ZAGREB – U rebalansu ovogodišnjeg proračuna Vlada je za dva posto povećala prihode, najviše dodatnog novca u državnu blagajnu donio je PDV od kojeg bi se do kraja godine trebalo prikupiti čak 4,8 posto više novca nego što je država planirala u lipnju kad je prvi put išla u izmjene ovogodišnjeg proračuna. Tada su se izmjene uglavnom događale na strani troškova, dok je Vlada planirala znatno skromnije povećanje prihoda. No, druge proračunske izmjene, opet uz dodatni rast rashoda, pokazuju rast većine prihoda od dva do pet posto u odnosu na lipanjske projekcije, ali po još većoj stopi rast će prihod koji će država ubrati od naplate kazni i upravnih mjera.

Građani će, očekuje Vlada, u ovoj godini platiti čak 12,3 posto više kazni nego što je bilo planirano u prvom rebalansu 2. lipnja, a čak 20,5 posto više nego prošle godine. Rast prihoda od kazni u odnosu na prošlu godinu nije neočekivan s obzirom na to da je lani Hrvatska pola proljeća bila zatvorena, a u ostatku godine građani su manje putovali, što je za prihode od kazni iznimno važno jer najviše novca država zaradi od prometnih prekršaja. No, čini se da mobilnost građana baš i nema puno veze s time, jer je iznos kazni koje će građani platiti u ovoj godini za čak 19 posto veći nego pretpandemijske 2019. godine, kada je u Hrvatskoj boravilo i puno više stranih turista.

Vladine projekcije

Vlada u rebalansu otkriva da do kraja godine od kazni planira naplatiti 754,5 milijuna kuna, što je za gotovo 83 milijuna više nego što je zacrtano lipanjskim rebalansom, a čak 126 milijuna kuna više nego lani. Ako se taj plan doista ostvari do kraja godine ispada da će Hrvati državi kroz plaćanje kazni vratiti gotovo polovinu iznosa koji im je država ove godine proslijedila kroz povrat poreza.
Uz to u Vladi, čini se, ne očekuju da će građani Hrvatske promijeniti svoje ponašanje, pa su tako predvidjeli da će u sljedeće tri godine prihodi od kazni svake godine rasti i da će u 2024. godini biti gotovo 814 milijuna kuna.

– Prihodi od kazni i upravnih mjera najvećim se dijelom ostvaruju po osnovi kazni za prometne prekršaje, zatim za porezne i carinske prekršaje, a u nešto manjoj mjeri od raznih ostalih kazni. Očekuje se da će prihodi od kazni i upravnih mjera slijediti trendove dosadašnjih kretanja i u narednom razdoblju te su za 2022. planirani u iznosu od 769,5 milijuna kuna, dok projekcije za 2023. iznose 792,3 milijuna kuna, a za 2024. godinu 813,9 milijuna kuna, navodi Vlada u svom obrazloženju proračuna za sljedeću godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

Ako se te projekcije ostvare to znači da će Hrvati, ali i njihovi gosti za šest godina, od početka 2019. do kraja 2024. godine, platiti, i to najvećim dijelom zbog prometnih prekršaja, oko 4,4 milijarde kuna kazni. Novac je to dostatan za izgradnju dva Pelješka mosta ili četiri godine financiranja naknade za nezaposlene građane Hrvatske ili sve ono što u četverogodišnjem mandatu bilo koja Vlada isplati građanima na ime dječjeg doplatka.

Na čemu temelje očekivanja o rastu prihoda od kazni, odnosno krše li građani sve više prometna, ali i ostala, primjerice, porezna i carinska pravila, ili ih država sve strože progoni i kažnjava pitali smo u Ministarstvu financija koje je izradilo prijedlog proračuna, ali odgovor na ta pitanja oni su nam obećali naknadno, pa ćemo onda rado objaviti i ta objašnjenja.

Loše navike

Državi su veće prihode donijele još neke ne baš dobre navike njezinih građana, ali i inozemnih turista, poput pušenja. Tako je Vlada i u drugom rebalansu podigla očekivane prihode od trošarina i to za 267,2 milijuna kuna u odnosu na lipanj, pa su do kraja godine u Vladi od svih posebnih poreza, odnosno trošarina na naftne derivate, duhan, alkohol, pivo, planirali zaraditi 16,1 milijardu kuna.

Vlada objašnjava da je do promjena došlo zbog bolje turističke sezone nego li se to očekivalo kod prvih izmjena i dopuna državnog proračuna te veće potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda.
– Najveće promjene u prikupljenim prihodima, u odnosu na plan iz lipnja, očekuju se kod trošarina na duhanske proizvode čija je potrošnja također dijelom pod utjecajem dobre turističke sezone. Rast prihoda po osnovi posebnih poreza očekuje se i kod trošarina na pivo, trošarina na alkohol i alkoholna pića te posebnog poreza na bezalkoholna pića, dok se smanjenje prihoda očekuje kod posebnog poreza na kavu, stoji u Vladinom obrazloženju. Dakle, i građani Hrvatske i inozemni gosti više su pušili i pili pivo i ostali alkohol, a nešto su manje od očekivanja konzumirali kavu.

Vlada i u sljedećim godinama očekuje rast prihoda od trošarina i kaže da su te njezine projekcije temeljene na očekivanom kretanju potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir učinke izmjena propisa u trošarinskom sustavu provedene tijekom 2021. godine, a to se uglavnom tiče poskupljenja duhanskih proizvoda početkom godine. Nove izmjene u trošarinskom sustavu u sljedeće tri godine, odnosno eventualno povećanje trošarina, Vlada ne najavljuje, a projekcije otkrivaju da će u 2024. godini trošarinski prihodi biti za milijardu kuna veći od ovogodišnjih, odnosno da će iznositi 17,1 milijardu kuna.