Nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima te trajnu nezaposlenost desetaka tisuća ljudi Vlada bi dogodine mogla pokušati promijeniti intervencijom u naknade za nezaposlene.

Radnici koji ostanu bez posla, a nisu to sami skrivili, imaju pravo na novčanu naknadu sa Zavoda za zapošljavanje koja prva tri mjeseca nezaposlenosti iznosi 60 posto njihove plaće, ali ne može prijeći 4.711 kuna, dok za ostale mjesece dobivaju 30 posto svoje plaće, ali naknada ne smije prijeći 2.355 kuna.

No, ti bi se iznosi od sljedeće godine mogli mijenjati, najavljuje to Vlada u prijedlogu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje, te u prijedlogu Akcijskog plana za njegovu provedbu.

U tim se dokumentima ističe da je za »aktivaciju nezaposlenih osoba korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti važno uspostaviti ravnotežu između novčane naknade kao pasivne mjere i poticaja nezaposlene osobe za aktivnim traženjem posla i povratka u svijet rada« te da »novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti, kao pasivna mjera, ne smije utjecati na motivaciju nezaposlene osobe za aktivnim traženjem posla«.

Iz tih bi se navoda moglo zaključiti da nezaposlene osobe nisu motivirane za povratak u svijet rada, posebice ako to znači zapošljavanje uz nižu plaću od one koju su ranije dobivali, primjerice uz 3.400 kuna, i naravno da radnici koji su primjerice zarađivali prosječnu plaću u Hrvatskoj nemaju baš motiva prvih mjeseci nakon nezaposlenosti prihvatiti posao uz minimalac.

Nije iznos minimalne plaće motivirajući ni za one koji na godinu dana padnu na 2.355 kuna, ako imaju vještine uz koje sa strane mogu zaraditi dodatni novac.

Stroži uvjeti

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zasad ne žele otkrivati kakve su njihove namjere s naknadom i hoće li primjerice njezinim smanjenjem ili strožim uvjetima nastojati utjecati na ljude s burze da prihvaćaju posao.

Kažu tek da će dogodine provesti analizu adekvatnosti novčane naknade, a ta će analiza obuhvatiti visinu, trajanje i uvjete za ostvarivanje prava na novčanu naknadu na razini usporedivih zemalja EU-a te strukturu korisnika novčane naknade.

– Ovisno o rezultatima analize, pristupit će se odgovarajućim zakonodavnim izmjenama, najavljuju iz resornog Ministarstva.

Za naknade nezaposlenima država je lani isplatila 1,15 milijardi kuna, što je 280 milijuna kuna više nego u 2019. godini. U prošlom je mjesecu pravo na tu naknadu na burzi dobivalo više od petine nezaposlenih, odnosno više od 25 tisuća ljudi.

Trenutno su na burzi oko 122 tisuće nezaposlenih, a Vlada u svom dokumentu ističe da Hrvatska ima tzv. relativni nedostatak radne snage, jer s jedne strane poslodavci traže radnike i ne mogu popuniti slobodna radna mjesta, a s druge strane još uvijek postoji velik broj nezaposlenih, i to ne samo niskokvalificiranih.

Posebno navode da je lani na burzi bilo više od 50 tisuća trajno nezaposlenih osoba. Rasprava o sličnom problemu krajem ljeta otvorena je u još nekoliko europskih zemalja, koje traže načina da motiviraju nezaposlene da prihvaćaju ponuđene poslove u brojnim sektorima u kojima nedostaje radnika, primjerice kad su u pitanju ugostiteljske djelatnosti, prijevoz i građevinarstvo.

Tako se kalkulira s prekidom isplate naknade u slučaju odbijanja posla, ali i u razvijenijim zemljama svjesni su da je riječ o sektorima koji nude niže plaće.

Visokoobrazovani

S obzirom na to da se u Hrvatskoj naknada može primati najviše 450 dana, što je oko 15 mjeseci, teško da bi njezino snižavanje ili privremeno ukidanje ljude koji su dugo godina bez posla motivirala na prihvaćanje bilo kojeg posla, jer su već izgubili naknadu.

Na naknadu s burze u trajanju do 450 dana pravo imaju tek oni koji su radili dulje od 25 godina. Tek oni koji su radili dulje od 32 godine i nedostaje im do pet godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili umirovljenja.

Ljudi koji iza sebe imaju po 20 ili više godina staža i u nekom su gradu izgradili život za svoju obitelj, teško će, što god Vlada promijenila u naknadama za nezaposlene, prihvatiti primjerice preseljenje u drugi grad i rad za minimalnu plaću.

Uz najavu analize naknada za nezaposlene, posebno se ističe i to da je primjetan kontinuirani rast udjela osoba s visokim obrazovanjem u populaciji nezaposlenih. Tako je udio osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem među nezaposlenima 2010. godine bio 8,8 posto od ukupnog broja nezaposlenih, 2015. godine 12,8 posto, a 2020. godine 16,5 posto.

Među visokoobrazovanima je i značajan broj dugotrajno nezaposlenih, onih koji posao traže dulje od 12 mjeseci, i oni čine 30 posto nezaposlenih visokoobrazovanih. S obzirom na to da nakon godinu dana većina njih više i ne prima naknadu, teško da će bilo kakve promjene u naknadama za nezaposlene promijeniti takvu situaciju.