih mjesta predviđa da na poslovima osiguranja, što su uglavnom zatvorski čuvari, trebaju biti zaposlene 1.984 osobe, a u zatvorskom sustavu ih je 406, odnosno 21,5 posto manje. Još je gora situacija kad je u pitanju broj zaposlenih koji bi trebali skrbiti o zdravlju osoba lišenih slobode.

Pokazatelji stanja

Podaci iz Vladinog izvješća kažu da je u zatvorskom sustavu bila zaposlena 131 osoba na poslovima zdravstvene zaštite zatvorenika, što je 75, odnosno 36,4 posto manje nego što je to predviđeno sistematizacijom. Društvo koje ima kronični nedostatak liječnika i sestara u zdravstvenom sustavu, teško može popuniti radna mjesta te struke u zatvorskom sustavu.

Bez obzira na nedostatak radnika u zatvorskom sustavu, u Vladinom se izvješću ističe da je on zadovoljavajući u usporedbi s pokazateljima stanja u sustavu i kretanjem ukupnog broja osoba lišenih slobode. Izračunali su da je zadnjeg dana prošle godine na jednog pravosudnog policajaca, kojih je bilo 1.561, dolazilo 2,46 osoba lišenih slobode. Ističu da, ako prilikom izračuna u obzir uzmu samo ona kaznena tijela u kojima je ustrojen Odjel osiguranja, omjer je nešto povoljniji i iznosi 2,44 osobe lišene slobode na jednog službenika pravosudne policije.

Ipak, u izvješću se naglašava da je potrebno voditi računa o planiranju zapošljavanja novih službenika pravosudne policije, posebice zato što je potrebno vrijeme za njihovo osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova i službenih zadaća.