Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci tereti Pavičiće za inkriminacije počinjene od 2007. do 2013. godine, a javnost se pita ima li podizanje optužnice veze s nedavnim odlascima ministra financija Zdravka Marića i predsjednika Županijskog suda u Rijeci Veljka Miškulina
povezane vijesti
RIJEKA – Iza priopćenja sljedećeg sadržaja: »Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv dvojice državljana Republike Hrvatske (1948. i 1982.) zbog počinjenja kaznenih djela utaje poreza ili carina iz članka 256. stavak 1. i 3. u vezi članka 52. Kaznenog zakona« krije se činjenica da je pravosudna mečka zakucala i na vrata riječke obitelji Pavičić. Obitelji čiji je pater familias Mirko Pavičić, poznat kao kralj Korza, jer njegove tvrtke u zakupu imaju tisuće kvadrata na glavnoj riječkoj šetnici, optužen zajedno sa sinom Blažom Pavičićem koji je jako dobar prijatelj s nedavno otišlim ministrom financija Zdravkom Marićem. Prije desetak godina bilo je nezamislivo da bi poduzetnička priča koja je počela krajem 80-ih i početkom 90-ih prošlog stoljeća u Brodokomercu mogla doživjeti pravosudni epilog. Valja naglasiti da dizanje optužnice ne znači automatski sudski epilog, ali sama činjenica da je riječko Općinsko odvjetništvo podiglo optužnicu zvuči gotovo pa nevjerojatno. Jer, riječ je o inkriminiranim događajima koji su počeli 2009. godine.
Sudski spor
Mirko Pavičić tamo negdje do 2012. godine široj je riječkoj javnosti bio gotovo pa nepoznat. A zgrnuo je golemo bogatsvo jer su njegove tvrtke imale u zakupu elitne gradske poslovne prostore na Korzu. Sve se promijenilo kada je riječka poduzetnica Slavica Šota odlučila suprotstaviti se Mirku Pavičiću i zabarikadirala se u poslovni prostor u Starčevićevoj ulici kako bi stupila u posjed poslovnih kvadrata koje je kupila i tako postala vlasnica, a za što je imala pravomućnu presudu. No, ušla je u poslovni rat s Rijekatekstil Domusom, tvrtkom u vlasništvu Mirka Pavičića. Činilo se da protiv takve moći Šota nema nikakvih izgleda. No, 2015. godine, nakon 15 godina čekanja, Slavica Šota dobila je ključeve poslovnog prostora u Ulici Ante Starčevića 2 koji je kupila 2000. godine.
Veza gibraltarske stijene i Korza
Da poslovanje obitelji Pavičić sa stranim tvrtkama nije neuobičajeno, postalo je jasno prije više od 10 godina kada se otkrilo da je vlasnik njegovih riječkih tvrtki poduzeće registrirano u Gibraltaru, a vlasnik tog poduzeća bio je neki Englez iz Kenta. Tada smo pisali da je taj Englez iz Kenta vlasnik gotovo cijelog Korza. Svojevremeno je Mirko Pavičić potvrdio da je vlasnik njegove tvrtke AMEC bila tvrtka registrirana na Gibraltaru koji je off shore oaza. – Tvrtka koja je svojedobno bila vlasnik, poslovala je pretežito na međunarodnom, uglavnom brodarskom tržištu. Za većinu trgovačkih društava koja se na svjetskom tržištu bave brodarskom djelatnošću, opskrbom brodova, ili zastupanjem međunarodnih kompanija uobičajeno je da imaju sjedišta u državama pod britanskom jurisdikcijom i britanskim pravnim sustavom, zbog jednostavnije pravne zaštite i nadležnosti britanskog sudstva te primjene anglosaksonskog prava u slučaju eventualnog spora, pojašnjavao je prije desetak godina Mirko Pavičić. Na pitanje je li se ikada za te poslovne aranžmane zainteresirala ijedna pravosudna institucija, Pavičić je tada odgovorio da nije. Ima li optužnica ikakve veze s tim poslovnim aranžmanom pokazat će sudski epilog ako do njega dođe. Kao što će se morati dati odgovor kako je moguće da se tek sada aktualizira priča koja je počela davne 2009. godine. |
Predstavnici Rijekatekstil Domusa predali su joj tada u posjed poslovni prostor zbog kojega se krajem 2012. godine sa suprugom zatočila u njemu i tamo provela više od 30 dana kako bi upozorila na nepravdu i na sporost pravosuđa. Obitelj Šota je najprije 10 godina vodila spor za taj poslovni prostor u Sloveniji, a nakon što je u Ljubljani dobila pravomoćnu presudu protiv vlasnika koji su prostor dobili u postupku denacionalizacije, više od dvije godine bilo je potrebno Županijskom sudu u Rijeci, iako je riječ o žurnom postupku, da potvrdi rješenje Općinskog suda koji je amenovao pravomoćnu presudu iz Slovenije kojom je ona postala vlasnica dvaju poslovnih prostora u Starčevićevoj 2 i 2b. Slavica Šota tada je odlučila javno se boriti protiv Mirka Pavičića, ali i njegovog višedesetljetnog prijatelja, donedavno predsjednika Županijskog suda u Rijeci, a odnedavno člana Nadzornog odbora Luke Rijeka. Naravno, riječ je o Veljku Miškulinu.
