Rast BDP-a u ovoj će godini iznositi gotovo 11 posto – najnovija je to i do sada najoptimističnija prognoza Hrvatske narodne banke, koju je na brifingu s novinarima iznio guverner HNB-a Boris Vujčić.

– Smatrali su neki da smo preoptimistični, ali evo, ispalo je da smo bili još i premalo optimistični. Sada dajemo novu prognozu koja je opet revidirana na više. Očekujemo, dakle, da će u 2021. rast biti 10,8 posto, a u 2022. 4,1 posto, rekao je Vujčić.

Doprinos rastu daje inozemna potražnja, izvoz usluga, ali i roba, te domaća osobna potrošnja. Također, očekuje se i doprinos temeljem investicija od priljeva EU-sredstava, ali i zbog promjene strukture plasmana banaka koji se očekuje u 2022., a koji bi trebao ići prema tome da počnu usporavati plasmani građanima, a ubrzavati poduzećima.

Ipak, projekcija BDP-a u 2022. izložena je brojnim rizicima pri čemu pretežu negativni, vezani uz epidemiju i porast neizvjesnosti.

– Turizam je u 2021. ispao i bolji nego smo očekivali, razlika u našu korist u odnosu na naše konkurente i dodatno se povećava u posezoni. S normalizacijom situacije, očekujemo da će u 2022. i kompeticija na tom tržištu biti veća, no bez obzira na to, očekujemo još bolja ostvarenja u turizmu u 2022., poručio je guverner.

Kaže da će značajni priljevi sredstava koji se očekuju temeljem novca iz EU-a vršiti pritisak na tečaj kune, i to u pravcu njegovog jačanja, a HNB će, kao i do sada, brinuti o stabilnosti tečaja, tim više što smo sada u ERM2 mehanizmu, gdje on i ne smije previše oscilirati, te na pragu uvođenja eura, za kojeg se, kaže guverner, nadamo da ga uvodimo 1. siječnja 2023.

HNB će vršiti otkup pristiglih deviza, pri čemu će država biti najveći ponuditelj. To je također vid ekspanzivne monetarne politike – samo ne preko otkupa obveznica, nego deviza, “ubacio” je Vujčić malo monetarne teorije.

Pomična meta

Što se ispunjavanja kriterija za uvođenja eura tiče, pod povećalom je inflacija, koja je svugdje u porastu, a k tome je, kako se Vujčić izrazio, i “pomična meta”, jer se prati izvedba tri zemlje s najnižom inflacijom.

– S obzirom da ne očekujemo da ćemo imati inflaciju veću od prosjeka eurozone, to bi značilo da ćemo i taj kriterij ispuniti i uvesti euro u planiranom roku, ustvrdio je Vujčić.

O tome, uvodi li Hrvatska uistinu euro već početkom 2023., odlučivat će se krajem lipnja, odnosno početkom srpnja iduće godine, a bude li odgovor iz eurozone pozitivan, već krajem srpnja, odnosno u kolovozu, imat ćemo iskazane dvojne cijene i plaće – u kunama i eurima, opisao je.

Glede inflacije, u HNB-u očekuju stopu inflacije od 2,4 posto, i u ovoj, i u idućoj godini, no neizvjesnosti su tu velike, ogradio se Vujčić.

Inflacija naime najviše ovisi o cijeni energenata koja je kod nas ponovno “na resetu” početkom travnja, i ovisi što će tad biti: ako poskupe energenti, struja i plin, za 10-ak posto, onda projekcija inflacije u 2022., odmah raste s ovih 2,4 na 3 posto, opisao je guverner.

S obzirom da rastu cijene dobara, poput benzina, te hrane, mlijeka, ulja…, veliki je raskorak između stvarne inflacije koju mjeri DZS (u listopadu 3,9 posto, op.a.) i stope inflacije percipirane od strane potrošača, koja se u prosjeku penje čak na 24 posto.

Ograničiti naknade

– Oporavak gospodarstva očito ide po V-krivulji, dakle, vrlo je brz. Već ove godine smo iznad prijekrizne razine, a brzo se oporavilo i tržište rada.

Već sada je zaposlenost viša nego 2019., te ćemo vrlo brzo opet biti u situaciji da tržište rasta postane ograničavajući faktor za rast.

Nedostatak kvalificirane radne snage doprinijet će njenom daljnjem uvozu, odnosno porastu broja radnih dozvola, a to sve skupa vršit će dodatni pritisak na rast plaća, kaže guverner.

Na pitanje o rastu bankarskih naknada i što će HNB učiniti da tu zaštiti potrošače, Vujčić je odgovorio da je HNB te naknade učinio transparentnijim, no na potrošačima je da biraju.

Kaže da je puno tih naknada, njihova je visina po bankama različita, npr. negdje je naknada za vođenje računa 10 kuna, a negdje 12 kuna, što je 20-ak posto razlike, no ona nije tolika da bi klijenta potakla na promjenu banke.

– Ako budemo donosili neke mjere kojima bi se utjecalo na ograničavanje rasta bankarskih naknada, o tome ćemo javnost pravovremeno obavijestiti, zaključio je Vujčić.

Strani vlasnici povući će velike iznose dividendi

Dvije godine bila je zabranjena isplata dividendi vlasnicima banaka u Hrvatskoj (od 2019. naovamo), a sada im je to opet dopušteno, s tim da se dobit kroz svo to vrijeme akumulirala. U svjetlu te činjenice, a potaknuti najavama iz nekih bankarskih grupacija, banaka-majki ovdašnjih banaka, o tome da u 2022. planiraju značajnije povući dividendu, guvernera smo pitali, očekuje li da će upravo 2022. biti godina velikog odljeva kapitala iz bankarskog sustava u inozemstvo, preko ovih vlasničkih kanala, u vidu dividendi.

Vujčić je potvrdio da se u 2022. uistinu očekuje značajan odljev kapitala iz domaćih banaka u vidu dividendi, što će, dodao je, zapravo vršiti suprotan pritisak na tečaj, odnosno ublažiti aprecijacijske pritiske po osnovi priljeva EU-sredstava.

No, guverner nije želio spekulirati s brojkama, odnosno s iznosom milijuna ili milijardi o kojima bi se moglo raditi, a koje će po toj osnovi otići izvan Hrvatske. Isto je (da se očekuje značajan odljev) potvrdila i Renata Samodol, izvršna direktorica Sektora bonitetne supervizije, koja je dodala i da banke trenutno budžetiraju dobit, o čemu će HNB početkom godine dobiti detaljne informacije.