Prvi dani 2023. godine potvrdili su kako je prošla godina bila godina vraćanja na najbolje turističke rezultate u povijesti, one zabilježene i 2019. godine. Broj noćenja je dosegnuo skoro 105 milijuna, odlični su i financijski rezultati, od turizma se i u godini koja je upravo počela očekuje mnogo.

Neki od najvažnijih elemenata što jamče ostvarenje tih nadanja naglašeni su bili i na Danima hrvatskog turizma održanim u listopadu u Šibeniku, neke poput ulaska u schengenski prostor i uvođenja eura doživjeli smo prvog dana 2023. godine.

O očekivanjima u turizmu i od turizma Edi Prodan u Studiju 20a razgovarao je s Kristjanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice, jednim od ključnih ljudi u kreiranju smjera kretanja jedne od najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva.

Prvog dana ove godine objavili ste da smo ostvarili 105 milijuna noćenja, to je zaista fanstastična brojka!

Zadržali smo kontinuitet pozitivnih trendova što se tiče turističkog prometa. Završili smo 2022. sa skoro 105 milijuna noćenja i 18,9 milijuna dolazaka što je zapravo najbolji rezultat na Mediteranu.

Hrvatska je po treći put zaredom bila pobjednica Mediterana, s obzirom na našu konkurenciju. Približili smo se rekordnoj 2019. kad govorimo o fizičkim pokazateljima, dolascima i noćenjima.

Da započnemo i novu godinu u tako pozitivnom ozračju, jutrošnji podaci eVisitora pokazuju da smo čak premašili u ovih prvih par dana i u usporedbi s prošlom godinom i 2019. trenutno stanje noćenja i dolazaka. Vjerujem da ćemo tako i nastaviti.

Godina promjena i zaokreta

Razgovarao sam s ljudima iz Opatije, jako su zadovoljni. Čini mi se da je 2.500 gostiju u Opatiji u ovo jedno “nevrijeme” u turizmu, u ovo vrijeme između nove godine i Sveta Tri Kralja obično dođe do pada. Znači, dobri su i pozitivni rezultati. No, 2023. godina je vrlo značajna i po tome što smo sad startali i s novom strategijom razvoja održivog turizma. Sve ove brojke su divne i krasne, ali očito krećemo u strukturne promjene hrvatskog turizma. Gdje su najvažnije točke promjene koje se sad najavljuju i kreću s ovom godinom?

Na tragu dosadašnjih rezultata i pogotovo trenda rasta proteklih godina do pandemije zapravo smo imali jedan organski rast turističkih dolazaka i prometa, što je bila posljedica i kretanja na globalnoj razini. U tom kontekstu su se pojavljivali određeni izazovi i anomalije.

Od njih ne treba bježati – od prenapučenosti destinacija u špici turističke sezone, od nekih problema oko prometa, oko čekanja na granicama itd. Naravno, sad nam je u fokusu očuvanje svih naših prirodnih resursa prostora, što je jedna od osnovnih pretpostavki za razvoj kvalitetnog turizma.

I zato smo u 2022. izradili dva strateška dokumenta. Jedno je izradilo Ministarstvo turizma i sporta, a to je Strategija održivog razvoja turizma, a drugo je Strateški marketinški operativni plan.

Upravo je 2023. godina početka tih promjena i jednog zaokreta u budućem razvoju hrvatskog turizma. Mi se sad okrećemo održivosti, očuvanju prostora, ekološkoj komponenti.

Održivost je to u smislu one socijalne komponente da i domicilno stanovništvo osjeća snažniji benefit od turizma. Želimo da se naš razvoj turizma bazira na jednom ravnomjernom korištenju svih resursa i ekonomskih efekata.

Druga stvar je pravac kvalitete. Naš turizam treba se i dalje razvijati u pravcu kvalitete. Svjedoci smo da smo tu napravili značajan iskorak, međutim kroz nove investicije i razvojne planove i velikih hotelskih kuća, ali i svakog iznajmljivača koji ulaže u kvalitetu, hrvatski će turizam doživjeti zaokret u budućnosti.

Kroz Strateški marketinški operativni plan naša zadaća bit će promovirati Hrvatsku kao kvalitetnu održivu turističku destinaciju, odmaknuti se od masovnosti i brojki. Promovirat ćemo Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju koja ima niz motiva dolazaka tijekom cijele godine.

