Za zbrinjavanje povratnika, koji su do 1991. godine ostvarili stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu, ali su Hrvatsku napustili u razdoblju od 1991. do 1995. godine, država u ovoj godini planira na tržištu kupiti 209 stanova, za što je raspisala i javni poziv. Osim davanjem stanova u najam, država bivše nositelje stanarskih prava može zbrinuti i darovanjem i organiziranom ugradnjom građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, ili gradnju kuće. Država je u posljednjem desetljeću donijela i nekoliko odluka kojima omogućava bivšim nositeljima stanarskog prava, odnosno povratnicima u Hrvatsku otkup tih stanova, ali oni se žale da im je provedba tih odluka otežana.

Kako bi Agencija za promet nekretninama uopće mogla konkurirati na tržištu, Vlada je nedavno donijela odluku o povećanju maksimalne cijene koju APN može platiti za te stanove. Kako je istaknuto u objašnjenju odluke, maksimalna cijena nije se mijenjala od 2008. godine i na javne pozive APN-a nije stizalo dovoljno ponuda. No, ako ne dođe do smirivanja, čak i pada cijena na tržištu, teško da će APN i u budućnosti bez problema kupiti planirane stanove.

Spora rješenja

Tako je, primjerice, Vladinom odlukom cijena koju APN može ponuditi za stanove u Zagrebu podignuta na dvije tisuće eura, pa APN može zaboraviti kupnju novih stanova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene novih stanova lani su u Zagrebu u prosjeku bile 2.577 eura, što znači da su bile za 28,8 posto veće nego što za »kvadrat« stana u glavnom gradu Hrvatske može ponuditi APN. Za ostatak Hrvatske prosječna cijena stanova bila je 1.869 eura, ali iza nje se kriju i cijene na Jadranu koje su u pojedinim gradovima i veće nego u Zagrebu i cijene stanova u županijama gdje se stanovi mogu kupiti po znatno nižim cijenama nego u Zagrebu.

U posljednjem javnom pozivu APN traži gotovo polovinu od 209 stanova baš na Jadranu, primjerice u Rijeci, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Trogiru, Medulinu, Lastovu. U tim se gradovima traži u nekim slučajevima i po šest stanova i APN može ponuditi 2.350 eura po »kvadratu« i pitanje je hoće li to biti dovoljno visoka cijena za kupnju stana na obali. Naravno, APN ne mora kupovati nove stanove, ne mora se odlučiti ni za one u kvartovima gdje su cijene najviše, ali i s povećanim limitima neće lako kupiti šest stanova, primjerice, u Dubrovniku po cijeni od 2.350 eura po četvornom metru.

U 16 godina, odnosno u razdoblju od 2006. do 2022. godine, APN je, otkrili su nam u svom odgovoru, kupio 2.075 stanova za zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava, za što je utrošeno ukupno milijardu i 52 milijuna kuna, što je oko 140 milijuna eura, što znači da su stan za zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava plaćali u prosjeku 67,5 tisuća eura.

Država je do kraja 2021. godine zbrinula više od devet tisuća povratnika bivših nositelja stanarskog prava, od čega većinu, više od sedam i pol tisuća na području posebne državne skrbi. APN na svojim stranicama ističe i to da je od 1997. do 2016. godine na područjima od posebne državne skrbi za zbrinjavanje povratnika kupio više od deset tisuća stanova.

Na to da su problemi bivših nositelja stanarskog prava kojima je pravomoćnim i izvršnim rješenjima priznato pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u državnom vlasništvu i dalje ne rješavaju dovoljno brzo, upozorava u svom izvješću i pučka pravobraniteljica, uz napomenu da se to najčešće događa na području primorskih županija, gdje se ta rješenja nisu mogla provesti u praksi. Navode da je prema podacima koje su dobili od Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje početkom 2022. bilo ukupno 1.313 bivših nositelja stanarskog prava kojima je doneseno pravomoćno izvršno rješenje. Od toga broja 661 rješenje bilo je za mjesta u potpomognutim područjima, odnosno području posebne državne skrbi, a 625 u ostatku Hrvatske. Navode da su rješenja provedena za 448 predmeta na potpomognutim i 353 izvan tih područja. Znači ostalo je za rješavanje 512 predmeta.

Još i potres

U izvješću pravobraniteljice napominje se da su 273 predmeta sporna, a razlog je to što se »korisnici ne odazivaju na preuzimanje dodijeljene stambene jedinice i općenito otežano je stupanje s njima u kontakt«. Navodi pravobraniteljica i to da ih je središnji ured izvijestio da je u suradnji s APN-om proveo javni natječaj za kupnju stambenih jedinica sukladno planu potreba za stambeno zbrinjavanje korisnika na tim područjima, ali da ne može utjecati na odaziv pri njihovoj kupnji. Odaziv je, kako je pokazala Vladina odluka, bio slab i zbog toga se išlo u podizanje maksimalnih cijena koje APN može ponuditi prodavateljima.

No nisu povratnici, nositelji bivšeg stanarskog prava, jedini koji od države traže stambeno zbrinjavanje, potrebu za takvom intervencijom države povećali su i petrinjski i zagrebački potres, a u izvješću pravobraniteljice navodi se da je područje stambenog zbrinjavanja dodatno usporeno u prošloj godini zbog značajno povećanog priljeva prijava u odnosu na broj raspoloživih stambenih jedinica te osiguranog novca u proračunu za te potrebe. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) početkom 2022. bilo je ukupno 11.456 podnesenih prijava po svim modelima stambenog zbrinjavanja, i to novih zahtjeva, ali i prenesenih iz ranijeg razdoblja, a što je 44,39 posto više nego 2021. godine, kada ih je bilo 7.934. Od toga je 5.145, ili gotovo 45 posto prijava preneseno s listi prvenstva za 2021. godinu.

Kontrola zakonitosti korištenja stanova

Upozorava Pučka pravobraniteljica da je lani Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje proveo 2.925 terenskih kontrola zakonitosti korištenja stambenih jedinica, što je rezultiralo izdavanjem 120 prvih opomena te 74 druge opomene zbog nepravilnog korištenja stambenih jedinica na kojima je ostvareno pravo na stambeno zbrinjavanje.

– Iako je nesporno da SDUOSZ ima pravo provoditi kontrole korištenja stambenih jedinica kojima upravlja u ime države, prema nama dostupnim informacijama neke se korisnike, ujedno pripadnike srpske nacionalne manjine, i više puta godišnje kontrolira u korištenju stambene jedinice. To im, kako navode, stvara nelagodu te ih nepotrebno ograničava u Ustavom zajamčenoj slobodi kretanja, navodi se u izvješću pučke pravobraniteljice.