Obiteljski liječnici revoltirani su naputkom HZZO-a svojim ispostavama prema kojem bi liječnike kod kojih utvrde nepravilnosti u provedbi ugovornih obveza trebali prijaviti prekršajnom sudu, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Prekršajne sankcije odnose se na bolničke liječnike zbog propisivanja lijekova mimo liste, na obiteljske liječnike zbog duljine bolovanja, ali i na pacijente koji se prema istom zakonu mogu prekršajno goniti ako simuliraju.

U naputku se navodi da se novčanom kaznom za prekršaj može kazniti svaki osiguranik koji svjesno prouzroči bolovanje, namjerno sprječava ozdravljenje, za vrijeme bolovanja radi poljoprivredne ili neke druge poslove ili bez odobrenja liječnika otputuje iz mjesta prebivališta.

Smanjenje stope

Naputak HZZO-a evidentno je usmjeren na smanjenje stope bolovanja koja je u Hrvatskoj zapravo sukladna europskom prosjeku i kreće se oko devet posto.

Prema podacima iz 2024., za naknade vezane uz bolovanja HZZO je izdvojio oko 220 milijuna eura, a s obzirom na najavljeno značajno podizanje naknada za bolovanja koja idu na trošak HZZO-a, taj će iznos rasti.

Prekršajne kazne predviđene zakonom kreću se u rasponu od 660 do 2.650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, odnosno od 1.060 do 1.990 eura za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje.

Visoke kazne, očito smatraju u HZZO-u, trebale bi osiguranike odvratiti od neopravdanog traženja bolovanja, a liječnike motivirati da svoje pacijente čim prije vrate na radno mjesto.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) zabrinuta je naputkom koji su doživjeli kao novi pritisak i zastrašivanje od strane zdravstvene administracije.

– Zakon je takav, nije to nešto novo, ali to je dodatni pritisak na nas. Doživjeli smo to kao šamar i pokušaj zastrašivanja. Liječnici su revoltirani jer mi nikako nismo odgovorni za duljinu bolovanja naših pacijenata.

Krivac su liste čekanja na preglede i sporost vještačenja radne sposobnosti, na koje se čeka i dulje od godinu dana, upozorava Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a, koja smatra da je potez HZZO-a svojevrsna odmazda zbog toga što su u prosincu pozvali svoje članove da ne potpisuju aneks ugovora s HZZO-om.

Nepravedan sustav

Naputak HZZO-a implicira da liječnici masovno krše zakonske odredbe, što nije točno. Potvrđuju to i podaci HZZO-a, po kojima je u 2023. godini zbog bolovanja novčano kažnjeno 18 obiteljskih liječnika.

Te su godine u HZZO-u proveli 6.401 kontrolu bolovanja, pregledali 24.782 osiguranika te utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja u 6.611 slučaja ili 27 posto.

Mjere su izrečene za tri posto kontroliranih ordinacija, a izrekli su devet opomena s novčanom kaznom, sedam opomena uz naplatu štete i dvije opomene uz naplatu štete i novčanu kaznu.

Najčešće je uzrok kazne bio nepravilno vođenje bolovanja i medicinske dokumentacije, neopravdana promjena šifre dijagnoze po kojoj se vodi bolovanje te izostanak pravovremenog upućivanja osiguranika invalidskoj komisiji.

Predstavnica obiteljskih liječnika smatra ovakav sustav nepravednim, jer se 98 posto kontrola provodi u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, koja opet ovisi o sporosti bolničkog sektora.

– Ne možemo mi biti krivci za bolovanja, jer to je odnos liječnika i osiguranika. U razvijenim zemljama doktor otvori bolovanje na temelju medicinske indikacije, a dalje se to rješava između osiguranika i zdravstvenog osiguranja.

Mi nismo tu da budemo kontrolori, nego da liječimo ljude, ističe.

Koliko će im pojedini pacijent biti na bolovanju, ovisi, kaže, o listama čekanja i o duljini čekanja na vještačenje.

– Bolovanja potraju dugo osobito kod lokomotornih bolesti, na primjer, kod bolova u križima. Ne možete doći do fizijatra, neurokirurga, ortopeda, a ako vas pošalju na magnet, što je vrlo često, praktički kod svake lumboishijalgije, jako se dugo čeka.

I ultrazvuk abdomena čeka se mjesecima, ako posumnjate da je bolove u trbuhu uzrokovao žučni kamenac ili gastritis. Kliničkom se dijagnozom može puno, ali ne usudiš se pacijenta bez ultrazvuka poslati na posao, ilustrira ova liječnica.

Povratak povjerenstva

Rješenje vidi u povratku povjerenstava za bolovanja kojima je HZZO nekad kontrolirao bolovanja dulja od mjesec dana.

– Danas je sve na nama. Mi možemo zatvoriti bolovanje, onda pacijent može podnijeti žalbu HZZO-u, a oni odluče je li bolovanje s pravom zatvoreno.

To se u praksi baš i ne događa, ali možda ćemo biti prisiljeni to početi raditi, veli Huđek Leskovar.

Poseban je problem, ističe, sporost rada Zavoda za vještačenje gdje se odgovor čeka dulje od godinu dana. U međuvremenu pacijent je na bolovanju dok se ne utvrdi je li radno sposoban ili nije.

Čelnica KoHOM-a kaže da je ovih dana u svojoj ordinaciji u Varaždinskoj županiji dobila dva takva odgovora na zahtjeve za vještačenje koje su poslali još 15. siječnja i 26. travnja 2024.

Iz ureda ravnatelja Zavoda za vještačenja na naš upit odgovaraju kako su zagušeni predmetima iz raznih resora i ne stižu ih rješavati brže.

– Tijekom 2024. godine bilježi se veliki porast zaprimljenih zahtjeva za vještačenje, što je dovelo do produljenja postupka. Svjesni smo problema produženih rokova vještačenja za potrebe svih sustava koji osiguravaju prava s osnove invaliditeta.

Uz iznimno veliki priljev zahtjeva za vještačenje, suočeni smo s problemom nedostatka liječničkog kadra.

Zato kontinuirano provodimo natječaje za zapošljavanje vještaka-specijalista i ulažemo napore da dodatno angažiramo »vanjske vještake«, liječnike specijaliste i stručne savjetnike na ugovor o djelu, kažu u ZOSI-ju.

Tvrde, međutim, kako su postupci vještačenja koji traju do godinu dana rijetki, a do njih, kako kažu, dolazi u slučajevima kada stranka pokrene sudski postupak na Upravnom sudu, te dužina postupka ne ovisi o ZOSI-u.