Vlada je u srijedu, po treći put u zadnjih godinu dana, predložila Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Marina Zovka za članove uprave Ine. Kao i u prethodna dva navrata, trojica će članova uprave iz hrvatske kvote, na tim pozicijama biti »privremeno, do provedbe postupka natječaja za imenovanje članova Uprave, a najduže na vrijeme od šest mjeseci«, stoji u prijedlogu Vlade.

Interes javnosti

Trojka je na mjesta članova uprave prvi put imenovana prije godinu dana, nakon plinske afere u Ini, teške milijardu kuna, zbog koje su iz uprave bili primorani otići dotadašnji predstavnici Hrvatske Niko Dalić, Barbara Dorić i Darko Markotić. I prvi i drugi put u upravu su imenovani odlukom Nadzornog odbora Ine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, i to »najduže na vrijeme od šest mjeseci«, odnosno do okončanja natječaja za izbor članova uprave. Natječaj do danas nije proveden, a kad će biti, pokušali smo saznati iz Vlade, no odgovor do okončanja ovog broja nismo dobili.

Vlada je provođenje javnog natječaja za odabir članova uprave Ine uvela dok je ministar gospodarstva bio Tomislav Ćorić, a postupak natječaja bio je proveden jedan jedini put, prije tri godine, i to kad su za članove uprave odabrani Dalić, Dorić i Markotić. Dorić i Markotić izabrani su kao kandidati s boljim ocjenama od dvojice dotadašnjih članova uprave Ine, Ivana Krešića i Davora Mayera, a najbolje ocjene od svih kandidata imao je Niko Dalić. Dorić je na mjesto članice uprave Ine bila stigla s pozicije direktorice LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja terminalom za ukapljeni prirodni plin u Omišlju, Markotić je bio izabran iz redova Ine, a Niko Dalić je suprug puno poznatije bivše ministrice, i danas vrlo moćne predsjednice uprave Podravke Martine Dalić, široj javnosti pozate po aferi Borg.

Niti dvije godine nakon jedinog provedenog javnog natječaja, pod upravljanjem troje izabranih hrvatskih kandidata i predstavnika MOL-a, Ina je dospjela u središte interesa javnosti, kada je »eksplodirala« afera s prodajom Ininog plina po diskontnim cijenama i njegovom kasnijom preprodajom po tržišnoj cijeni u kojoj su prvoosumnjičeni Damir Škugor, sada već bivši direktor trgovine prirodnim plinom u Ini, i njegovi suučesnici, sumnja se, oštetili naftnu kompaniju za oko milijardu kuna.

Pljačka stoljeća

Premijer Andrej Plenković tada je od svih članova uprave tražio odgovornost, hrvatskih i mađarskih, iako je hrvatske članove upravo njegova Vlada izabrala na natječaju kao najbolje kandidate, za čijeg se mandata, ispostavilo se na kraju, dogodila najveća afera u povijesti Ine, u medijima nazvana i pljačkom stoljeća. No trojac se nije dao lako otjerati te su odbili podnijeti ostavke, za razliku od troje mađarskih kolega koji su to učinili, već su smijenjeni odlukom Nadzornog odbora Ine, krajem rujna prošle godine, nakon čega su odlučili tužiti Inu.

Smijenjene članove uprave zamijenili su Skalicki, Šimović i Zovko, no ni to imenovanje nije prošlo glatko jer je prvobitno umjesto Zovka bio predložen Emanuel Kovačić koji je odbio prijedlog iz osobnih razloga, a utvrđeno je i da je Hrvoje Šimović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u vrijeme plinske afere u Ini bio u Revizorskom odboru kompanije, ali nije utvrdio niti prijavio bilo kakve nepravilnosti u poslovanju s plinom.

Propis drumom, praksa šumom

Ostanu li Šimović, Skalicki i Zovko u upravi Ine do kraja novog, privremenog, šestomjesečnog mandata, to će značiti da će na pozicijama čelnih ljudi nacionalne naftne kompanije svaki od njih provesti ukupno godinu i pol dana, s pripadajućom plaćom i drugim pravima, a da za to vrijeme nije proveden javni natječaj za odabir hrvatskih članova Ine, kako propisi nalažu. Inače, prema podacima objavljenima iz same Ine, osobni primici članova uprave u 2021. godini iznosili su između milijun i 300 tisuća kuna i dva milijuna kuna, u bruto iznosu. Lani, u godini u kojoj je otkrivena afera s plinom, svatko od troje članova hrvatskih članova uprave zaradilo je gotovo dva milijuna kuna.