Političke veze
Eto, sve do prije nekoliko dana njezina se borba činila kao borba s vjetrenjačama. Sada su se stvari počele mijenjati, a gotovo da nema medija u Hrvatskoj koji ne analizira zbog čega se tek sada aktualizirala optužnica i ima li to veze s dva odlaska – odlaska s mjesta ministra financija Zdravka Marića koji je lani ljetovao na jahti u vlasništvu obitelji Pavičić i odlaska s mjesta predsjednika Županijskog suda u Rijeci Veljka Miškulina. Činjenica je da je obitelj Pavičić imala jako dobre veze s riječkom politikom i da su joj vrata Korza 16 uvijek bila otvorena. Činjenica je i da su i Veljko Miškulin i Mirko Pavičić javno potvrđivali da su prijatelji više od 40 godina, a u što se mogao uvjeriti svatko tko je promatrao terase na riječkom Korzu gdje su se njih dvojica mogli sresti u ugodnom druženju. Sada se provlači i teza da je naprasni odlazak ministra financija Zdravka Marića povezan sa spoznajama o istražnim radnjama protiv obitelji Pavičić koje su okončane podizanjem optužnice za utaju poreza.
Šutnja u obitelji
Nazvali smo Mirka Pavičića kako bi dobili njegovu izjavu kao prvookrivljenika po optužnici. Javila se ženska osoba koja nam je rekla da se Mirko trenutno kupa. Zamolili smo je da nam se javi kada stigne, ali nije nam se javio. Nazvali smo i Blaža Pavičića, drugookrivljenika, ali nam se nije javio. – Kao što je Zdravko (Marić, op.a) već rekao, mi smo dugogodišnji prijatelji koji se druže ne samo ljeti, nego i tijekom godine i on je s obitelji došao na jahtu u vlasništvu moje obitelji. Tu nema nikakve fame, naše tvrtke nikada nisu radile s HBOR-om, nemamo nikakvih poreznih dugova, niti obročnih otplata prema državi po bilo kojoj osnovi, poručio je lani mlađi Pavičić. |
U optužnici koja je objelodanjena 10. kolovoza 2022. godine prvookrivljeniku (1948.) stavlja na teret da je od 2007. godine do 23. studenog 2009. u Rijeci kao odgovorna osoba jedne pravne osobe koja je ujedno i osnivač druge pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, a istovremeno postupajući i kao odgovorna osoba i ovlašteni potpisnik računa više trgovačkih društva sa sjedištima izvan Republike Hrvatske postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske. Tereti ga se da je koristio račune inozemnih društava kako bi prikrio stvarno ostvareni dohodak iz poslovanja svojih rezidentnih tvrtki te neistinito prikazivao njihovo poslovanje. Teško je pohvatati sve navode optužnice, ali zaključno prvookrivljenika se tereti da je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za iznos veći od milijun i sto tisuća kuna kuna. Prvookrivljenika (1948.) se optužnicom tereti i da je od 20. ožujka 2008. do 31. prosinca 2012. u Rijeci, postupio u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem i umanjenjem plaćanja poreza na dohodak od kapitala od prihoda ostvarenog u inozemstvu.
Računi u Švicarskoj
Tereti ga se da je, koristeći činjenicu da kao član uprave inozemnih trgovačkih društava ima ovlaštenje za raspolaganje sredstvima po računima koje su ta trgovačka društva imala otvorenima u Švicarskoj, prenio novčana sredstva na svoj račun u Republici Italiji, a nakon toga na svoj račun u Švicarskoj. Prvookrivljenik je potom, tereti ga se, tim novčanim sredstvima, a radi ostvarivanja dobiti isplatom kamata, raspolagao kao zajmodavac u korist inozemnog trgovačkog društva s kojim je sklopio više ugovora o pozajmicama u kojima je predviđena kamata i na temelju kojih mu je pravna osoba isplatila, zbog zakašnjenja, iznos veći od 400.000 eura. Taj iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio poreznim tijelima Republike Hrvatske i za koji je ukupni iznos neprijavljenog i neobračunatog poreza na dohodak veći od 1.200.000 kuna. Drugookrivljenika (1982.) se optužnicom tereti da je od 7. travnja 2009. do 10. lipnja 2013. u Rijeci, kao zaposlenik jedne pravne osobe sa sjedištem u Švicarskoj, postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem plaćanja poreza na tako ostvareni prihod. Tereti ga se da, iako svjestan da mu je s računa pravne osobe na osobne račune otvorene u bankama izvan Republike Hrvatske, s naslova plaće uplaćivan mjesečni osobni dohodak, nije podnio prijavu poreza na dohodak čime je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za ukupni novčani iznos veći od 400.000 kuna.