Sve to vrlo lijepo zvuči, no svjesni smo da nam je 62% turističkih kapaciteta u privatnom smještaju. Oni imaju ambicije, ali to je ipak različito od hotelskog poslovanja. U hotelima imamo svega 12 posto kapaciteta. Kojim tempom će se mijenjati struktura smještajnih kapaciteta? Znamo da bez dolaska hotela na 30-ak posto, ističem opet Opatiju, koja jedina uz Rovinj ima takav udio, kako doći do tih ciljeva, a da prije toga, i to relativno brzo ne mijenjamo strukturu smještajnih kapaciteta?

To će prije svega ovisiti o nama samima, o svima onima koji se bave pružanjem usluga u turizmu, odnosno konkretno iznajmljivanjem u kojem pravcu i koliko brzo će se dalje razvijati i u smislu kvalitete i onoga što sam maloprije u kratkim crtama naznačio.

Naravno, treba stvoriti određene pretpostavke, postoji niz zakonskih okvira koji definiraju turističku industriju i politiku u Hrvatskoj.

No, ono što uvijek treba naglasiti jest da koliko ćemo se brzo razvijati i transformirati ovisi prije svega o nama samima. Nadležno Ministarstvo turizma i sporta je uz potporu Vlade RH osiguralo i određena financijska sredstva. Poznati su javni natječaji za otpornost i oporavak i u tom smislu su izdvojena izdašna financijska sredstva.

Rekao bih da je to po prvi puta u povijesti da je baš turistički sektor dobio izdašna europska sredstva. To će sigurno dati veliki poticaj upravo u transformaciji i daljnjem razvoju turističke infrastrukture.

Mi ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci napraviti zaokret u smislu brendiranja i formiranja krovnog komunikacijskog koncepta. Ići će međunarodni natječaj za novi slogan i rebranding hrvatskog turizma koji će biti gotov na proljeće.

Vjerujem da ćemo uz sve te pretpostavke i još neke dodatne alate u sljedećih nekoliko godina vidjeti prve efekte i ono što smo svi zacrtali u strategiji da će se to polako i realizirati.

Destinacija bez granica

Vidimo, Schengen otvara granice, postali smo destinacija bez granica. Naša dominantna struktura gostiju, koja dolazi iz kruga od 500-injak kilometara više nema nikakvih prepreka. No, da li Schengen znači jedno jamstvo investitorima? Kad govorimo o hotelima to su velike investicije, to su značajni lanci koji sigurno ne dolaze na prostore koji su im rizični. Jesmo li mi sad dobili jedan pravni okvir po kojem će se investicije puno lakše događati? Tu nužno ne mislim samo na obalu, nego na čitavu Hrvatsku.

Mislim da mi zapravo još nismo svjesni značaja činjenice da smo ušli u schengenski prostor. Tome ću pridodati i uvođenje eura kao naše valute, koju koristi velika većina zemalja u EU, kojoj zapravo i Hrvatska pripada. U tom smislu vjerujem da ćemo kroz te dvije pretpostavke značajno utjecati na buduća kretanja turističkog prometa pa i, na kako i sami kažete, investicijski ciklus u Hrvatskoj.

Naime, dat ću primjer susjedne Slovenije, ništa ne sprječava neku slovensku hotelsku kompaniju ili čak i pojedinca da investira u Hrvatsku, da ima nesmetani prolazak, jer kroz nekih sat vremena koliko se iz Ljubljane vozite za Portorož doći ćete i na opatijsku rivijeru.

S tog aspekta je to sigurno jedan veliki plus, a ja bih još pridodao da će to biti jedna velika pretpostavka i dodatni preduvjet, odnosno zamašnjak za razvoj novih motiva dolaska i u pogranično područje. Svjedočio sam na dan nove godine na graničnom prijelazu Rupa svečanom obilježavanju otvaranja granice koje je organizirala naša Turistička zajednica Općine Matulji i Turistička zajednica Občine Ilirska Bistrica.

Tu postoji prostor za zajedničke projekte koji će onda značiti motiv dolaska i boravka turista na jednoj i drugoj strani granice i nesmetano kretanja. Mislim da je to benefit koji malo koja zemlja u Europi zapravo ima.

