ZAGREB – Već u rujnu ove godine hrvatski bi umirovljenici trebali dobiti mirovine koje će biti veće za više od dva posto od dosadašnjih. Usklađivanje mirovina za više od dva posto bit će među većim polugodišnjim povećanjima u posljednjih desetak godina, a najveće je bilo 2018. godine kada su mirovine od srpnja rasle 2,7 posto. Tako bi ovogodišnje usklađivanje moglo biti jako blizu povećanju iz srpnja 2019. godine kada je vrijednost boda za izračun mirovina povećana za 2,44 posto.

No, i to nešto veće povećanje mirovina na prosječnu će mirovinu značiti tek dodatnih 60 kuna, a zbog niske stope usklađivanja u prvom polugodištu godišnji rast mirovina mogao bi biti manji nego u 2018. i 2019. godini, ali će svakako biti veći od prošlogodišnjeg. Uključujući stopu usklađivanja s početka godine mirovine bi u ovoj godini, uz povećanje od 0,56 posto početkom godine, ukupno mogle porasti za oko tri posto u odnosu na prošlu godinu.

Posljednja nepoznanica

Koliko će točno biti usklađivanje mirovina znat će se u petak kad Državni zavod za statistiku objavi iznos prosječne bruto plaće za lipanj, odnosno za prvo polugodište ove godine. Time će nestati i posljednja nepoznanica iz formule na osnovu koje se izračunava postotak za koji se mirovine trebaju uskladiti. Taj rast odmah će se primijeniti na mirovinu za kolovoz koja će biti isplaćena u rujnu, a umirovljenici će dobiti i zaostatak, odnosno iznos za koji im je zapravo trebala biti usklađena i srpanjska mirovina.

Mirovine se usklađuju dva puta godišnje, a stopa po kojoj se to čini izračunava se na osnovu indeksa potrošačkih cijena, odnosno inflacije i stope po kojoj su rasle plaće i to u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na drugo polugodište prošle godine.

Ali koliko će na rast mirovina utjecati rast potrošačkih cijena, a koliko rast plaća, ovisi o tome je li pojedina od tih stopa manja od 50 posto njihova zbroja stopa. U tom slučaju u izračun stope po kojoj se mirovine usklađuju uračunava se 30 posto stope koja ima vrijednost manju od 50 posto zbroja i 70 posto druge, veće stope.

Zasad je poznato da je stopa rasta potrošačkih cijena u prvom polugodištu ove godine u odnosu na drugo lanjsko polugodište 1,2 posto, dok će se stopa rasta plaća znati tek u petak. No okvirna se računica može ipak napraviti i to na osnovu rasta plaća u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Prosječna bruto plaća bila je u drugom polugodištu 2020. godine 9.252 kune, a za razdoblje od siječnja do svibnja 9.505 kuna, što znači da je rasla 2,66 posto. U takvim se slučajevima u izračunu za usklađivanje mirovina primjenjuje stopa od 2,7 posto.

Kad bi se doista ta stopa, koju vjerojatno lipanjska plaća neće znatnije promijeniti, primijenila na izračun stope usklađivanja, a porast potrošačkih cijena je 1,2 posto, to bi značilo da u konačnu formulu ulazi 30 posto stope inflacije i 70 posto stope rasta plaća. Tako polugodišnja stopa rasta cijena u formulu za usklađivanje unosi 0,36 postotna boda, a rast plaća 1,89, a njihov zbroj daje konačnu stopu od 2,25 posto. Kako se i tu ide na zaokruživanje na jednu decimalu, mirovine bi trebale porasti za 2,3 posto. Bez lipanjske plaće to nije konačna brojka, ali kad se u izračun i uključi plaća za lipanj, ona neće drastično promijeniti stopu po kojoj bi mirovine trebale rasti.

Porezna rasterećenja

Kako će mirovine ipak porasti za više od dva posto, bit će to višestruko veća stopa rasta nego ona iz prvog polugodišta kada su mirovine usklađivane po stopi od 0,56 posto ili od prošlogodišnjih usklađivanja koja su bila 0,70 i 1,4 posto. Kad se gleda razdoblje od 2010. godine, samo je dva puta stopa usklađivanja bila veća od dva posto, i to u srpnju 2017. i 2019. godine.

Iako će sadašnje, drugo ovogodišnje usklađivanje biti jedno od većih pojedinačnih u posljednjih deset godina, u konačnici bi u cijeloj ovoj godini, zbog niske stope usklađivanja u prvom polugodištu, mirovine mogle biti veće za oko tri posto. Na kraju će to biti rast manji od onoga u 2018. i 2019. godini, a približan rastu iz 2017. godine kada su mirovine porasle za 2,8 posto. Iako su dvije godine nakon toga godišnje stope usklađivanja mirovina bile blizu četiri posto, a Vlada je intervenirala i dodatnim povećanjem najniže mirovine, udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći nije se povećavao, nego se zapravo i smanjivao, što je bila posljedica rasta plaća, posebice neto plaća zbog nekoliko krugova poreznih rasterećenja što ih je Vlada provela u proteklim godinama.

Tako bi uz povećanje od 2,3 posto prosječna mirovina od 2.582 kune trebala porasti za 60 kuna i udio mirovine u prosječnoj neto plaći i dalje bi se zadržao na oko 37 posto. Mirovina od četiri tisuće kuna porasla bi za 92 kune, dok bi primjerice prosječna mirovina saborskih zastupnika od 10.300 kuna porasla za 240 kuna.