ZAGREB – Zabrana rada trgovina nedjeljom, koju je prije dvadesetak dana najavio premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, osim upitnika kako će se Hrvatska udruga poslodavca postaviti prema mogućnosti da trgovine rade samo 16 nedjelja u godini, ima i onaj puno važniji – kako će država ovaj put propisati zabranu i izuzetke, a da zakon prođe na Ustavnom sudu. Dosadašnja dva pokušaja da se to pitanje regulira rušili su upravo poslodavci iz trgovine, a eventualni dogovor s njima značio bi, iako pojedinačno bilo tko može zatražiti ocjenu ustavnosti, da će ovaj put zakon preživjeti.

Ovaj put premijer je osigurao, kako se čini i podršku koalicijskih partnera, koji ranijih godina nisu bili skloni zabranama rada, poput HSLS-a i reformista Radimira Čačića, a zasad se Vlada još nije oglasila o Čačićevu prijedlogu da se rad nedjeljom dopusti malim obrtima, odnosno trgovinama u kojima vlasnici i rade jer kako je objasnio Čačić, tu se ne bi dogodilo da vlasnici »prisiljavaju« radnike na rad.

Čačić kaže da se HDZ očito odlučio ići sa zabranom rada nedjeljom u predizborno vrijeme, da je to model koji će podržati i Crkva te da su na koalicijskom sastanku iznijeli podatke po kojima se promet s nedjelje prebacio na subotu i ponedjeljak u vrijeme kad je dućanima rad bio zabranjen u sklopu epidemioloških mjera prošle godine u svibnju.

Znatan prihod

Povratne informacije iz Vlade na svoj prijedlog da se uz 16 nedjelja, koje će omogućiti rad za vrijeme turističke sezone i blagdanske potrošnje u prosincu, iz zabrane izuzmu mali dućani, još nije dobio.
O tome se službeno nije oglasila ni Vlada, u Ministarstvu gospodarstva kažu nam da taj prijedlog ne odbacuju automatski, ali da to znači izuzetak i razliku među poduzetnicima te da se tako povećava mogućnost da zbog izuzetaka zakon, u slučaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ne prođe na Ustavnom sudu. Napominju da bi u tom slučaju, jer smatraju da će najviše stradati, za sebe izuzetke mogli tražiti i trgovački centri, odnosno dućani koji u njima posluju te i ostali koji smatraju da bi im trebalo dopustiti rad nedjeljom jer će zabrana ugroziti njihovo poslovanje.

Tome da se rade izuzeci u zabrani nedjeljom nisu skloni ni u Savezu udruga malih trgovaca SUMT, koji okuplja većinu malih trgovaca u Hrvatskoj, odnosno oko 360 pravnih subjekata. Savez pokriva mrežu od 700 trgovina u 15 županija s više od dvije i pol tisuće zaposlenih. Imaju oko 150 tisuća kupaca dnevno i godišnji im je prihod 1,8 milijardi kuna.

Održati promet

Predsjednik te udruge Damir Aščić podsjeća da je SUMT »u nekoliko istupa u javnosti izrazio stav da se rad nedjeljom regulira na način da se zabrana, ako se i donese, odnosi na apsolutno sve pravne subjekte koji rade djelatnost trgovine«. Aščić dodaje da rješenje koje je predložila Vlada, a preslikan je iz nekih zemalja u okružju, trgovcima u turističkim središtima pomaže da održe razinu prometa.

– Prijedlog da se ograničenje ne odnosi na trgovačke obrte gdje je djelatnik sam vlasnik obrta, zahvatio bi vrlo mali broj neovisnih trgovaca zato što se naši članovi najvećim dijelom bave nabavom roba, knjigovodstvom te rješavanjem problematike poslovanja, dok u prodajnom mjestu rade zaposlenici, kaže Aščić. Dodaje i to da bi u slučaju da se ograničenje ne odnosi na trgovačke obrte, bile moguće manipulacije jer bi bilo teško utvrditi stvarni angažman vlasnika u samom prodajnom mjestu.

Dakle, ako Vlada u svoj zakonski prijedlog i ne ugradi Čačićev zahtjev, to neće, ako je suditi po stavu njihove udruge, izazvati negodovanje malih trgovaca, a malo je vjerojatno da bi onda Reformisti zbog toga što njihov prijedlog nije prošao, bili protiv zabrane rada trgovina nedjeljom.