Turistički sajam BIT Milano 2020. godine. Rijeka u fokusu kao Europska prijestolnica kulture. Paralelno s nekim konkurentskim zemljama održava se presica Hrvatske s naglaskom na Rijeku kao EPK i na njoj su deseci talijanskih novinara iz najjačih talijanskih medija. Sajam prepun posjetitelja, dok je taj neki novi virus iz Wuhana za sada tek top tema u svim vijestima na talijanskim tv programima.

​Bilo je to zadnji put prije negoli je buknula pandemija kada smo se u Italiji susreli s Vivianom Vukelić, direktoricom Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Godinu i pol dana nakon toga, nakon ove godine izvrsnog ferragosta, ovu smo Riječanku ponovno susreli, ovog puta doma – u Rijeci.

Sve se promijenilo

U tih godinu i pol se u turizmu sve okrenulo za 180 stupnjeva, Italija je među prvim europskim zemljama koja je prolazila kalvariju, policijski sat trajao je mjesecima.
S našom smo sugovornicom, kojoj je ovo prvi mandat na ovoj poziciji i reklo bi se doista »vatreno krštenje«, razgovarali kako je sama doživjela zatvaranja, kako je ustvari izgledao talijanski lockdown, kakve je impresije budio prazan i pust Milano… Ali i kako se s posljedicama pandemije nosi sam talijanski turistički sektor.

Kada ste se preselili Milano, kako ste osobno doživjeli grad i život u njemu?

– Milano je stvarno grad bezbroj mogućnosti, grad koji živi 24 sata na dan, a svaki dio grada je priča za sebe. To je grad s puno evenata, posjećuje ga veliki broj turista s dalekih tržišta, kultura, moda, dizajn, arhitektura, visoka gastronomija i naravno nogomet su ono što ga posebno ističe. Kad sam došla, nisam ga ni stigla pošteno obići jer smo imali niz aktivnosti i bilo mi je najvažnije što bolje se snaći po gradu i dobiti na vremenu da sve stignem. S obzirom na pandemiju, nevjerojatno je zapravo koliko se sve promijenilo u tako kratkom vremenu. U Milanu gužva, vreva i smijeh inače odzvanjaju na svakom uglu, a nakon prvog lockdowna centar je bio sablasno prazan, nije bilo posjetitelja ispred Duoma, nije bilo gužvi ispred ulaza u neke od poznatih trgovina visoke mode.

Šanse za Kvarner

Pandemija je, kao što znamo, lani naprasno prekinula sve planove. Znamo da je taman uoči eskaliranja pandemije na milanskom BIT-u bilo održano i veliko predstavljanje Rijeke kao EPK. Samim time i interes medija je bio velik. Kakve su tada bile povratne informacije iz Italije vezano za Rijeku, Kvarner i Hrvatsku?

– Rijeci je projekt EPK biO sjajna prilika da se istakne kao privlačna europska destinacija bogate i atraktivne ponude, a cijeloj Hrvatskoj odličan povod za dodatnu promidžbu kulturnog turizma. Mi smo kroz 2019. i početak 2020. odradili velik dio promidžbe koji je bio usmjeren na Rijeku i EPK. Kvarneru je to bila odlična šansa da kao regija predstavi sve svoje različitosti i na samo oko 5 sati vožnje autom iz ovog potentnog grada privuče i nove turiste. Meni je osobno ovo bila jedna od emotivnijih prezentacija budući da i sama dolazim iz Rijeke, više od 60 registriranih medija pratilo je ovu prezentaciju, pridružio nam se i legendarni nogometni trener Fabio Cappello koji je vezan za naš kraj budući da su mu roditelji u Opatiji bili na bračnom putovanju, a podršku su nam dali i uglednici iz kulture Davide Rampello, televizijski redatelj i umjetnički direktor brojnih kulturnih projekata na području Italije, Monty Shadow, fotograf svjetskog glasa i drugi. Nažalost dogodila se pandemija koronavirusa, ali vjerujem da će Rijeka nastaviti u smjeru turističkog pozicioniranja kao urbana city-break destinacija, posebno u dijelu kulturnog, poslovnog i zdravstvenog turizma. Najveći potencijal Kvarnera su svakako dostupnost i blizina destinacije. Talijani vole putovati autom pa je Kvarner posebno u prednosti, tu se osjećaju sigurno, gastronomska ponuda im je odlična, primjećuju i cijene nova ulaganja, imaju mogućnost bavljenja sportom zbog kvalitetne outdoor ponude, vrlo su tražene i zdravstvene usluge, a primjećuju i gostoljubivost domaćina te znanje talijanskog jezika što je Talijanima izuzetno važno.

​Život u lockdownu

Kako ste se osobno snašli u lockdownu, kako je u Italiji on izgledao lani i ove godine?

