Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje povijesne razine potpore članstvu u Europskoj uniji, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti, što ispitani građani najviše navode kao razlog.

Ukupno 74 posto anketiranih (gotovo tri četvrtine) smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u, što je najviše od 1983. godine, kada je to pitanje prvi puta postavljeno.

Kada je riječ o ispitanicima iz Hrvatske, to je još osjetno više i ide čak do 84 posto – smatraju da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51 posto), kao i da doprinosi miru i sigurnosti (34 posto).

Isto tako, 62 posto građana željelo bi da Europski parlament ima važniju ulogu, a 66 posto da ima značajniju funkciju u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je 6 posto više nego prošle godine i takav je stav posebno izražen među mlađima. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56 posto građana, a o EP-u 44 posto. Kod drugih, rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87 posto u Švedskoj do 47 posto u Rumunjskoj i 44 posto u Poljskoj.

Prioriteti građana

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola tim je povodom rekla kako dvije trećine Europljana želi da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti.

– To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u protivnome riskira da sutra ostane po strani, kaže.

Uzimajući u obzir trenutni kontekst, građani navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35 posto) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim.

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36 posto) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32 posto) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu.

Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se EU u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora prvenstveno usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35 posto) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31 posto).

Slijede energetska neovisnost (29 posto), demografija, migracije i starenje stanovništva (28 posto) te obrana i sigurnost (24 posto). Devet od deset (89 posto) građana EU-a kaže da bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima, što potvrđuje da su mnogi Europljani prepoznali ulogu predstavnika Mađarske u otežavanju odluka o pomoći Ukrajini i sankcioniranju agresora – Rusije.

Također smatraju da su EU-u potrebna veća sredstva za suočavanje s izazovima (76 posto). U Hrvatskoj da EU treba biti jedinstvenija smatra 90 posto građana, dok ih 83 posto drži da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s prošlom godinom, oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za 5 posto. Slijede energetska neovisnost (27 posto), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 posto) te obrazovanje i istraživanje (23 posto).

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu EP-a.

Četiri od 10 Europljana (43 posto) spominju inflaciju, rast cijena i troškove života kao teme koje žele da budu priroritet rada EP-a (43 posto), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29 posto). Inflacija i cijene su prioritet za sve dobne skupine, najviše u Portugalu (57 posto), Francuskoj (56 posto), Slovačkoj (56 posto), Hrvatskoj (54 posto) i Estoniji (54 posto).

Lošiji standard

Da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, očekuje 33 posto građana, što je 7 posto više nego lani. Prednjače Francuzi i Nijemci. U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je rast od 12 posto. Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da parlament brani, prednjače mir (45 posto), demokracija (32 posto) i zaštita ljudskih prava (22 posto). Što je konstanta. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, kao i trenutno – 50 posto građana ima pozitivnu predodžbu o EU-u. U posljednjih deset godina bila je viša (52 posto) samo u proljeće 2022., nakon ruske invazije.

Sociolog Željko Pavić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju osječkog Filozofskog fakulteta rekao nam je kako su odgovori uglavnom očekivani. To što obranu i sigurnost građani EU-a najčešće navode kao korist članstva, Pavić vidi »apsolutno kontekstualno obojenim« zato što se dogodio rusko-ukrajinski rat.

– NATO koji kao neki kišobran štiti od toga, odjednom više nije nešto u što se možete pouzdati – zbog najava SAD-a. Mislim da je EU i time osvijestio svoju određenu vojnu slabost. Slično je i s konkurentnošću, zbog razvoja umjetne inteligencije, gdje Europa opet kaska, kaže.

Pavić kaže kako se pitanje demokratičnosti institucija EU-a provlači već dulje vrijeme jer se Europski parlament ne percipira kao tijelo važno za donošenje odluka (tu je Europska komisija, kao kod nas Vlada), iako je zapravo jedino demokratski izabrano tijelo. Spominje i pojam »briselskih elita« – percepcije određene otuđenosti ili elitičnosti zastupnika EP-a.

– Ovi rezultati su jako dobri za EU i pokazuju da je došlo do homogenizacije u Europi. Kao i da bi joj »efekt Trump«, koliko god prvo bio šokantan, mogao pomoći – barem u osvješćivanju da neki odjednom kažu »Europa nije važna« – iako se rat odvija na njenom tlu.

Pogotovo je poniženje s porukama iz Trumpove administracije, sada u glavnoj ulozi, otkrilo ranjivu poziciju Europe. Uslijed toga je došlo do homogenizacije i osvješćivanja da nitko sam, osim eventualno Njemačke i Francuske, tu nije dovoljno jak da bude neki »globalni igrač«.

Njemačka to vojno i nije – ekonomski jest. Pa su zaključili da Europa treba biti jedinstvenija jer samo tako može biti »globalni igrač«. To vidim kao otrježnjenje koje može biti dobro za nikad ujedinjeniji EU, bez obzira na Mađarsku, kaže Pavić.