Čak 89 posto čelnika javne vlasti, a riječ je o središnjim državnim uredima, ministarstvima, županijama, gradovima i općinama, priznalo je nepravilnosti i slabosti u korištenju proračunskog novca i imovine, odnosno onoga što su im na upravljanje povjerili hrvatski građani.

Tu poražavajuću činjenicu otkriva Vladino objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, gdje su čelnici na nacionalnoj ili lokalnoj razini kroz postupke samoprocjene i unutarnje kontrole odlučivali hoće li u izjavi o fiskalnoj odgovornosti priznati da novcem i imovinom poreznih obveznika ne upravljaju u potpunosti u skladu sa zakonom.

Vladino izvješće pokazuje da je od 608 izjava što su ih predali čelnici na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, samo njih 67, odnosno 11 posto, izabralo predati izjavu u kojoj tvrde da kroz postupak samoprocjene i procjene sustava unutarnjih kontrola nisu uočili slabosti i nepravilnosti, dok ih je 541 izabrao prijaviti slabosti i nepravilnosti.

Iako je tolika samokritičnost možda za pohvalu, zabrinjavajuće je da nepravilnosti i slabosti priznaju svi čelnici državnih ureda, čak 94 posto ministarstava, odnosno njih 15 od ukupno 16, 92 posto gradova, 90 posto općina i 80 posto županija.

Jedino ministarstvo koje tvrdi da nema nikakvih slabosti u upravljanju novcem i imovinom koja mu je povjerena je Ministarstvo vanjskih poslova.

Lokalne vlasti

Brojke sugeriraju da se novcem i imovinom najbolje upravlja na županijskoj razini, iako ni slika po kojoj tek petina županija nema nikakvih nepravilnosti ne bi trebala biti olakšanje za građane koji javnom sektoru povjeravaju svoj novac.

Među četiri županije koje tvrde da nemaju nepravilnosti i slabosti je i Primorsko-goranska županija, a takvu su izjavu još predale Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županija.

Lokalne vlasti u PGŽ-u bile su pak prilično samokritične, pa su samo čelnici gradova Bakar i Vrbovsko te Općine Omišalj izjavili da nisu uočili nikakve nepravilnosti ili slabosti. Uz to, Vlada u svom pregledu na navodi kako se izjasnila općina Skrad, zato što im je promaknulo uvrstiti tu općinu u tablice ili zato što iz te općine nisu predali izjavu.

Ostale jedinice iz PGŽ-a uglavnom su označavale kao problematična područja koja su navodili i svi ostali čelnici u javnom sektoru u ostatku Hrvatske. Tako se najviše proračunskih korisnika muči s upravljanjem imovinom i to je kao svoju slabost označilo čak 81 posto njih.

Tek malo manje, odnosno 80 posto čelnika, priznaje da ima problema u području izvršavanja proračuna, 60 posto u području računovodstva, a čini se da načelnici, gradonačelnici, župani i ministri misle da su najbolji u provođenju javne nabave. Određene slabosti i problem u javnim nabavama priznalo je tek 17 posto čelnika.

Naplata potraživanja

Kad je u pitanju upravljanje državnom imovinom, čelnici su kroz proces samoprocjene u velikom broju zaključili da za početak nemaju strategiju upravljanja tom imovinom, priznaju i da se nisu upisali u zemljišne knjige kad su u pitanju nekretnine koje imaju u svom vlasništvu, ali i to da ne poduzimaju ništa da aktiviraju nekretnine koje nisu u funkciji, te i da prije stjecanja neke nekretnine ne naprave analizu koja bi pokazala da je to stjecanje nekretnine opravdano.

Priznaju proračunski korisnici i to da ne nastoje pravodobno i u potpunosti naplatiti potraživanja, da preuzimaju obveze po investicijskim projektima i bez stručnog vrednovanja i ocjene opravdanosti, što je primjerice priznalo više od 50 posto gradova i 41 općina.

Uz to, ne provjerava se kako novac troše korisnici kojima je isplaćeno godišnje više od 200 tisuća kuna, kao ni oni kojima su dane namjenske donacije.

Kad je u pitanju državna razina, posebno se naglašava činjenica da su nerealno planirani rashodi i izdaci koji se financiraju iz EU sredstava, pa je i devet ministarstva priznalo da nije realno planiralo te izdatke i da je imalo odstupanja veća od pet posto.

Iako samokritičnost veseli, u situaciji kad država na raspolaganju ima milijarde kuna iz europskih fondova nije obećavajuće da ministarstva imaju problema s planiranjem potrošnje tog novca.

Ovršeno devet ministarstava

Manje se trošilo, tvrde oni koji su podbacili, zbog izvanrednih okolnosti i epidemioloških mjera u suzbijanju pandemije COVID-19, što je uzrokovalo usporavanje provedbe projekata te dugotrajne postupke javnih nabava koji su preduvjet za početak financijske realizacije po ugovorima.

I na razini države postoje problemi s upisom imovine u zemljišne knjige, a kao i lokalna vlast, žale se da imaju prekratak rok za plaćanje pravomoćnih sudskih presuda, pa je lani devet ministarstava dijelilo sudbinu stotina tisuća građana jer je bilo ovršeno kako bi se prisilno naplatile te pravomoćne presude.