Da bi bili zemlja gdje je turizam još značajnije izražen, morali bi biti zemlja cjelogodišnjeg turizma. Dakle, teško je vjerovati da se može instalirati ogroman kapital kroz hotele koji neće raditi čitave godine. Tu nema sezonalnosti. Drugi dio priče se svakako sastoji u tome, na čemu vi uistinu puno radite, a to je Hrvatska kao jedinstvena turistička destinacija, nedjeljiva na jadranske i kontinentalne županije, nego kao prostor na koji se dolazi iz mnogo, mnogo razloga. Kako se u tom smjeru razvijaju stvari, sa širenjem sezone? Tu je golf vrlo upitan još uvijek, kao razlog dolaska zimi.

Mi često hrvatski turizam promatramo kroz turizam koji se događa na obali i otocima. Činjenica jest da se velika većina turističkog prometa događa na priobalju, otocima i zaleđu našeg priobalja, međutim treba uzeti u obzir činjenicu da smo u proteklih nekoliko godina napravili veliki iskorak i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ne mislim ovdje samo na Zagreb i Zagroje.

Mislim i na Međimurje i Slavoniju, pet slavonskih županija koje danas imaju jednu odličnu i kvalitetnu turističku ponudu od enogastronomije, outdoor aktivnosti, cikloturizma, vinskih cesta i svega onoga što može biti motiv dolaska ne samo u ljetnim mjesecima, nego i tijekom čitave godine.

Mene vesele podaci da tamo bilježimo kontinuirani rast turističkog prometa. Naravno da prostora ima još jako puno s obzirom na nedostatak smještajnih kapaciteta. No, vjerujem da će se u sljedećih nekoliko godina dogoditi i veći zamašnjak u smislu novih kapaciteta i nove turističke infrastrukture i na kontinentu Hrvatske.

Jučer sam imao prilike održati sastanak u Zagrebu s potencijalnim partnerima iz dalekih tržišta, konkretno iz Južne Koreje, gdje smo razgovarali, s obzirom na ukidanje onih restrikcija zbog pandemije i covida, da već od druge polovice ove godine, s tih tržišta, koje je prije pandemije nama bilo vrlo značajno kad govorimo o dalekim tržištima, ponovno uspostavimo određenu razinu turističkog prometa.

Njima je interesantan upravo kontinent. Oni kad dolaze u Hrvatsku zapravo dolaze u Europu i onda obilaze više destinacija. Hrvatska im je tu sigurno interesantna, ne naravno najviše u ljetnim mjesecima, nego, upravo suprotno, izvan glavne turističke sezone. Željeli bi otkrivati i nove destinacije. To su sve prilike koje bi željeli iskoristiti u budućnosti.

Plitvice su divan primjer za tako nešto. Imaju potpuno atipičnu strukturu gostiju, njima su gosti iz Južne Koreje na prvom mjestu. No, pitao sam vas i prije – teško je produžiti sezonu samo zbog nečeg, morate imati sadržaje. Jedan od tih sadržaja zbog kojeg smo već možda malo i dosadni, ali to je svakako golf. Nikako da se makne s mrtve točke, svjesni smo da primjerice jug Portugala i Španjolske na golfu rade zimsku sezonu. Klimatski smo vrlo slični.

Slični smo, no uz razliku da su tamo vrlo blage zime, što je pretpostavka da možete golf igrati cijelu godinu. Mi to možemo koristiti na nekim južnim destinacijama, otocima, čak i Istri. No, ništa ne ide preko noći. O golfu se jako puno priča, dugi niz godina se na tome radi.

No, nije golf jedini, a mislim da Hrvatska ima puno prednosti i u kongresnom i zdravstvenom turizmu. Izgradnja ozbiljnog, velikog kongresnog centra u Hrvatskoj jako bi doprinijela tome da se ostvaruje viša razina turističkog prometa u po i pred sezoni. Mislim na centre koji mogu primiti po 4-5-6 tisuća ljudi, kao u SAD-u i nekim drugim zemljama.

Što se tiče zdravstvenog turizma, Opatija je broj 1 u toj tradiciji i svemu što je napravljeno. Jako dobar posao radi Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera i kad povežemo sve te destinacije možemo ozbiljno govoriti o cjelogodišnjem turizmu.

