Foto Ana Križanec, Davor Kovačević
povezane vijesti
- Sabor danas mijenja Zakon o minimalnoj plaći. Mora biti najmanje 50 posto od iznosa bruto prosječne
- Hrvatska je rekorder po rastu minimalne plaće, ali su i dalje niže nego u Sloveniji, o Njemačkoj da se ne govori
- Šefica udruge poslodavaca upozorava: “Nema industrije koja može izdržati ovakav rast plaća”
ZAGREB – Vladin paket poreznih izmjena, koji je u drugom čitanju usvojen u Saboru 28. rujna, u dijelu koji se tiče doprinosa, zbog povećanja minimalne plaće od 1. siječnja iduće godine, ipak neće biti u toj mjeri izdašan kao što se najavljivalo, piše u četvrtak Jutarnji list.
Naime, izmjenama Zakona o doprinosima, koje obuhvaćaju umanjenje osnovice za obračun doprinosa, čime se onima s najnižim primanjima povećava plaća, predviđena je donja granica za ovu povlasticu od 700 eura bruto, a gornja od 1300 eura.
Maksimalnu olakšicu, odnosno umanjenje od 300 eura trebali su dobiti svi oni koji imaju plaću do 700 eura. To je iznos minimalca u Hrvatskoj koji vrijedi u ovoj godini i trenutno ga prima 21.000 radnika.
No, kako je najavljeno, od iduće godine minimalac raste na 800 eura bruto, što znači da tu maksimalnu olakšicu od 300 eura neće dobiti gotovo nitko ili, bolje reći, rijetki oni koji rade na pola radnog vremena i primaju plaću manju od minimalca.
A plaću do 800 eura bruto u ovom trenutku u Hrvatskoj prima 96.650 zaposlenika, no nitko od njih neće dobiti maksimalnu olakšicu, nego 50 eura manje.
Ministarstvo financija odredilo je da je iznos umanjenja od 300 eura fiksni, i to samo za te plaće do 700 eura bruto, a za one od 700,1 euro do 1300 eura umanjenje se računa tako da se koeficijent od 0,5 pomnoži s razlikom najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na koji se primjenjuje umanjenje i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.
