Ova superizborna godina obuhvaća i Hrvatsku narodnu banku jer guverneru Borisu Vujčiću u srpnju istječe drugi šestogodišnji mandat na čelu HNB-a, a mandat (prvi) istječe i njegovoj zamjenici Sandri Švaljek te dvojici viceguvernera, Slavku Tešiji i Romanu Šubiću. Dakle, polovica rukovodstva HNB-a pri kraju je svojih mandata i u poziciji su da čekaju što će biti s njima, odnosno hoće li dobiti nove mandate, ako ih žele, ili će ih Sabor smijeniti, odnosno imenovati nekog drugog.

No, Sabor se uskoro raspušta zbog skorih parlamentarnih izbora pa će o daljnjoj sudbini guvernera i njegovih suradnika očito odlučivati neki novi saziv. Kao i u većini drugih državnih tijela i poduzeća, i ovdje naravno sve ovisi o izborima, tko će i kako sastavljati Vladu, vladajuću većinu, a ovisno o tom procesu, s obzirom da je riječ o dva do tri mjeseca razmaka, moguće je postaviti i pitanje hoće li se uopće stići do rasprave o rukovodstvu HNB-a prije no što im isteknu tekući mandati.

Fokus na posao

Vujčić je na neki način već dao do znanja da želi i treći mandat te je na novinarska pitanja na tu temu u pravilu odgovarao da samo radi svoj posao, a o tome kako ga radi odlučivat će drugi. Rekao je jednom prilikom i da ne osjeća zamor na poslu guvernera, već mu je, posebno po ulasku u eurozonu, izazovan, zanimljiv i uživa radeći ga. Na upit koji smo uputili HNB-u, dobili smo i zajednički odgovor guvernera, zamjenice guvernera i viceguvernera Hrvatske narodne banke.

– Koncentrirani smo na obavljanje našeg posla na najbolji mogući način, svatko u svojem resoru. Na drugima je da ocijene kvalitetu i rezultate našeg rada, kažu oni u zajedničkoj izjavi. Kada bi konkretno Vujčića parlament još jednom imenovao na čelo HNB-a, bio bi to njegov treći mandat te bi postao najdugovječniji guverner u povijesti HNB-a jer je na toj funkciji još od 2012. Tada je bio favorit tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Imao je reizbor 2018., a iako je usko surađivao s premijerom Plenkovićem, do samog kraja nije bilo posve izvjesno hoće li mu mandat biti obnovljen, odnosno već mu je bio i istekao kada je ponovo imenovan.

Prije 2012. bio je pak u dva mandata zamjenik bivšeg guvernera Željka Rohatinskog. Vujčić je dakle osoba s dugim stažom u HNB-u i jedan iz »stare garde« koji se jako dobro prilagodio novim vremenima. To nije ni čudo s obzirom da ima iskustvo, znanje, ali i politički nerv, reklo bi se, u širem smislu. Uza sve, ima i akademsku karijeru, profesor je na Ekonomskom fakultetu.

Kao što je i sam rekao, on samo radi svoj posao, a najveći dio tog posla odnosio se u proteklom razdoblju na suradnju s državnim institucijama oko projekta uvođenja eura koji je uspješno okončan. Hrvatska je lani postala 20. članica eurozone, a naš guverner sjeo za stol Upravnog vijeća Europske središnje banke, koja izdaje euro, svjetsku valutu. To da je proces uvođenja eura odrađen besprijekorno, u sadržajnom, ali najvećim dijelom ipak tehničkom smislu, plus je za Vujčića i ostale članove Savjeta i argument da ih se zadrži. No, sve ovisi kako se gleda. Jer to da je Hrvatska uvela euro, znači da je izgubila monetarnu suverenost i mogućnost tiskanja domaće valute kune.

Visoka primanja

Provođenje suverene monetarne politike je naravno ionako bilo ograničeno tečajnim rizikom koji je sada nestao, ali je činjenica da je o tako važnoj temi zamrla svaka iole suvislija rasprava, a euro uveden na valu rasta kamata i cijena. Sve zaista bitne odluke sada se umjesto na Trgu hrvatskih velikana i formalno donose u Frankfurtu. Neki će stoga ironično reći da zapravo i nema panike ako slučajno HNB ostane neko vrijeme obezglavljen.

S druge strane, iako je zapravo izgubila ključne funkcije, u središnjoj banci tvrde da ulaskom u eurozonu imaju još više posla pa se naveliko zapošljava već ionako prenapučen sektor. Plaće rukovodstva, kao što je poznato, također su izdašne. Da izbor guvernera slučajno kasni, to bi naravno ipak blokiralo operativno funkcioniranje središnje banke te reputacijski bilo nezgodno prije svega za vlast, koja god bila.

Stoga će se vjerojatno na vrijeme popuniti ta mjesta za koje pretendenata vjerojatno neće nedostajati. Treba reći da su, uz četvero spomenutih članova Savjeta HNB-a kojima dakle ove godine istječu mandati, tu još i viceguverneri Bojan Fras i Michael Faulend, kojima drugi mandat istječe iduće godine, te Tomislav Ćorić koji je imenovan 2022. i Ivana Jakir Bajo, imenovana 2020.

Osobni ugled, stručnost i iskustvo

Što se procedure imenovanja tiče, opisana je i na webu HNB-a.

– Savjet HNB-a sastoji se od osam članova. Čine ga guverner, zamjenik guvernera i šest viceguvernera. Guvernera, zamjenika i viceguvernere HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Članovi Savjeta HNB-a imenuju se na šest godina, moraju biti državljani Republike Hrvatske s priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području, navodi se na web stranici središnje banke.