Izazovi radne snage

Turizam je zamašnjak i poljoprivrede. Koliko se tu mogu stvoriti pretpostavke da se kroz razvoj ekološke poljoprivrede otvori kanal povezivosti s turizmom?

Tu imamo veliki potencijal i komparativnu prednost pred drugima, upravo u proizvodnji kvalitetne hrane, na tradicionalni način, bez korištenja pesticida i hibrida koji zapravo rade odmak od zdrave hrane. Nastojimo komunicirati da ćete u Hrvatskoj udisati čisti zrak, piti najčišću vodu, jesti zdravu hranu – produžit ćete si život.

Radimo na povezivanju poljoprivrede i turizma. Mnoge hotelske kompanije u Hrvatskoj koriste domaće proizvode, proizvode naših OPG-ova. Spomenuli smo Lošinj, ili istarske hotele, na stolu možete naći domaće sireve, pršut, proizvode domaće. To je primjer kako turizam daje zamah i ostalim djelatnostima.

Problem je što smo mala zemlja, imamo male količine i onda se te količine u velikim hotelskim lancima moraju kombinirati s onime što se nabavlja preko trgovačkih lanaca. Pri obnovi hotela ili izgradnji novih hotelskih kapaciteta trebali bi koristiti domaću građevinsku operativu i proizvođače namještaja. Opet tu turizam ima multiplikativni efekt.

Bio je predivan dokumentarni film s Domagojem Vidom, koji je dio kapitala investirao u farmu crnih slavonskih svinja i stvorili su fenomenalan ekološki proizvod. Ima dobrih primjera. Znam i da riječki Hilton surađuje sa 70-tak OPG-a. No, dolazimo do velikog problema, a to je problem radne snage.

To je globalni problem i u Hrvatskoj se manifestira dugi niz godina. Do pandemije smo imali rast turističkog prometa, doašo je do vrhunca. Pandemija je ubrzala određene procese, dio ljudi je otišao u druge djelatnosti. Hrvatska je kao i druge turističke zemlje prisiljene tražiti izvor radne snage. Ove godine imali smo puno Nepalaca i Filipinaca, to će tako biti i u ovoj i u sljedećim godinama.

No, iz globalne perspektive nije ništa novo. Ono što je zadaća svih nas koji radimo u turizmu jest da sukladno mogućnostima, a upravo je tu bitna sinergija javnog i privatnog sektora, i Vlada je tu puno učinila kroz razne mjere očuvanja radnih mjesta i slično, dok je privatni sektor utjecao na povećanje materijalnih prava.

To ne ide preko noći i tu će trebati još jako puno raditi na duži rok da osiguramo radnu snagu i kvantitetom i kvalitetom. Potrebno nam je i više specijalističkih znanja i programa u obrazovnom sektoru, kako bi ljudi mogli odmah preuzeti radne procese i biti samostalni u rukovođenju u turizmu.

Koliko može dobar kuhar kod nas recimo dobiti?

Imate kuhara koji danas neto zarađuju od 1.500 eura pa naviše. Ima kuhara koji imaju i po 3.500 eura plaću. No, tu bih dodao još, osim plaće, naravno svi radimo za novac i rješavamo životna pitanja, ono što je vrlo važno je da zaposlenici imaju sigurnost u smislu dugoročnosti ugovora o radu, radnog vremena, mogućnosti usklađenja privatnog života s poslovnim, sve to utječe na kvalitetu rada.

Ne želimo prihvatiti da postajemo ovisni o stranoj radnoj snazi, a s druge strane onaj koji želi dobro hrvatskom turizmu mora tu radnu snagu doživjeti kao onu koju želi zadržati. Razmišlja li se možda o osiguranju stambenih kapaciteta kako bi se zadržalo tu radnu snagu?

Vjerujem da strani radnici koji dođu u Hrvatsku, mnogi su se već i vraćali u odnosu na 2021. godinu, oni imaju korektne uvjete i smještaja. Mnoge hotelske kompanije izgradile su i poseban smještaj za svoje zaposlenike. S druge strane, stvoreni su uvjeti, u smislu onih administrativnih pretpostavki, izdavanja radnih dozvola.

