Vrhovni sud djelomično je preinačio, a djelomično potvrdio oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu za slučaj koji je teretio bivšeg šefa HDZ-a Ivu Sanadera u slučaju HEP – Dioki zajedno s Ivanom Mravkom i Robertom Ježićem. Dio je otišao u zastaru, a za drugi dio optužnice potvrđena je oslobađajuća presuda za Sanadera, javlja Televizija N1.

“Vrhovni sud Republike Hrvatske je u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, preinačio oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu i odbio optužbu za jedno kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti protiv dvojice optuženika, a potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću odluku za drugo kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti protiv iste dvojice optuženika. Prvostupanjskom presudom su dvojica optuženika oslobođeni optužbe da bi počinili svaki dva kaznena djela poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti”, stoji u današnjem priopćenju Vrhovnog suda.

Podsjetimo, Tužiteljstvo je od 2012. godine teretilo Sanadera da je kao premijer nekadašnjeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka poticao da tvrtki Dioki Roberta Ježića isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene, čime je državni proračun oštećen za 19 milijuna kuna.

Dio otišao u zastaru

Riječ je o jedinom postupku u kojem je bivši premijer nepravomoćno oslobođen optužbi. Vrhovni sud donio je presudu po žalbi tužitelja, dio je otišao u zastaru, a za drugi dio Sanader, Mravak i Ježić oslobođeni su optužbe.

“Vrhovni je sud utvrdio da je za ovo kazneno djelo za koje su optuženici oslobođeni optužbe nastupila zastara kaznenog progona. U optužnici je kao vrijeme počinjenja djela naveden 20. ožujka 200. Prema Kaznenom zakonu za kazneno djelo koje je bilo predmet postupka zastara kaznenog progona nastupa deset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. S obzirom na to da je od počinjenja djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno je da je nastupila zastara kaznenog progona. Kada nastupi zastara kaznenog progona, tada se prema zakonu i po službenoj dužnosti optužba mora odbiti pa je takvu odluku Vrhovni sud i donio u odnosu na ovaj dio optužbe”, stoji u presudi Vrhovnog suda.

Svjedok je umro

Vrhovni sud potvrdio je i prvostupanjsku oslobađajuću odluku. Odluka se odnosi na optužbu protiv obojice optuženika za kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

“Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da bi obojica optuženika potakla predsjednika uprave na zlouporabu položaja i ovlasti. Raniji suokrivljenik, predsjednik uprave, u postupku je postao svjedok optužbe. Svojim je iskazom teretio obojicu optuženika. Međutim, drugi ispitani svjedoci, a niti dokumentacija u spisu ne potvrđuju iskaz predsjednika uprave. Obrana nije mogla ostvariti svoje pravo ispitati predsjednika uprave tijekom postupka kao svjedoka jer je umro”, stoji u dijelu obrazloženja presude Vrhovnog suda.

“Hendikepirani dokaz”

Vrhovni sud ustvrdio je da u postupku nema jasnih i nedvojbenih dokaza da bi optuženici poticali predsjednika uprave na način kako se terete optužnicom.

“Nema činitelja protuteže koji bi potvrdili iskaz predsjednika uprave pa tako niti da je postupanje predsjednika uprave u vezi donošenja odluke o umanjenju cijene bila izravna posljedica čina poticatelja. Donošenje osuđujuće presude, koja bi se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljila na takvom ‘hendikepiranom dokazu’, predstavljalo bi očitu povredu prava na pravičan postupak. Pravilno su stoga optuženici oslobođeni optužbe”, zaključuje se u presudi Vrhovnog suda.