Snimio Sergej DRECHSLER
Nužne popravke pritom treba razlikovati od hitnih intervencija
povezane vijesti
- Inicijativa za spas malih iznajmljivača u Saboru tražila povlačenje i doradu zakona: “Imamo konsenzus”
- Moderni dizelski motori: evo što se danas na njima kvari i kakvi su troškovi održavanja
- Državni tajnik Uhlir o novom zakonu: “Svaka zgrada će imati Zajednicu suvlasnika, ljudi će se morati dogovarati”
ZAGREB – Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada donosi niz novih zaduženja za upravitelje, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći da će za hitne intervencije trebat potpisi 20 posto suvlasnika.
Dugo se taj zakon kuhao, posebno nakon zagrebačkog potresa, no upitno je koliko će ova legislativa pridonijeti boljem sustavu upravljanja, posebno kad se zapitamo tko bi te odredbe trebao nadzirati, navodi dnevnik.
Prema novom propisu, postojat će tri vrste većina suvlasnika koje odlučuju o upravljanju, ovisno o složenosti situacije. Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici koji drže 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama namjene zajedničkih dijelova zgrade te o investicijskom održavanju koje obuhvaća značajnije investicije ili promjene i za koje je, prema postojećim propisima, dosad bila potrebna 100-postotna suglasnost.
Natpolovična će većina – a to su suvlasnici koji drže 50 posto udjela u vlasništvu zgrade – i dalje donositi odluke o svemu onome što spada u redovno održavanje, a za obavljanje nužnih popravaka bit će potrebna suglasnost vlasnika 33 posto udjela zgrade.
Nužne popravke pritom treba razlikovati od hitnih intervencija, a u prijedlogu zakona se navodi da bi pod nužni popravak spadale aktivnosti kao što su popravak ili rekonstrukcija krova, nosivih zidova, međukatnih konstrukcija, temelja i instalacija, dok bi hitne intervencije bile otklanjanje kvarova na plinskim instalacijama, sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća i oštećenja vodovoda i kanalizacije i slično.
Minimalna pričuva propisana je na iznos kao i dosad – 0,54 posto etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo godišnje po četvornome metru stana, što bi prema trenutačnim vrijednostima iznosilo najmanje 0,44 eura mjesečno za kvadrat stana, no uvodi se i sankcija za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja.
U takvim situacijama suvlasnici će biti dužni na ime pričuve uplaćivati peterostruki iznos, dakle 2,2 eura za m2, čime se zgrade želi obvezati na donošenje planova održavanja i upravljanja, ali i plaćanja zajedničke pričuve, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.