Taj se proces ubrzao i nastoji se stalno ubrzavati. Bilo je nekih kritičnih točaka pred samu špicu turističke sezone, no to se sve skupa ubrzalo. Naravno da na tome treba i dalje raditi, sad u tome imamo i više iskustva.

Je li cilj obiteljski smjestiti te ljude, da nađu novi život u Hrvatskoj?

Ima primjera supružnika koji su došli i rade u istoj kompaniji. Zadovoljni su, dobro su se snašli, vjerujem da će dati svoj doprinos rastu kvalitete hrvatskog turizma. Neke od njih i osobno poznajem.

Jačanje brenda kroz sport

Koliko je ovo Svjetsko prvenstvo napravilo posla za turizam?

Prve rezultate ćemo tek vidjeti, kad dovršimo još neke analize. Međutim, činjenica jest da je ovo Svjetsko prvenstvo jako doprinijelo tome da se vidljivost Hrvatske ponovo poveća. Podsjetit ću kad smo 2018. u Rusiji osvojili srebro da je Hrvatska skočila s 32. na 27. mjesto u roku od mjesec-dva dana.

Prestali smo mjeriti prikazivanje našeg poznatog spota s Lukom Modrićem i ostalim sportašima, bilo je preko 80 milijuna pregleda. Nogomet je najgledaniji, najvažnija sporedna stvar na svijetu, ima ogroman utjecaj na prepoznatljivost, vidljivost, jačanje snage brenda turističke zemlje.

Zahvalan sam svim našim sportašima koji i sami ponekad sudjeluju u našim promotivnim aktivnostima, ali doista svima koji daju doprinos promociji Hrvatske. I jučer je na Snježnoj kraljici Zagreb i Hrvatsku vidjelo preko 120 zemalja svijeta, to ne možete platiti novcem. Imate i multiplikativne efekte, turističku potrošnju, povećanje prometa itd.

Puno je prigovora da se radi sportsko natjecanje u regiji koja nije podesna za tako nešto. Ipak slika je pokazala nešto drugo.

Ne bih se složio, činjenice pokazuju da se Snježna kraljica u Zagrebu održava već 19 godina na zaista najvišem nivou. Sinoć sam gledao snimku muške utrke u Garmisch-Partenkirchenu i moram skinuti kapu našim dečkima i curama koji su organizirali Snježnu kraljicu jer utrka je bila puno bolja. Staza je bila u boljem stanju, a Garmisch je ipak na većoj visini.

Uz sport, naš faktor privlačnosti je i gastronomija. Uvrštenjem Rudija Štefana u najuža tijela HTZ-a šaljete li poruku da krećemo možda na jedan projekt sličan baskijskom projektu – pretvaranja regije u najprivlačniju regiju gastronomijom?

Mi smo kroz članstvo i kolege Štefana, ali pridodat ću i kolegu Briškoskog, koji je predsjednik obrtničke komore Istarske županije, poznati ugostitelj na području Rovinjštine, ali i svih ostalih kolega, krenuli u tom jednom pravcu.

Stiže The World’s 50 Best Restaurants

Do sad chefova nije bilo.

Nije ih bilo, ali Turističko vijeće je svojevrsni vrh hrvatskog turizma jer su tamo predstavljeni svi sektori, svi segmenti ukupne turističke ponude.

Imate velike hotelijere, kolege Popovića i Kukurina iz Maistre, kolegu Faina koji predstavlja putničke agencije, on je i predsjednik udruge, imate kolegu Kovačevića ispred HGK-a koji upravo brine o povezivanju ostalih segmenata kao što je poljoprivreda.

Imate kolegu Klarića, predsjednika udruge malih hotela, imate predstavnika kampera, kolegu Tafru, koji je i vlasnik jednog prekrasnog kampa na području Splita.

Imate spomenute Štefana i Briškoskog, kolegicu Katiju Jerković koja je stručnjakinja u marketingu i prodaji i predstavlja dubrovačke područje.

Imate Josipu Jutt Ferlan, također iz sektora hotelijerstva, dakle svi su pokriveni. Ono što je potrebno naglasiti svi daju svoj veliki doprinos.

