SAVJETOVANJE EKONOMISTA

Vujčićevo upozorenje iz Opatije: ‘Ostat ćemo bez 400.000 radno aktivnih ljudi, toliko radnika ćemo uvoziti’

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

. Hrvatska se mora pripremiti da će u idućoj generaciji i ekonomski i sociološki izgledati bitno drugačije od one kakve je se sjećamo, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić

OPATIJA Radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj će se kroz nekih 20-ak godina smanjiti za 400 tisuća ljudi. Toliko će dakle nedostajati radnika da bi se održao BDP i produktivnost, i to je veliki izazov. Morat ćemo i dalje radnike uvoziti, a to moramo činiti na smišljen način. Bit će još više stranaca. Hrvatska se uistinu mora pripremiti na to da će u idućoj generaciji i ekonomski i sociološki izgledati bitno drugačije od onoga kako je se sjećamo mi ili naši roditelji, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na tradicionalnom Savjetovanju ekonomista koje je počelo u Opatiji. Vujčić se bavio inflacijom koja se, kaže, sada smanjuje, i do 2025. bit će na ciljanih 2 posto.

Smanjenje inflacije


– Sad imamo smanjenje stope inflacije, ona pada i u Hrvatskoj i nastavit će padati kroz 2024. i 2025. prema ciljanoj razini od 2 posto. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe i vozarine su se počele smanjivati, što prati i pad cijena sirovina na svjetskim tržištima, hrane, energetike… Cijene nafte su se zaustavile na razinama višim od prije par godina, no ipak dolazi do usporavanja i sada se to reflektira u stopama inflacije u Europi, Americi, svuda. Najteži dio smanjivanja inflacije bit će zadnji kilometri, kada se budemo spuštali sa 3 na 2 posto, što će biti teško zbog strukturnih faktora, od kojih je jedan tržište rada. U Europi gospodarstvo stagnira, imamo stopu rasta, ali nisku, ali tržište rada ostaje vrlo jako.
Svi su očekivali da će i stopa nezaposlenosti rasti, ali ovaj puta ne, što znači da je tržište rada strukturno drukčije, te će i dalje vršiti strukturni pritisak na stopu inflacije. Treba se pitati što moramo žrtvovati na tržištu rada da bi održali stopu inflacije na ciljanim razinama. Ove godine plaće će rasti, imamo najave porasta plaća u javnom sektoru koji opet postaje lider u povećanju plaća, a privatni ga prati. U prvom je kvartalu privatni sektor bio lider u plaćama, sada opet javni. Što se trendova tiče, u fazi smo deglobalizacije i fragmentacije, a ako se gospodarstva zatvaraju, pritisak na rast cijena radne snage jača i moć sindikata raste. Sve to nastavlja vršiti pritisak na cijenu rada, kaže Vujčić.

Jurčić: Nema proizvodnje


Profesor i ekonomist Ljubo Jurčić također je kazao da inflacija ide svom kraju: uvijek je, uostalom, kroz povijest nastajala i nestajala. Procjena MMF-a je da će sada ići prema onih dva posto što je, veli Jurčić, zapisano valjda u svim središnjim bankama svijeta. No, Jurčić se nije toliko bavio razinom cijena – ona je tek indikator bolesti – nego činjenicom da Hrvatska nema proizvodnje i da ljudi iseljavaju.


– Još je Adam Smith 1776. rekao da je izvor bogatstva u proizvodnji, a mi još nismo došli do tuda: još uvijek mislimo da bogatstvo dolazi iz novca i trgovine. No, da bismo stigli Europu, trebali bismo imati dva do tri puta veću stopu rasta. Hrvatska je od 2005. do 2022. imala najmanju stopu rasta u odnosu na npr. Poljsku, Bugarsku, Slovačku i druge, ali, istina, u zadnje dvije godine ta je stopa najveća. Nema premijera ovdje, a sve sam pripremio da mu kažem i tu rečenicu, jer ne tiče se to jedne vlade, ogradio se Jurčić, pa nastavio.



– Da bismo, dakle, stigli prosjek Europe, u sljedećih deset godina morali bismo rasti po stopi od 7 posto, a daleko smo od toga. Pravo je pitanje u kojim sektorima bismo uopće ostvarili taj rast. I tu dolazimo do linije na koju Hrvatska nema odgovora, a odgovor je uvijek: industrijska politika, opisao je Jurčić. Sada smo, kaže, ispod nekih tranzicijskih zemalja ispred kojih smo nekad bili “dva koplja”. K tome, na samo smo 70 posto pariteta kupovne moći EU-a. Iseljavanje je veliko, Hrvati gube najviše stanovnika od svih u Europi, u proteklom desetljeću bili smo na 13. od 110 zemalja po iseljavanju, a pomičemo se na osmo mjesto po iseljavanju i gubljenju stanovnika. Rezultat je to strukture ekonomije. Inflacija i iseljavanje su samo indikatori bolesti. Hrvatska je među zemljama s najnižom cijenom rada, te produktivnosti, s najvećim smanjenjem broja stanovnika. Novci sada dolaze po prirodnoj pojavi pa se Vlada uspava što se tiče ekonomske politike. Tu su turizam i položajna renta, te EU fondovi iz kojih novac pristiže. U redu je da se Vlada time hvali, koliko smo novca dobili iz Europe, i ja bih, ali pitanje je proizvodnje, zaposlenosti, a ovo drugo, ako dođe – dobro dođe, a ne da uspava politiku, pa misle da nam i ne treba ekonomska politika. Uz to, uveli smo euro po nominalnim kriterijima, tek tako da ne smetamo eurozoni, ali ne i po realnim, onima koji su u interesu nama. Struktura investicija nije dobra, samo ceste se grade. Ja ih volim i puno se vozim, ali nema proizvodnje… Porezna rasterećenja isto nisu razvojna ekonomija. Ako rasteretiš poreza, tek spasiš one koje možda ne bi na tržištu ni preživjeli. Financirali smo otpošljavanje, a ne razvojnu politiku i zapošljavanje. Nije problem što stare tvornice propadaju nego što nemamo novih, rekao je Jurčić.