Brod za prijevoz teških tereta Development Way koji prevozi posljednja 24 čelična segmenta rasponske konstrukcije Pelješkog mosta u Ploče bi trebao uploviti 7. lipnja ove godine.

Brod se trenutno nalazi u Crvenom moru, a njegovim dolaskom u Ploče svi će dijelovi za gradnju mosta biti u Hrvatskoj, tri godine nakon što je kineski China Road and Bridges Corporation uveden u gradilište.

Za spajanje dviju obala, između Pelješca i Komarne, preostala je ugradnja još 56 segmenata mosta, a ukupna duljina konstrukcije bit će tek nešto kraća od dva i pol kilometra.

Trenutno je, prema podacima Hrvatskih cesta, montirano oko 1.600 metara rasponske konstrukcije mosta, što znači da je preostala montaža još nešto manje od 900 metara. Ukupna masa čelika ugrađenog u rasponsku konstrukciju, kada most bude završen, premašivat će 33 tisuće tona.

Proizvodnja i doprema dijelova mosta iz Kine u Hrvatsku tijekom cijelog je razdoblja tekla bez većih zastoja, osim u prvoj polovici prošle godine, kada je došlo do manjih kašnjenja uslijed pandemije COVID-19, i to ponajviše zbog toga što nadzorni inženjeri nisu mogli otputovati u Kinu kako bi nadgledali proces proizvodnje.

Kineski proizvođači dijelova, kao i izvođač radova, nakon toga su uspjeli dodatno ubrzati dinamiku isporuke i ugradnje dijelova mosta pa je kašnjenje svedeno na svega nekoliko mjeseci.

Zabijeno 148 pilota

Zbog toga će sam most biti spojen u rujnu ili listopadu ove godine, umjesto u srpnju, kako je prvobitno bilo predviđeno. Pelješki most sastoji se od dvanaest stupova, označenih brojevima od S2 do S13, uz dva upornjaka na oba kraja mosta koji nose oznake U1 i U14.

Za njihovu izgradnju ukupno je u morsko dno zabijeno 148 pilota, na koje su montirane armiranobetonske naglavnice na koje se spajaju čelični segmenti rasponske konstrukcije koja će nositi kolnik mosta.

Na šest središnjih stupova, oznaka od S5 do S10, izgrađeni su i armiranobetonski piloni koji služe kao uporišta za kose zatege, odnosno čeličnu užad na kojoj je ovješena čelična konstrukcija mosta. Središnja dva stupa, S7 i S8, uzdižu se više od stotinu metara iznad morske površine, a kolnik će, na najvišoj točki, između ova dva stupa, dosezati visinu od 54 metra iznad površine mora, čime će biti omogućen nesmetan prolaz brodova do teritorijalnog mora BiH, odnosno do luke Neum, na čemu su, još prilikom projektiranja mosta, inzistirale bosanskohercegovačke državne vlasti.

Na stupovima je već montiran i dio čeličnih segmenata rasponske konstrukcije. Pritom je, prema podacima Hrvatskih cesta, s Pelješke strane spojeno 220 metara konstrukcije u kontinuitetu, a s »kopnene« oko 320 metara.

Ostatak je spojen na stupove mosta, na način da se segmenti montiraju sa svake strane stupa i zatim se dodaju novi segmenti, pri čemu se paralelno postavljaju kose zatege koje drže trup mosta kako bi cijela konstrukcija bila stabilna.

Na taj način se konstrukcija trupa postupno širi sa svake strane svakog od stupova, sve dok svi stupovi na budu međusobno povezani, a most u cijelosti spojen s obje obale.

Ukupno će na pilonima na središnjih šest stupova biti postavljeno 60 pari kosih zatega, od čega je polovica već montirana i to osam pari na stupu S5, četiri para na stupu S6, po šest pari na stupovima S7 i S8, dva para na stupu S9 i četiri na stupu S10.

Zatege će, prema projektu, biti različitih duljina, od 32 do 137 metara, a ukupna će u njih biti ugrađeno 184 tone čelične užadi, obloga i drugih dijelova. Zatege su s kontrukcijom mosta spojene na sidrenim mjestima, duž sredine čelične grede, između dviju budućih kolničkih traka.

Inače, most će imati po jedan kolnički trak u svakom smjeru, koji obuhvaćaju vozni trak širine 3,5 metara, te zaustavni trak širine 2,5 metara, tako da će ukupna širina svakog od kolničkih traka biti šest metara.

Zahuktali se radovi

Čim most bude završen, u jesen ove godine i nakon što prođe sve potrebne tehničke preglede, bit će pušten u promet, kako je dosad u više navrata najavljivano iz Hrvatskih cesta, bez obzira na to što pristupne ceste neće biti dovršene do ljeta 2022. godine, jer će biti privremeno spojen na mrežu lokalnih cesta na Pelješcu, preko čvora Brijesta.

Nakon početnog kašnjenja od gotovo godinu dana, u međuvremenu su se zahuktali radovi i na pristupnim cestama do Pelješkog mosta koje grade austrijski Strabag i grčki Avax. Strabag gradi dionicu Duboka – Sparagovići, a Avax gradi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno – Doli.

Podsjetimo, do kašnjenja u startu je došlo ponajprije zbog velikog broja upita, žalbi i primjedbi na natječajnu dokumentaciju pa je postupak odabira izvođača trajao dvostruko dulje od planiranog.

Potom je bilo i problema s dopremom strojeva i dolaskom radne snage, posebno na dionicama koje gradi Avax, zbog ograničenja uslijed pandemije COVID-19.

No, jednom kad su započeli, radovi se na većini dionica i na najznačajnijim objektima uglavnom odvijaju planiranom dinamikom ili čak prije predviđenih rokova.

Tako je najdulji tunel na pristupnim cestama, Debeli brijeg, dug 2,4 kilometra, na dionici Duboka – Sparagovići, probijen još lani u prosincu, a sada je u tijeku izgradnja hidroizolacije, obloga i opremanje.

Niz popratnih objekata

Na dionici Duboka – Sparagovići gradi se još čitav niz objekata, ponajviše vijadukata, zbog zahtjevnog terena kojim prolazi, kao i most Dumanja jaruga, dug preko 500 metara.

Na stonskoj zaobilaznici, dugoj 18 kilometara, grade se dva tunela, jedan vijadukt i most koji će prelaziti stonski zaljev, dug 485 metara, za koji čelične segmente isporučuje Brodosplit.

S kopnene je strane, kod Komarne, izveden najveći dio iskopa i drugih zemljanih radova te će taj dio ceste biti pušten u promet istovremeno s mostom.