U najnovijoj prosinačkoj projekciji Hrvatska narodna banka očekuje još više stope rasta BDP-a u Hrvatskoj, u ovoj, te u iduće dvije godine. Na više smo revidirali stopu rasta za 2024. na 3,7 posto, dok u 2025. očekujemo rast od 3,3 posto, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na božićnom brifingu u HNB-u. Što se tiče eurozone, stopa rasta blago je pak revidirana naniže. Razlike u stopama rasta u eurozoni i Hrvatskoj se tako još više povećavaju, odnosno hrvatsko gospodarstvo raste brže, što će dovesti i do brže realne konvergencije, odnosno približavanja našeg gospodarstva europskom u idućih nekoliko godina, objasnio je guverner.

Hrvatsko gospodarstvo raste zbog snažnog rasta potrošnje uslijed rasta plaća i zaposlenosti, te investicija povezanih s priljevom sredstava iz EU fondova. Iste komponente pogurat će, kaže, rast i u idućim godinama. Za prosječnu inflaciju guverner očekuje da će se nastaviti smanjivati, no što se tiče usporedbe s eurozonom, situacija je tu obrnuta nego kod BDP-a: projekcija inflacije u Hrvatskoj je revidirana blago naviše, a u eurozoni blago naniže.

Umirovljenici rade

– Prosječna inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za 2024. očekujemo da će biti 4 posto, a za iduću godinu 3,5 posto, s time da ako pogledamo domaću inflaciju, tzv. indeks potrošačkih cijena, on je niži, odnosno iznosi 2,8 posto, kaže guverner. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja inflacije je povećana, a guverner kaže da taj diferencijal prije svega proizlazi iz cijena usluga povezanih s turizmom, smještaja, restorana. No, inflacija je ubrzala u posljednja tri mjeseca zbog poskupljenja struje, plina i toplinske energije, kao i jačanja inflatornih pritisaka kod cijena hrane. Stoga se i u segmentu hrane vidi »razdvajanje« u odnosu na eurozonu. Rasle su cijene povrća, voća i drugih prehrambenih artikala, što se dovodi u vezu i s klimatskim promjenama, a Vujčić je kao jedan od najvećih rizika za rast inflacije veći od očekivanog u 2025. naveo mogući trgovinski rat, odnosno najave uvođenja carina, što naravno može izazvati rast cijena. Uz to, kako ključne stope u eurozoni brže padaju nego u SAD-u, dolar jača u odnosu na euro, o čemu se i prije govorilo kao o mogućem dodatnom izvoru pritiska na rast cijena u Europi. Veliki pak rast cijena u hrvatskom turizmu više nije bezazlen.

– Prihodi u turizmu su padali iz godine u godinu kako su rasle cijene, a cijene u hrvatskom turizmu su rasle znatno brže nego u konkurentnim zemljama. Isto tako vidimo da gubimo udio na tržištu jer se broj noćenja u konkurentskim zemljama povećavao brže nego u Hrvatskoj, što znači da treba dobro razmisliti o cjenovnoj konkurentnosti i odnosu cijena i usluga kako bi se nastavio trend povećanja prihoda od turizma, kaže Vujčić. Očekuje i da će se nastaviti snažan rast zaposlenosti. Ove godine je kreirano preko 50 tisuća novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti pala je ispod 5 posto i nastavit će se smanjivati. Potrebe za novim radnicima će se popunjavati dodatnom imigracijom stranih radnika, rekao je guverner. Sada je u Hrvatskoj oko 130 tisuća stranih radnika, od čega ih je 120 tisuća iz zemalja izvan EU-a. Raste, međutim, i broj umirovljenika koji rade, trenutno ih je 33 tisuće, a njihov će se angažman u godinama koje dolaze također povećavati. Ipak, uvoz stranih radnika i dalje će biti još intenzivniji, opisao je Vujčić. Što se tiče kamatnih stopa, kaže da tržišta očekuju da će terminalna kamatna stopa ECB-a (razina do koje će je ECB snižavati) biti 1,75 posto, što znači da se očekuje još pet rezova po 0,25 postotnih bodova.

Kamate će padati

– Što se tiče prelijevanja tog smanjivanja u Hrvatskoj, već vidimo da su kamate na novoodobrene kredite poduzećima počele padati, blago taj trend vidimo i kod stambenih kredita, dok su gotovinski i dalje na prosjeku kamata od oko 6 posto. Kako će kamate u eurozoni padati, naravno da će se i kod nas sukladno tome spuštati, kaže Vujčić.

– Prema našim projekcijama, građani bi u 2025. trebali živjeti bolje jer očekujemo daljnji rast realnih plaća, iako nešto niži no dosad. Očekujemo dakle bolji standard, ocijenio je Vujčić. Rekao je da se nejednakost nešto i smanjila jer su znatno rasle minimalne plaće, a ako je suditi i po distribuciji depozita, oni upućuju na isto. Što se tiče eventualnog trgovinskog rata nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u, guverner je rekao da je tu »teško išta predviđati, jer nitko u ovom trenutku ne zna što će nova američka administracija učiniti, ali nikako ne bi bilo dobro da do trgovinskog rata dođe jer to nepovoljno utječe na rast BDP-a, a može biti i inflatorno«.

Cijene od 2021. godine porasle za čak 35 posto

Na pitanje o izjavi ministra gospodarstva koji je građanima poručio neka peku kruh i tako doskoče inflaciji, te ima li on neki bolji savjet, Vujčić je odgovorio da je »inflacija s nama od polovice 2021. i otad je kumulativna stopa inflacije, odnosno kumulativni porast cijena hrane, bio 35 posto što je značajno, te je sasvim sigurno utjecalo na standard stanovništva«.

– Međutim, isto tako vidjeli smo da su i plaće rasle u istom tom radzdoblju, od 2019. je prosječni porast realnih plaća 18 posto, a najviši je za najniže, zbog povećanja minimalnih, kaže Vujčić.