– U vrijeme prvog lockdowna je svaki građanin, koji se uputio bilo kamo, morao posjedovati popunjeni obrazac koji bi se predao policiji na uvid prilikom eventualne kontrole. Dakle, građani su morali objasniti zašto su izašli, je li to zbog kupovine hrane, hitnog odlaska na posao ili možda u ljekarnu. To je morao biti itekako valjan razlog jer su u protivnom bile predviđene novčane kazne od 340 eura. Nisu bile moguće obične šetnje niti rekreativna trčanja na otvorenom. Nije se moglo odlaziti niti u susjedne kvartove, a najbolja fizička aktivnost je bila šetnja po stubištu i brojanje koraka. Bilo je doista teško jer su se praktički samo čule sirene hitne pomoći, a na vijestima i u medijima je prevladavala samo tematika oko virusa. S obitelji i prijateljima bi se često čula preko video poziva, svi su bili zabrinuti i uplašeni, kako zbog situacije u Hrvatskoj, tako i zbog još ozbiljnije situacije koja je zahvatila Italiju.

Drugi lockdown je bio nešto blaži pa je Italija od studenog 2020. bila podijeljena u zone prema bojama, a mi smo naravno bili u onoj najgoroj, crvenoj zoni s najvećim ograničenjima. Na koncu je također bio aktivan policijski sat, a onda je usvojena i odluka o zatvaranju lokala u 18 sati što je dovelo do velikih protestiranja. Živjeli smo s policijskim satom i morali smo nositi maske na otvorenom čak sedam mjeseci pa se stječe dojam kako su Talijani umorni od stalnih ograničenja. Ipak, nakon lockdowna je Milano postao puno zdraviji za život, očistio se od smoga i industrije tijekom ta dva mjeseca. Ljudi danas koriste alternativnija prijevozna sredstva, poput bicikla ili romobila, imaju više poštovanja prema prirodi, ambijentu i svom gradu. Pandemija je doprinijela većem razvoju ekološke svijesti kod samih građana te potaknula na razmišljanje da je upravo tehnologija opcija za bolju i čišću planetu pa tako putem jednostavne aplikacije danas možete unajmiti električne skutere, mopede, bicikle ili automobile, koji su sada po cijelom gradu dostupni za iznajmljivanje.

Kako je uopće izgledao Milano u vrijeme lockdowna, bez turista?

– Kao što sam prije spomenula, grad je doista bio u potpunosti pust, smjelo se kretati isključivo uz valjani razlog. Brojke mrtvih svakim danom su dosezale veći broj, izgubljene su cijele generacije obitelji. Ljudi su prošli veliku tugu, ali i euforiju koja je bila najistaknutija kada su građani pjevali sa svojih balkona. Bilo je tu i nervoze koja je bila posljedica novih ograničenja i promjena, ljudi su bili zbunjeni i umorni. Sve su trgovine bile zatvorene osim supermarketa i ljekarni. U tom periodu je barem »živnuo« posao malim lokalnim proizvođačima voća i povrća, pekarnicama, mesnicama… Sve se naručivalo online pa su dostave hrane doslovno procvale. Talijanima koji su po prirodi jako društveni je to sve teško palo, nije bilo onih omiljenih kava na šanku, popodnevnih aperitiva, nogometa niti tog direktnog kontakta koji je baš karakterističan za Talijane…

Tri desetljeća unatrag

Kako je grad, a i općenito Italija kao destinacija, osjetila posljedice koronakrize. Znamo, naime, da velik dio gostiju, i to bogatih, dolazi iz Kine, Rusije i SAD-a, dakle, dalekih tržišta?

– Milano, kao i ostali veliki gradovi kulture poput Rima, Venecije i Firenze, značajno su osjetili posljedice. Riječ je o ključnim destinacijama koje nisu imale veliki priljev turista, cijeli segment kulture, poslovnog turizma, shoppinga i biznisa je stao. Zatvorilo se dosta hotela, restorana, barova i malih obrta. Jako puno ljudi, koji nisu bili iz Milana nego su privremeno radili, otkazali su svoje stanove i vratili se na jug ili druge dijelove zemlje. Italija je jedna od najpogođenijih zemalja pandemijom koronavirusa, a jedan od sektora koji je najteže stradao je upravo turizam koji s 13 posto pridonosi ukupnom BDP-u. Prema procjenama, u Italiji je turistička 2020. zaključena s manjkom od 78 milijuna dolazaka i 240 milijuna noćenja, rezultat je to koji vraća talijanski turizam 30 godina unatrag. Italija je izgubila velik broj stranih turista budući da od ožujka 2020. nema letova s dalekih tržišta, odnosno vlada potpuna blokada primarnih tržišta s kojih dolaze turisti visoke platežne moći kao što su SAD, Japan, Rusija, Australija, Brazil i Kina.

