ZAGREB – Vlada će na jednoj od sljedeće dvije sjednice konačno donijeti odluku koja će definirati kriterije za spajanje općina, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Prema neslužbenim informacijama, navodi dnevnik, uz različite financijske potpore koje će dobivati za stvarno spajanje, država će na sebe preuzeti i dugove lokalnih jedinica.

Spajanje će izgledati tako da će veća općina praktički preuzimati manju, a kao poticaj država će preuzeti njihove dugove, ali dobivat će i značajnu novčanu potporu.

Tako će spojena, nova općina dobiti dvostruki iznos onoga koji je manja općina dosad dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina koje će lokalne jedinice koristiti namjenski za infrastrukturne projekte.

Općine koje se odluče samo funkcionalno spajati, odnosno one koje se odluče za obavljanje pojedinih zajedničkih poslova, također će dobiti poticaje, od kojih je najvažniji taj da će imati potporu za troškove tekućeg poslovanja, odnosno uglavnom za trošak zaposlenih. Poticaji za funkcionalna spajanja ovisit će o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje.

Funkcionalno spojene općine zadržat će ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom najmanje dvogodišnjeg razdoblja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina. Početni parametri za razradu modela bit će potrebe općina, proračunski kapaciteti, broj stanovnika ili broj potencijalnih korisnika usluga.

Pojedina općina, kako je to predviđeno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, imat će pravo na sufinanciranje ako je uključena u zajedničko obavljanje određenih poslova, za koje barem jedan obavlja zajednički s drugom jedinicom. U tom bi slučaju imala pravo na određeni postotak sufinanciranja izdataka svog proračuna ostvarenih u tu svrhu u prethodnoj godini.

Za svaki dodatni posao iznos sufinanciranja povećavao bi se za određeni postotak do određenog ukupnog iznosa sufinanciranja. Ovo je jedna od najvažnijih reformi lokalne samouprave koja se pokušava provesti više od desetljeća, ali nijedna Vlada dosad ju nije niti počela, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.