Determ, alat za praćenje medija i prva hrvatska platforma koja prati spominjanja predsjedničkih kandidata u online i tradicionalnim medijima, objavila je svoju analizu koja obuhvaća razdoblje od 23. studenog do 23. prosinca. Ta analiza, ističu, nudi kompletan uvid u razgovore koji se odvijaju izvan kontrole samih kandidata i pruža jedinstven uvid u medijske trendove i sentiment javnosti prema predsjedničkim kandidatima.

Portali dominiraju

Prema podacima koje su prikupili i analizirali putem Determa, najveći broj spominjanja u online i tradicionalnim medijima u spomenutih mjesec dana imao je aktualni predsjednik Zoran Milanović (13.190), a najmanje Niko Tokić Kartelo. Ako se usporedi njihova zastupljenost u medijima, podaci pokazuju značajne razlike. Internetski portali su glavni izvor spominjanja za većinu kandidata (Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić, Branka Lozo i Tokić Kartelo), dok su društvene mreže, posebice X (nekadašnji Twitter), ključne za rasprave o preostalim trima kandidatima (Ivana Kekin, Miro Bulj i Tomislav Jonjić). Milanović, Primorac, Lozo i Kartelo dominiraju portalima. Kekin ima značajnu pristupačnost na specifičnim platformama, poput Reddita, gdje je spomenuta 275 puta. Kartelo dobiva najveću pažnju na televiziji u usporedbi s ostalim izvorima gdje se spominje, dok većina ostalih kandidata više spominjanja ostvaruje na Youtubeu.

Analiza distribucije izvora pokazala je kako je 42,1 posto svih spominjanja došlo s internetskih portala, što ih logično čini najdominantnijim kanalom. Društvena mreža X zauzima drugo mjesto s 37,7 posto, a Facebook je treći s 9,5 posto. Tradicionalni mediji, poput novinskih članaka (3,3 posto) i televizije (1,8 posto), i dalje igraju izuzetno važnu, ali sporednu ulogu u kompletnom broju spominjanja, ističu autori analize. Ostali kanali, poput Youtubea, Reddita i Tiktoka, imaju manji udio, ali su zanimljivi za specifične skupine publike.

Pozitiva i negativa

Ako se u Determu promotre spominjanja predsjedničkih kandidata prema broju impresija koje ta spominjanja ostvaruju, slika je ponešto drugačija. Na samom vrhu i dalje su Milanović, Primorac i Kekin, dok četvrto mjesto zauzima Selak Raspudić. Na samom začelju te liste nalazi se Jonjić, jer objave o njemu ostvaruju najmanje impresija. Kod gotovo svih najveći broj impresija ostvaruju njihova spominjanja na Facebooku, dok kod svih važnu ulogu igra i Tiktok. U slučaju spominjanja Nike Tokića Kartela, najveći broj impresija ostvaren je kroz tradicionalni medij – TV. Usporedba broja spominjanja kandidata po danima pokazuje različite dinamike s povremenim skokovima, ovisno o vijestima koje su najviše odjeknule u javnosti. Primjerice, Dragan Primorac bilježi veliki skok 6. prosinca, kada je komentirao predsjednika Milanovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ivana Kekin doživljava skok u spominjanjima 13. prosinca (analizirano uz pomoć AI alata), kada se najviše pričalo i pisalo o potencijalnim vezama s Nikicom Jelavićem, nakon susreta Jelavića i njezinog supruga. Determ analizira podatke koje prikupi te automatski dodjeljuje svakom vrijednost sentimenta, a ono može biti: pozitivno, negativno i neutralno.

Dubinskom analizom komentara zaključili su da su negativni komentari uglavnom bili vezani uz slučaj povezanosti s Jelavićem, što je izazvalo široku raspravu na društvenim mrežama. Sukladno tome, prema podacima Determa, kandidatkinja s najviše negativnih komentara u praćenih mjesec dana bila je Ivana Kekin.

Tokić Kartelo izazvao najviše pozitivnih osjećaja

Zanimljiva je tablica koja prikazuje kakvi su bili prevladavajući osjećaji (pozitivni, negativni ili neutralni) pojedinih medijskih priča vezanih uz kandidate. Prema njoj, najbolje prolazi autsajder Niko Tokić Kartelo čiji je »net sentiment« najviši – čak 30, vjerojatno zbog suza kada je prikupio dovoljan broj potpisa te obraćanja majci, što je izazvalo pozitivan osjećaj kod većine gledatelja, a to su svi mediji isticali. Slijedi ga Primorac s »net sentimentom« od 22, pa Branka Lozo s 8 i Tomislav Jonjić s 5. U minusu su Milanović (-2), Selak Raspudić (-4) Miro Bulj (-16) te Ivana Kekin s najlošijim »net sentimentom« (-18), očito zbog Jelavića.

IZVORI

42,1%

internetski portali

37,7%

duštvena mreža X

9,5%

Facebook

3,3%

tiskani mediji

1,8%

televizije

Doživljaj kandidata

Analiza Determa pokazuje koliko je važno razumjeti i pratiti medijske trendove. Različiti medijski kanali imaju značajan utjecaj na percepciju kandidata. Dok internetski portali i društvene mreže dominiraju kao ključni izvori spominjanja, tradicionalni mediji i nišne platforme nude prilike za doseg specifične publike. Determ se pokazao kao koristan alat za dubinsku analizu, pružajući precizne uvide u dinamiku komunikacije o kandidatima. To može biti ključno za razumijevanje javne percepcije i planiranje, ističu autori, dodajući kako Determ omogućava objektivno praćenje i analizu medijskog prostora, pružajući uvid u informacije ključne za razumijevanje kampanje.