Italija nije imala pravu turističku sezonu, a skijaška sezona u Italiji je izgubljena dva puta zbog iznenadnih promjena vlasti o protokolima i mjerama u suzbijanju pandemije koronavirusa. Od sredine svibnja 2021. su relaksirane mjere za putovanja u Italiji, kako iz inozemstva, tako i među regijama unutar zemlje.
Turisti iz Italije su se za putovanja odlučivali u zadnji čas, gledalo se značajno na cijene, ključni kriterij bila je i zdravstvena sigurnost te povoljna epidemiološka situacija zemalja ili regija koje posjećuju. Nadalje, jako bitno, s ciljem da zadrže vlastito stanovništvo u zemlji talijanske vlasti nisu tražile testiranja i COVID potvrde unutar zemlje što je ujedno uvjet za putovanja u inozemstvo i time su sačuvali dio domaćeg turizma iako je jasno da s tim brojkama domaćeg turizma ne mogu nadoknaditi međunarodni turistički promet.

Kakva je danas situacija obzirom na uvođenje green passa za ulazak u ugostiteljske objekte i slično. Kako to funkcionira, ima li otpora, koliko smo mi u biti u prednosti pred Italijom obzirom na sve ove restrikcije i mjere?

– U Italiji je od 6. kolovoza uvedena obveza COVID potvrda za ulazak u zatvorene prostore ugostiteljskih objekata te teretana, muzeja, kina, bazena, kazališta, sajmova, kongresa, zabavnih parkova. COVID potvrdu ne moraju imati djeca ispod 12 godina. Za one koji ne poštuju pravila predviđene su kazne od 400 do 1.000 eura, kako za klijenta tako i za vlasnika obrta. Nedavno se krenulo i s COVID potvrdama u regionalnim i brzim vlakovima, brodovima, avionima, puno je otpora i prosvjeda i stalno se nešto mijenja tako da ćemo, s obzirom na sve nove mjere i protokole, prilagođavati i naše aktivnosti.

​Manje se putovalo

Kada su se počeli održavati prvi sastanci i slične poslovne aktivnosti i kako je to izgledalo?

– Unatoč tome što smo radili u nesigurnosti i neizvjesnosti, odrađene su informativne i promidžbene kampanje u lockdownu te brand kampanja nakon njega. Davali smo sve korisne informacije o stanju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj te o svim protokolima koji se u Hrvatskoj provode. U potpunosti smo se posvetili informativnoj djelatnosti u vidu davanja informacija te aktivnostima promidžbe Hrvatske, a intenzivno smo radili s talijanskim medijima kako bi zadržali prisutnost i vidljivost naše zemlje na tržištu kako bi Hrvatsku pozicionirali kao poželjnu, atraktivnu i prije svega sigurnu turističku destinaciju. Kada govorimo o sastancima i skupovima, krenulo se s kamping sajmom u Parmi u rujnu gdje je bio limitiran broj posjetitelja, mjerila se temperatura posjetiteljima na ulazu, bila je obvezna dezinfekcija, pleksiglasi i zaštitne maske. Prva poslovna radionica nakon lockdowna održana je u Milanu, praktički nakon sedam mjeseci, s limitiranim brojem ljudi i pod epidemiološkim mjerama. Bilo je teško tako raditi, a opet je bolje i tako uživo da konačno vidiš partnere i uvjeriš ih da je u Hrvatskoj sigurno.​​

Koliko je ustvari uopće Talijana putovalo ovog ljeta i koliko ih se odlučilo ljetovati u Italiji?

– Turisti iz Italije su se za putovanja odlučivali u zadnji čas, gledalo se značajno na cijene, ključni kriterij bila je zdravstvena sigurnost i povoljna epidemiološka situacija zemalja ili regija koje posjećuju. Međutim, valja uzeti u obzir kako talijanske vlasti, s ciljem da zadrže vlastito stanovništvo u zemlji, nisu tražile testiranja i COVID potvrde unutar zemlje što je ujedno uvjet putovanja u inozemstvo i time su sačuvali dio domaćeg turizma. Preciznije, oko 5 posto Talijana je prema procjenama putovalo u inozemstvo iako je jasno da s tim brojkama domaćeg turizma ne mogu nadoknaditi međunarodni turistički promet. Ove godine manje su putovali zbog vlastite sigurnosti u inozemstvo i više otkrivaju vlastitu zemlju, uostalom kao i Hrvati. Nemojmo zaboraviti da Italija, za razliku od drugih zemalja u našem okruženju, ima vlastito more. Što se tiče bonusa za godišnji odmor, prema podacima je iskorišteno oko 350.000 bonusa što je, ustvari, iznimno malo.