WASHINGTON – Henry Kissinger koji će u subotu proslaviti stoti rođendan, i danas oduševljava ali i potiče podjele, iznoseći svoje preporuke o svjetskim problemima.

Za jedne vizionar, za druge “ratni zločinac”, i dan danas je aktivan, prepoznatljiv po svom pognutom držanju i svojim velikim crnim naočalama.

Bivši američki državni tajnik sudjelovao je u utorak na domjenku organiziranom u prigodi svog stotog rođendana u Newyorškom gospodarskom klubu, pušući svjećice na čokoladnoj torti.

S godinama se sve manje pojavljuje u javnosti, ponekad putem videoveze, pa se tako u siječnju obratio sudionicima foruma u Davosu. Svojim radom je ostavio neizbrisiv trag na vanjskoj politici Sjedinjenih Država u drugoj polovini 20. stoljeća.

U New Yorku još ima svoje urede i konzultantsku tvrtku Kissinger Associates i uživa izniman ugled među washingtonskom elitom i u inozemstvu, pa tako i među demokratima. Bivša državna tajnica Hillary Clinton, demokratkinja, rekla je u jednoj prigodi da se “oslanja na preporuke svog prijatelja” Henryja.

Taj dobitnik Nobelove nagrade, nezaobilazan sudionik svjetske politike u doba hladnog rata, zaslužan je za približavanje SAD-a s Moskvom i s Pekingom u 70-im, zauzimajući se za pragmatičnu politiku, neku vrstu “realpolitike” na američki način.

U utorak je pred uzvanicima ocijenio da SAD mora braniti svoje “glavne interese”, potvrdivši da se njegov pogled na svijet nije promijenio.

“Moramo biti sve snažniji kako bismo se oduprli svakom pritisku”, rekao je.

Glede rata u Ukrajini, zauzima se za primirje. “Došli smo do točke u kojoj smo ostvarili svoj strateški cilj. Vojni pokušaj Rusije da zauzme Ukrajinu je propao”.

No ugled tog diplomata hrapava glasa, s naglaskom na koji je utjecalo njemačko podrijetlo, okrnjen je zbog njegove potpore državnom udaru u Čileu 1973. i invazije na Istočni Timor 1975. i, dakako, na Vijetnam.

“Mislim da je njegova politika nedvojbeno prouzročila stotine tisuća mrtvih i uništila demokraciju u mnogim zemljama”, ističe Reed Kalman Brody, odvjetnik koji se bavi ljudskim pravima.

“Iznenađen sam što se samo tako izvukao”, dodaje.

Njemački Židov Heinz Alfred Kissinger rođen je 27. svibnja 1923. u Fuerthu, u Bavarskoj. Kao petnaestogodišnjak sklanja se s obitelji u SAD, gdje nakon pet godina stječe američko državljanstvo.

Zapošljava se u vojnoj protuobavještajnoj službi i u američkoj vojsci, a zatim se upisuje na Harvardovo sveučilište, koje završava s najboljim ocjenama i ostaje raditi kao profesor.

Kao uglednog svjetskog diplomata, Richard Nixon ga 1969. poziva u Bijelu kuću gdje radi kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, a zatim kao državni tajnik – od 1973. do 1975. obnaša obje dužnosti, a šef diplomacije ostaje u vrijeme Geralda Forda, do 1977.

U to doba vodi politiku detanta sa Sovjetskim Savezom i približavanja s Maovom Kinom te u tajnosti putuje u Kinu kako bi organizirao Nixonov povijesni posjet Pekingu 1972.

Također u najvećoj tajnosti, dok traje bombardiranje Hanoja, vodi pregovore s Le Duc Thoom radi prekida rata u Vijetnamu.

Za pregovore s Vijetnamom 1973. je zajedno sa Sjevernovijetnamcem dobio Nobelovu nagradu za mir koja se smatra jednom od najkontroverznijih u povijesti te nagrade.