Foto Marko Gracin
. Hrvatska se mora pripremiti da će u idućoj generaciji i ekonomski i sociološki izgledati bitno drugačije od one kakve je se sjećamo, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić
povezane vijesti
Smanjenje inflacije
Jurčić: Nema proizvodnje
– Još je Adam Smith 1776. rekao da je izvor bogatstva u proizvodnji, a mi još nismo došli do tuda: još uvijek mislimo da bogatstvo dolazi iz novca i trgovine. No, da bismo stigli Europu, trebali bismo imati dva do tri puta veću stopu rasta. Hrvatska je od 2005. do 2022. imala najmanju stopu rasta u odnosu na npr. Poljsku, Bugarsku, Slovačku i druge, ali, istina, u zadnje dvije godine ta je stopa najveća. Nema premijera ovdje, a sve sam pripremio da mu kažem i tu rečenicu, jer ne tiče se to jedne vlade, ogradio se Jurčić, pa nastavio.
– Da bismo, dakle, stigli prosjek Europe, u sljedećih deset godina morali bismo rasti po stopi od 7 posto, a daleko smo od toga. Pravo je pitanje u kojim sektorima bismo uopće ostvarili taj rast. I tu dolazimo do linije na koju Hrvatska nema odgovora, a odgovor je uvijek: industrijska politika, opisao je Jurčić. Sada smo, kaže, ispod nekih tranzicijskih zemalja ispred kojih smo nekad bili “dva koplja”. K tome, na samo smo 70 posto pariteta kupovne moći EU-a. Iseljavanje je veliko, Hrvati gube najviše stanovnika od svih u Europi, u proteklom desetljeću bili smo na 13. od 110 zemalja po iseljavanju, a pomičemo se na osmo mjesto po iseljavanju i gubljenju stanovnika. Rezultat je to strukture ekonomije. Inflacija i iseljavanje su samo indikatori bolesti. Hrvatska je među zemljama s najnižom cijenom rada, te produktivnosti, s najvećim smanjenjem broja stanovnika. Novci sada dolaze po prirodnoj pojavi pa se Vlada uspava što se tiče ekonomske politike. Tu su turizam i položajna renta, te EU fondovi iz kojih novac pristiže. U redu je da se Vlada time hvali, koliko smo novca dobili iz Europe, i ja bih, ali pitanje je proizvodnje, zaposlenosti, a ovo drugo, ako dođe – dobro dođe, a ne da uspava politiku, pa misle da nam i ne treba ekonomska politika. Uz to, uveli smo euro po nominalnim kriterijima, tek tako da ne smetamo eurozoni, ali ne i po realnim, onima koji su u interesu nama. Struktura investicija nije dobra, samo ceste se grade. Ja ih volim i puno se vozim, ali nema proizvodnje… Porezna rasterećenja isto nisu razvojna ekonomija. Ako rasteretiš poreza, tek spasiš one koje možda ne bi na tržištu ni preživjeli. Financirali smo otpošljavanje, a ne razvojnu politiku i zapošljavanje. Nije problem što stare tvornice propadaju nego što nemamo novih, rekao je Jurčić.