Naravno, na čelu s ministricom Brnjac koja sve to lijepo orkestrira i dobro rukovodi Turističkim vijećem. Na nama, i na meni, kao prvom među jednakima u timu HTZ-a je da zapravo provodimo sve odluke Turističkog vijeća.

Zaboravio sam tu spomenuti i kolegu Kapetanovića koji je veliki stručnjak u segmentu malih hotela i gastronomije. Vjerujem da ćemo upravo tom činjenicom, a to smo tako zacrtali i u turističkim dokumentima enogastronomiju i Hrvatsku kao enogastronomsku destinaciju u budućnosti još bolje promovirati.

Naime, činjenica jest da je Hrvatska kroz suradnju s Michelinom, Gault&Millauom, JRE-om i drugima u proteklih nekoliko godina napravila veliki iskorak i da nas je to pozicioniralo na svjetsku enogastronomsku kartu.

Otkrit ću vam ekskluzivu da dovodimo još jednu veliku priču u Hrvatsku, a to je The World’s 50 Best Restaurants, što je isto svjetska priča najboljih 50 restorana. Vjerujem da će i neki od hrvatskih restorana tu naći svoje mjesto.

Odlično, to su pomaci koji grade cjelogodišnji turizam. Dakle, enogastronomija nema sezonu, odnosno ima sezonu, ali svaka sezona je bitna…

Enogastronomija se nadovezuje na svaki segment turističke ponude. Spominjali smo zdravstveni turizam, spominjali ste golf, spominjali smo ljetni i odmorišni turizam, outdoor… Dakle, uvijek je tu enogastronomija prisutna. U svijetu imate i određeni segment turista koji samo putuju zbog enogastronomije i otkrivaju nove mikrolokacije, restorane, okuse…

Paketi za domaće goste

Spremaju li se neki paketi koji bi olakšali dolazak našim turistima na Jadran?

Tjedan hrvatskog turizma proširili smo na Mjesec hrvatskog turizma i moram reći da smo imali odlične rezultate u protekle dvije godine. Sad već razmišljamo o promjeni termina, naravno napravit ćemo analizu i anketu u samom turističkom sektoru. Vidimo da nam se ljetna sezona sve više pomiče u jesen i da su nam i u listopadu kapaciteti dobro popunjeni. Ne želim prejudicirati o nekim novim terminima, to ćemo naravno na vrijeme komunicirati, ali ta je akcija pokazala dobar potencijal i rezultat koji smo ostvarili.

Drugo što smo nastojali kroz naše promotivne aktivnosti jest relativizirati ruralna područja. Dvije godine imali smo akciju Doživi domaće, otkrij ruralnu Hrvatsku i moram reći da dan danas imamo pozive u HTZ-u zahvale od malih iznajmljivača, OPG.-ova, ljudi koje su naši turisti i posjetitelji u protekle dvije godine otkrili i koji im se sad i vraćaju.

Vjerujem da uz niz takvih malih, uvjetno rečeno, promotivnih aktivnosti možemo doprinijeti rastu prometa na domaćem tržištu. Iako, u odnosu na konkurentske zemlje mi imamo izrazito mali postotak, negdje oko 12% je domaćih gostiju, dok primjerica Italija vam ima preko 40%, Slovenija skoro 40% domaćih gostiju.

A i njih je puno ovdje. Koliko je Slovenaca?

Skoro svaki, a svi su dobrodošli!

Hvala vam što ste bili naš gost danas. Želim vam puno uspjeha u radu! O vašem radu ovisi, pa sigurno petina prihoda ove države. Želim da sve što ste zamislili i u kratkoročnom i u dugoročnom periodu da vam se ostvari. Ugodnu i uspješnu godinu vam želim!

Hvala vama. Spomenut ću samo dvije stvari. Prvo, ne bi bilo uspjeha bez dobre sinergije i ministarstva i Vlade i turističkog sektora. Vjerujem da ćemo i ovu godinu dobro pripremiti. Na nju gledamo s optimizmom iako će biti izazovna. Zahvalio bih i vašoj novinskoj kući.

Novi list dugi niz godina prati turizam i to vrlo strukturirano i pažljivo. Vi sigurno dajete svoj doprinos kvaliteti razvoja. Vjerujem da ćemo kroz zajedničke projekte nastaviti uspješnu suradnju i u sljedećim godinama.